PRIČA ULJANIKA KROZ OBEĆANJA MINISTRA HORVATA: Od ‘zdravog plana’ do likvidacije

Autor: Dnevno

Skupština vjerovnika u srijedu je na Trgovačkom sudu u Pazinu odlučila da Uljanik d.d., krovna organizacija pulske brodograđevne kompanije, nema uvjete za nastavak poslovanja i ide u likvidaciju.

Očekivana je to odluka vjerovnika s obzirom da je stečajna upraviteljica Marija Ružić zaključila kako društvo ne ostvaruje prihode iz poslovanja niti se to očekuje, a da obaveze u iznosu 4,85 milijardi kuna značajno premašuju vrijednost imovine, koja iznosi 1,75 milijardi kuna, zbog čega izrada stečajnog plana nije moguća.

Slijedom toga ona je predložila Skupštini vjerovnika da donese odluke da nema osnove za izradu stečajnog plana, da se obustavlja poslovanje stečajnog dužnika te o načinu i uvjetima unovčenja imovine stečajnog dužnika osim one imovine koja je potrebna za revitalizaciju i opstanak brodograđevne djelatnosti u Puli.

Sve tri odluke su prihvaćene s više od 90 posto glasova vjerovnika, čime je i formalno stavljena točka na postojanje Uljanika d.d. Stečajna upraviteljica je spomenula mogućnost oživljavanja brodogradnje kroz tvrtku Uljanik brodogradnja 1856 u koju bi iz Uljanika d.d. trebala biti prenesena koncesija na pomorskom dobru te oprema nužna za djelatnost i brodovi u gradnji. O tome, međutim, vjerovnici danas nisu raspravljali, jer odluka o tome hoće li se u Puli i u budućnosti graditi brodovi i dalje je na hrvatskoj Vladi.

Inače, Skupština vjerovnika u srijedu je prvotno trebala donijeti odluku o planu stečajne upraviteljice Marije Ružić, koji predviđa likvidaciju krovne tvrtke Uljanik grupe te oživljavanje brodogradnje na pulskim navozima prijenosom koncesije, opreme i dovršetka gradnje broda na tvrtku Uljanik brodogradnju 1856, da bi u konačnici u fokusu bile isključivo odluke kojima se definitivno stavlja točka na prošlost Uljanikovog holdinga.

Naime, Ministarstvo financija zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Puli 17. siječnja dostavilo je podnesak stečajnog vjerovnika u kojem Republika Hrvatska predlaže Trgovačkom sudu da pozove stečajnu upraviteljicu da u odnosu na stečajnog dužnika Uljanik d.d. iznese prijedloge samo onih odluka koje je po odredbama Stečajnog zakona ovlaštena donijeti skupština vjerovnika. Radi se o odlukama o nemogućnosti izrade stečajnog plana, o poslovanju društva, te načinima i uvjetima unovčenja imovine Uljanika d.d. Slijedom toga Ružić je i predložila da se donesu već spomenute odluke po kojima nema osnove za izradu stečajnog plana i da se obustavlja poslovanje stečajnog dužnika te odluka o načinu i uvjetima unovčenja imovine stečajnog dužnika osim one imovine koja je potrebna za revitalizaciju i opstanak brodograđevne djelatnosti u Puli.

Pokušali smo rekonstruirati obećanja koja je davao ministar Darko Horvat po pitanju spašavanja Uljanika d.d. unazad posljednjih godinu dana. Vidljivo je kako ga optimizam u izjavama za medije nije napustio punih godinu dana, no kako je put Uljanika ipak bio onakav kakvim su ga predviđali sindikati. U njegovim izjavama daje se razaznati da će se s brodogradnjom u Hrvatskoj nastaviti usprkos kraju Uljanika d.d., no mnogi se pitaju na koji način, kada se niti nakon što je ministar govorio kako je konačno na stolu zdrav prijedlog, ništa nije uspjelo učiniti. Je li ministar Horvat podbacio u pregovorima, te što je u konačnici dovelo do kraja Uljanika d.d. pročitajte kroz događanja koja su prethodila današnjoj skupštini vjeronika na kojoj je odlučeno kako Uljanik odlazi u likvidaciju.




U sklopu svog boravka u Bruxellesu, u drugoj polovici veljače 2019, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat susreo se s predstavnicima luksemburškog brodogradilišta Jan De Nul Group na temu broda samopogonjenog jaružala s kopačem koji se gradio u brodogradilištu u Puli. Tada  je istaknuo kako se brod nalazi u visokoj fazi gotovosti, te bi za njegov završetak bilo potrebno uložiti još otprilike 30 milijuna eura kako bi se na taj način spasila državna jamstva u iznosu od 124 milijuna eura.

