fbpx

Provocira li ‘Prometej’ kršćane kao filmovi o Muhamedu muslimane?

Autor: Zoran Stupar

Vatikanske novine L'Osservatore Romano kritizirale su megapopularni holivudski hit 'Prometej'. Redatelj filma Ridley Scott je, prema njihovom mišljenju, potragom glavnih glumaca za porijeklom čovječanstva - izazvao bogove. Zašto Crkva ponekad pridaje pažnju ovakvim djelima fikcije?

Treba napomenuti kako su mediji vatikanskoj kritici filma pristupili poprilično senzacionalistički. Neki su čak i prenijeli kako film smeta samom Papi. ‘U novom pokušaju da ‘skuha’ tajnu besmrtnosti, (‘Prometej’, n.a.) je loše obradio osjetljiva pitanja koja postavlja vječna borba dobra i zla.’, stoji u novinskoj kritici filma. ‘Prometej’ prati grupu istraživača; oni otkrivaju trag koji ih upućuje na to otkuda zaista ljudska vrsta potječe. U potrazi za odgovorima otpućuju se u svemir, gdje otkrivaju kako su ljudi potomci vanzemaljaca, tzv. ‘inženjera’. Ovo je, može se shvatiti iz kritike L’Osservatore Romano, u suprotnosti sa crkvenim naukom o postanku čovjeka. Ovdje vjerojatno leži razlog Crkvinog zanimanja za film. Ipak su ga pogledale stotine milijuna ljudi, od kojih su mnogi katolici. Film je na ulaznicama diljem svijeta zaradio oko 400 milijuna dolara.

Apsolutno pravo na komentiranje promašenog filma

Crkva ima apsolutno pravo upozoriti svoju pastvu na to kakvo je njeno tumačenje i njen stav o filmu, knjizi ili nečem trećem. ‘Ne vidim ništa sporno u tome da Crkva nešto kritizira, bez obzira iz kojeg razloga, sve dok ne poziva na cenzuru. Bez obzira na to što je riječ o djelima fikcije.’, kaže predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara Bruno Kragić.


S druge strane, ‘Prometej’ nitko ozbiljan neće shvatiti kao pretendenta na iznošenje univerzalnih istina. ‘Film je ambiciozan, ali promašen. No, ne mogu reći da mi nije bio zabavan.’, kaže filmolog Nikica Gilić. Giliću je jasno zašto je film zanimljiv Crkvi s obzirom na to koliko ga je ljudi pogledalo. Dodaje i kako je stvar Crkve po kojim kriterijima će komentirati ono što im se čini važnim.

Od kritika do paljenja kina

Najpoznatiji primjer suvremenog djela popularne kulture koje je izazvalo reakciju Crkve vjerojatno je knjiga Dan Browna, a kasnije i istoimeni film, ‘Da Vincijev kod’. Kardinal Tarcisio Bertone 2005. godine apelirao je na katolike da je ne čitaju, karakterizirajući knjigu kao ‘vreću punu laži’. Apelirao je tada i na kršćanske knjižare da je povuku s polica. ‘Da Vincijev kod’ bila je druga najprodavanija knjiga 2004. godine, a do danas je prodano više od 80 milijuna primjeraka.

Mediji su prenijeli i kako je Crkva 2010. napala ‘Avatar‘, tada najskuplji film u povijesti. No, senzacionalizam je ovdje učinio svoje; kritika L’Osservatore Romano bila je gotovo usklađena sa mainstream kritikom, s posebnim naglaskom na duhovnost. Film je okarakteriziran kao ‘bezopasno panteistički’. Od prodaje kino ulaznica zaradio je 760 milijuna dolara, što ga čini jednim od najkomercijalnijih i najgledanijih filmova svih vremena.

Ako se vratimo malo u prošlost, knjigu ‘Posljednje Kristovo iskušenje’ iz 1953. godine na filmsko je platno ‘preselio’ Martin Scorsese 35 godina kasnije. Film je započeo obaviješću kako je riječ o djelu fikcije koje nije temeljno na Evanđelju, međutim bio je pun kontroverznih scena poput Isusove ženidbe sa Marijom Magdalenom. Zbog toga je bio metom prosvjednika, a u Francuskoj su kršćanski fundamentalisti zapalili kino i ozlijedili 13 ljudi. U isto su vrijeme religijski vođe u SAD-u osuđivali film, nazvavši ga i pornografskim, Zanimljivo, kako je vrijeme prolazilo, tako je stav vjernika i nekih kršćanskih učenjaka prema filmu postajao sve pozitivniji.




Zajedničko svim navedenim djelima je da ih je pogledao ili pročitao velik broj ljudi te da u sebi sadrže primjesu duhovnog (‘Prometej’, ‘Avatar’) ili su u potpunosti orijentirani na teme izravno vezane uz kršćanstvo (‘Da Vincijev Kod’, ‘Posljednje Kristovo iskušenje’). Zato je sasvim prirodno da izazvaju i interes katoličke Crkve, unatoč tome što su (uglavnom) produkt nečije mašte.

‘Prometej’ promiče kršćanske vrijednosti?
– Neki su kritičari dovođenje u sumnju dominantne kršćanske religije proglasili provokativnim, no ‘Prometej’ potencijalnim svođenjem kršćanstva na osobnu odluku svakog pojedinca u što će vjerovati zapravo istom tom kršćanstvu odaje silno priznanje – ‘inženjeri’, naši eventualni tvorci, po svemu sudeći bili su u velikoj mjeri veliki gadovi, pa je ljudska mogućnost izmaštavanja opreke zlom ‘inženjerskom’ nasljeđu, izmaštavanja onog plemenitog što kršćanstvo sadrži, pohvala i dobrim korijenima ljudskog duha i duše, i samom kršćanstvu kao njihovom plodu. S tim da Scott nijednog trena ultimativno ne dovodi u pitanje mogućnost ispravnosti kršćanskog objašnjenja svijeta i čovjeka, iako to objašnjenje zahtjeva nešto zaobilazniji put, no na nj su kršćanske teologije navikle još od Darwina – napisao je filmski kritičar Damir Radić u svojoj redovitoj rubrici u Novostima, kritizirajući Prometeja.




Autor:Zoran Stupar
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.