Pričali smo s famoznim ‘Meteorologom iz naroda’: Evo tko se skriva iza popularne stranice

Dino Dundić, amaterski je meteorolog koji na popularnoj stranici Pogled na klimu i njene promjene by Dino Dundic redovito objavljuje modele i komentare vremenskih prilika i neprilika te ga sve češće prenose brojni mediji.

I dok njegove objave prati sve veći broj pratitelja zbog nekonvencionalnog načina komentiranja vremena, nitko zapravo ne zna o kome se radi i čime se Dundić zapravo bavi. Za naš je portal ekskluzivno otkrio tko je i odakle ljubav prema meteorologiji.

Čime se inače bavite, imate li izobrazbu za meteorologiju?

Prvo pozdrav za sve čitatelje i pratitelje Dnevno.hr uz zahvalu za vaše dosadašnje objave s moje FB stranice, za koju se pokazali interes. Ja sam vam diplomirao strojarstvo na splitskom FESB-u te dugi niz godina radim u brodogradnji koja je moja primarna djelatnost. Klimom i vremenom u nas i u svijetu se bavim isključivo kao amater i hobist te nisam pohađao nikakve fakultete na tu temu, već sam znanje kroz godine isključivo skupljao iz knjiga i s neta.

Interes za vremenske uvjete i prilike kod mene se javio dok sam bio mali, kada sam s ocem i djedom išao u ribanje, a imali smo mali kaić od 4 metra te poznavanje tj. čitanje znakova oblaka na nebu (npr. oblaci ovčice), tada 40 godina prije je bilo od presudnog značaja i stariji ljudi su bez sadašnjih mapa, modela i satelita znali kakvo će vrijeme biti, te ne bi išli na more, ako je bilo naznaka dolaska nevere.

Luftićima na more

Konkretno danas turisti unatoč suvremenim upozorenjima na moguće jake udare bure idu na more s luftićima i pedalinama te ih kapetanija poslije spašava, vata i skuplja po kanalima put Italije, jer su ovi batalili sva upozorenja s meteo portala (bilo oni državni ili amaterski).

Odakle strast za objavama o vremenskim prilikama i neprilikama? Odakle stranica na Facebooku?

Dakle kako sam naveo od malena sam se zainteresirao za meteo pojave te sam volio gledati kako naglo ljeti nevera zna doći s zapada u Splitu i u roku pola sate se iz sunčanog vrijeme zna promijeniti za 180°.

Također sam kao dite jedva čekao kada će pasti snijeg u Splitu jer to i onda bila rijetkost, te bi mi ka dica jedva se čekali grudati i spuštati s kajinima (nismo imali sanjke) niz ulicu te su mi ti snjegovi ostali u lipom sjećanju.

Odakle stanica? E pa krivac za to je moj početak bavljenja pčelarstvom i učlanjenje u pčelarsku udrugu iz Solina PU Melissa, kada je svaki član za početak dobio zadatak da se bavi određenim volonterskim poslom, a moj je bio vođenje FB stranice naše udruge, gdje sam spontano počeo uz pčelarske tematike, objavljivati i moje viđenje prognoze vremena.

Hrvati, budite spremni: Meteorolog iz naroda otkrio što dolazi

‘Ljudi će vam oprostiti sve’

To je bilo dobro primljeno kod pčelarskih, ali i drugih kolega koji se bave poljodjelstvom, ribolovom, planinarenjem pa sam se odlučio prije evo sada će biti i šest godina kako imam svoj privatni blog “Pogled na klimu I njene promjene by Dino Dundic”, uz sada 39 000 pratitelja, koje rastu iz dana u dan.

U nekim objavama komentirali ste razne “stručnjake”  koji su promašili pregršt prognoza. Koliko je zapravo meteorologija danas relevantna kao znanost?

Kako ono u narodu kažu ‘Ljudi će vam oprostiti sve, samo uspjeh neće.’  Svjedoci smo smo da svega i svačega ima na netu, FB-u i ostalim portalima koje prenose informacije… Tako je i s meteostrukom, gdje su pojedini portali proljetos najavljivali “sveže leto”, a moja malenkost je uporno ponavljalo da će biti dugo, dugo, toplo ljeto, s jako dugim i neizdrživim “pekama iz Afrike”.

Od te puste “svežine” samo je 5 dana bilo svježe i to tamo početkom 8. mjeseca, a ostalo je bilo neizdrživo, vruće ljeto uz neizdržive sparne večeri i noći, gdje ljudi nisu mogli normalno zaspati i odmoriti se upravo od tih žestokih toplinskih valova, koji su dolazili direkt iz Afrike. Ovo je ljeto i oborilo sve toplinske rekorde kao jedno od najtoplijih, te su to i potvrdile sve velike meteokuće s skupljenim izmjerama na Sjevernoj Polutci globalno.

Također smo sada svjedoci da mnogo stranica i portala zazivaju i govore kako je nikad toplija zima pred nama, te se u sezoni 2023/2024 (zima/proljeće) praktički proći bez da se upale peći, te da neće biti potrebne zimske gume, jer neće biti ni snijega, a svemu tome će biti uzrok sada jaki “El Nino” koji vlada Tihim Oceanom, Pacifikom.

El Nino, ilustracija

Svi griješe

Vjerujte mi da ti portali svi od rada griješe, jer “El Nino” slabi u sjevernom dijelu Tihog oceana, “Polar Vortex” je izuzetno već sada jak te zauzima već velika sjeverna prostranstva Sjeverne Polutke posebno golema područja Sibira…

S druge pak naše zapadne strane (govorim o Europi), Labradorska hladna struja nadjačava već sada godinama oslabljenu nama primarnu “Golfsku Struju”, koja će pak svojim slabim utjecajem, otvoriti koridor “Polar Vortex-u” da preko Sjevernog Antartika i Sibira put naših krajeva spušta učestale svoje jako hladne nalete.