„Uspjeli smo dogovoriti kako ovaj brod do svog završetka ostaje u Puli. S naručiteljem broda pristupit ćemo izradi Memoranduma o razumijevanju putem kojeg ćemo u narednim tjednima pokušati pronaći zajednički model financiranja kojim bismo osigurali potrebna sredstva za njegov završetak. Preostaje nam uvjeriti ga kako u Puli i Rijeci postoji kvalitetna radna snaga koja je u stanju dovršiti ovaj brod do 1. rujna ove godine“, istaknuo je ministar Horvat. Dodatno je pojašnjeno kako se u predmetnom modelu financiranja očekuje uključenost Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera po modelu koji treba usuglasiti u sljedećih nekoliko dana.

„Ovdje se ne radi o novim projektima i viziji budućnosti, već o saniranju zatečenog stanja i rješavanja problema koji se vuče još od nekih prijašnjih Vlada koje su olako izdavale jamstva koja očito nisu imala pokrića. U ovom trenutku, kao odgovorna Vlada koja je jasno rekla dosta ovakvom načinu funkcioniranja i poslovanja, spašavamo ono što se spasiti da i maksimalno umanjujemo štetu po državni proračun, odnosno porezne obveznike“, objasnio je ministar te istaknuo kako smatra pragmatičnim i opravdanim investirati 22 milijuna eura, kako bi se na taj način spasila naplata 124 milijuna eura.




Sveukupno 600 milijuna kuna vratilo bi u život riječki i pulski škver, pola država pola strateški partner

Paralelno s održavanjem Vijeća za konkurentnost, predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva financija, Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera Brodosplita održali su sastanak s predstavnicima Europske komisije, kako bi se utvrdila mogućnost iznalaženja rješenja za deblokadu računa brodogradilišta u Rijeci i u Puli, te za isplatu zaostalih triju plaća radnicima, što bi sveukupno iziskivalo dodatnu investiciju od 300 milijuna kuna.

Kako je u izjavama za medije pojasnio ministar Horvat, Europska komisija nije dala izričitu zabranu da se pronađe model međufinanciranja koji bi prethodio donošenju programa restrukturiranja. No, upozorava kako Komisija i dalje inzistira na tome da omjer financiranja države i Uljanik Grupe, zajedno sa strateškim partnerom, bude 50:50 te da ono bude uključeno u ukupni volumen programa restrukturiranja kada se on usvoji. „Ovo je prilika da se sa sveukupno 600 milijuna kuna vrati u život i riječki i pulski škver. Time bi se pokrili troškovi deblokade računa oba brodogradilišta, isplatile zaostale plaće radnicima i dovršili brodovi nad kojima državi u ovom trenutku vise jamstva od 1,86 milijardi kuna“, naglasio je ministar Horvat. Dodao je kako bi ovakav model državi bio prihvatljiv ukoliko sada i odabrani strateški partner pokaže iskrenu volju i financijsku sposobnost da je prati u 50-postotnom omjeru.

„Svako umanjenje štete po državni proračun Europska komisija smatrat će pozitivnim naporom države i mi ćemo s naše strane učiniti sve što bude moguće, kao što smo to činili i do sada. Na strateškom partneru je prilika i odgovornost da pokaže dobru volju te da zajedno stvorimo uvjete za budućnost brodogradnje“, zaključio je ministar.
Krajem ožujka prošle godine Ministar Darko Horvat u studiju RTL-a Danas ponovo je govorio o sudbini brodogradilišta Uljanik i 3. maj nakon što je 28.03.  Vlada odbila ponuđeno restrukturiranje brodogradilišta te su ona došla na korak do stečaja.

Na pitanje da sve upućuje da će Uljanik u stečaj i da druge opcije nema, ministar Horvat rekao je RTL-u da su u Ministarstvu financija i Ministarstvu gospodarstva intenzivno tražili metode kako bi mogli i u Puli i u Rijeci “oživjeti nešto što u ovom trenutku stvarno podsjeća na jedno posrnulo trgovačko društvo”.
Objasnio je da se razlika između jedno i drugog procesa nije dala smanjiti više od “onoga što smo u ovih nekoliko zadnjih dana stavili na stol”, rekao je Horvat i dodao kako su došli do “sigurne brojke od milijarde i devet milijuna eura”.

Rekao je da je Vlada očekivala da će sutkinja donijeti konačnu odluku o stečaju 3. maja. “Ovaj proces po ničemu nije sličan onome što smo proveli u Agrokoru, niti onome koji smo proveli u Petrokemiji. Ovo je jedan novi modalitet problematiku u kojoj nema nikakvog prihoda”, kazao je Horvat te je odgovorio koje druge mogućnosti sada stoje Uljaniku i 3. maju.

Na pitanje je li vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak sada konačno ispao iz te priče, Horvat je odgovorio da se i Debeljak može pojaviti kao potencijalni ponuđač u stečajnom postupku.
“No, to bi bila jedna druga filozofija. Ili nastavka brodogradnje, ali ne više financirane državnim novcem. A svaki od tih poduzetnika, ako investira može očekivati i zaradu. Već oni brodovi koji su danas na navozima nude određenu perspektivu da bi se na njima moglo zaraditi”, kazao je Horvat.