Dakle govorim da će zima pred nama biti poštena što se tiče naleta PV-a, te neću isključiti kasne nalete PV-a, do u duboko proljeće, kojima smo i svjedoci zadnjih godina, te koji imaju itekakav štetan utjecaj na poljodjelstvo u cjelini u našem dijelu Europe, te to smanjuje prinose.

Kako komentirate katastrofalnu oluju i posljedice koje su pogodile Zagreb nedavno? Je li se to moglo i moralo predvidjeti i najaviti?

Vezano za katastrofalnu oluju koja je pogodila Zagreb i slične oluje koje su proljetos i ljetos haračile Europom, mogu reći da sve imaju jednu stvar zajedničku, a ta je u fizici i meteorologiji nazvana geopotencijalna energija.

Dakle za akumulaciju takve geopotencijalne energije mora se poklopiti mnogo faktora, te se to ponavlja iz dana u dan, dok ona ne pređe kritičnu masu, te ide u svoje, kako ja to nazivam pražnjenje tj. Nivelaciju… U ta doba kada je bilo dosta, akumulirane vlage u zemlji od prethodnih kiša, ako ćemo se sjetiti atmosfera se nemilo zagrijavala i nije bila isušivala, koliko je trebala.

Kroz taj period akumulacije se iz dana u dan, akumulirala ogromna energija, koja je na kraju rezultirala, kroz stvaranja tzv. superćelijskih oblaka, nad dijelom sjeverne Italije ispod Alpa, koji je išao sjeveroistočno, te mu se na putu našao i Zagreb.

Je li Zagreb spreman na silovite oluje? Kalinić ima mračne prognoze: ‘Bit će nam sve gore’

Klima otišla put ekstrema

Superćelijski oblaci se na satelitu vide tek sat do dva prije udara na netko mjesto, te dugoročno upozorenje na ovakvu nepogodu ne postoji u ljudskoj tehnici i tehnologiji. Postoje mape tipa portala “ESTOFEX” i “WXWEATHER” koje imaju karte koje predviđaju geopotencijalnu energiju u nekom području, recimo dan prije, ali su dosta široke u području svog pokrivanja i predviđanja, još uvijek.

Meteorologija bi se trebala bazirati na statističkim analizama? Koliko su zapravo današnji glavni meteorolozi dobri matematičari i statističari?

Vezano za tezu da bi se meteorologija trebala bazirati na statistici i tim analizama, tu bih se s vama djelomično složio. Razlog je da bi ta tvrdnja bila istinita kada bi se sve periodički ponavljalo iz godine u godinu te bi mi na osnovu statistike i matematike, radili idealne prognoze i sve pogađali do 3 mjeseca unaprijed. Nažalost stvarnost i realnost su drukčiji te više ništa nije isto.

Naime klima koja je bila prije 50, 40, 30, 20 godina nije ista, kao ova danas. Klima danas ide k jednom ekstremnom ponašanju, zbog mnogih faktora koje na nju utječu te užance iz prošlosti, tj, statistički podaci se više nažalost ne mogu uzeti kao relevantni podaci za predviđanje klimatskih i meteoroloških pojava.

Tko je zaslužan za to da je klima otišla put ekstrema i to po meni nepovratno, to je jedna sasvim druga tema za malo dužu raspravu.

Što mislite o Dunji Mazzocco Drvar i Tei Blažević?

Cijenjenje kolegice vrlo respektiram i poštujem, te se sa njima u globalu i slažem, jer potvrđuju ovo što sam prethodno napisao… Dakle klima utječe na mnogo faktora našeg života, a ponajviše što bi nas se ticalo, jest proizvodnja hrane i naše uvjete stanovanja.

Npr. hladnih naleta PV-a može biti sve više i više te oni itekako mogu utjecati na prinose, pšenice, kukuruza, uljane repice, suncokreta ili pak meda… Što se pak tiče uvjeta stanovanja, tu imamo za primjer i česte nalete velikih kiša, koje danima mogu neprestano padati i izazivati naplavljivanje rijeka, jezera i ugrožavanja ljudskih kuća. Sjetimo se samo svibnja godine 2014 i Gunje.

Omiljeni izraz

Često koristite izraze poput Polar Vortexa, superćelijskih oluja, kiša natapača koje su popularne među narodom i mi ih često u objavama koristimo. Radite li to možda zbog povećanja vidljivosti na društvenim mrežama ili zaista slijedite stručne analize i teoriju?

Pojmovi koje ste naveli su dobro poznati u narodu, osim recimo ‘Polar Vortex-a’ i superćelijskih oblaka, koji se u medijima pojavljuju. Naravno ni ova dva zadnja pojma ja nisam izmislio već su dobro poznati u meteorologiji u Europi i svijetu…

O sebi za kraj

Recimo kolege Talijani PV zovu ‘Polar Vortice’ te se taj pojam na njihovim portalima dosta i koristi.  E upravo taj ‘Polar Vortice’ bit će glavna sila koja će utjecati na vrijeme u Europi u sezoni grijanja jesen/zima/proljeće 2023/2024, jer će mu zbog slabog utjecaja Afrike, nejaku “Golfsku Struju”, biti otvoren slobodan koridor za spuštanje hladnih naleta, isprve se Sjevernog Atlantika preko Alpa, pa onda nastavno kako se bude bližilo proljeće direkt iz Sibira.

Za kraj, kako biste sebe opisali?

Čovik sam kako kažete iz naroda, volim ići u prirodu, volim se bavit pčelama i imat pravi med, volim ribolov (lignje s kiraja), obožavam more, igrat mali balun sa svojom ekipom.