Na pitanje je li moguć scenarij da Uljanik ode u stečaj, a 3. maj ostane Horvat je odgovorio “svašta je moguće”, kada se pogledaju procesi na sudovima u Rijeci i Pazinu.

U svinju 2019 ministar Horvat nakon sastanka Vlade i Uljanikovaca je izjavio da je na stolu napokon suvisli poslovni plan za Uljanik o kojemu se može razgovarati, te da bi u pulskom škveru mogla biti primijenjena rješenja kao u riječkom 3. maju.

“U stečaju su i Uljanik d.d. i Uljanik Brodogradilište, no bez obzira na to na stolu je konačno suvisli poslovni plan o kojem se može početi razgovarati”, rekao je tada Darko Horvat nakon održanog sastanka u Vladi s predstavnicima Uljanika.

Napomenuo je Horvat, da je definirana cijena otkupa broda koji je na otpremnoj obali u Puli, potvrdivši da je od procijenjenih 1,056 milijardi kuna ,75 posto spreman platiti Jan de Nul kako bi taj brod bio otegljen u Trst i tamo završen. Jan de Nul spreman je platiti i 700 tisuća eura za opremanje broda za tegljenje.

“Siguran sam da će u idućih 30 dana to biti uplaćeno u proračun. Nakon toga starta priprema za tegljenje u Trst i Jan de Nul će dovršiti brod vlastitim sredstvima”, – istaknuo je Horvat, te je dodao da je u Puli još jedna novogradnja za koju treba između 50 i 55 milijuna eura da bi se dovršila, a zarada od dovršetka bila bi između 11 i 12 milijuna eura.

“Ostvare li se te brojke i pokažu li se vjerodostojnima i točnima, Vlada je spremna ući u taj proces, slično kao u 3. maju” – rekao je ministar Horvat, pojasnivši kako to znači da bi Vlada dala jamstvo kako bi se brod mogao završiti, isporučiti i uprihodovati više nego što je u njega uloženo.

Izvijestio je i da je Scenic grupa izrazila potrebu za pet velikih kruzera ili jahti koje bi gradila u 3. maju, a dio bi se možda mogao graditi u Puli, ako 3. maj ne bi mogao odraditi kompletan posao.

Nakon sastanka bivši član Nadzornog odbora Uljanika Samir Hadžić, rekao je da je blago optimističan, no da  je trenutni problem nedostatak radnika, istaknuo je da je više od 700 Uljanikovaca na pulskom Zavodu za zapošljavanje, ali da ima puno radnika koji bi htjeli ponovo raditi u Uljaniku, kako nezaposlenih, tako i onih koji su otišli u inozemstvo.

U kolovozu 2019. Glen Moroney je cijelo vrijeme štrajka radio na svom kruzeru, a nakon što je taj posao dovršio izrazio je želju i namjeru da u Uljaniku izgradi još pet sličnih brodova. I kuvajtski brodovlasnik je izjavio da želi dovršiti gradnju započetog stočara u Uljaniku, te nakon toga još jednog takvog istog naručiti. To dokazuje da se razlozi za to što je izostala pomoć pulskom brodogradilištu ipak ne nalaze u ovome što ministar spominje, poručio je tada Cerovac

Hrvatska Vlada i dalje bezuspješno traga za modelima i rješenjima kojima bi krenula spašavati hrvatska brodogradilišta, točnije ono što je ostalo od njih.

Gostujući u središnjem Dnevniku državne televizije ministar Horvat je na pitanje novinarke zašto Vlada spašava 3. Maj, a ne i Uljanik izjavio da su lani u listopadu nakon održanih sastanaka s naručiteljima broda bili blizu dogovora za kontinuitet i završetak brodova u Puli, no da su se nakon toga “dogodile sindikalne akcije koje su naručitelje odvratile od mogućnosti da se brodovi dovrše u Puli”.

Takva njegova izjava očekivano je uznemirila duhove u Puli, te dobila i brzi odgovor od strane predsjednika Jadranskog sindikata Borisa Cerovca koji je u štrajku, kojeg ministar Horvat spominje, imao ulogu predsjednika Štrajkaškog odbora.

“Osobno nisam mogao vjerovati da takve izjave može iznijeti osoba na tako visokom političkom državnom nivou, jer to je izjava koja vrijeđa radnike, ali i općenito veliku većinu građana Republike Hrvatske. To je izjava iza koje ne stoje nikakvi argumenti, ali ona pokazuje bahatost ministra, koji ne poštuje radnike i građane te Ustav i zakone zemlje koju predstavlja. Sad je kristalno jasno da je Horvat kao ministar cijelo vrijeme od njegova izbora do danas radio na likvidaciji Uljanik Brodogradilišta, i to iznošenjem u javnost neistina i davanjem neostvarenih obećanja Uljanikovcima. Osim što je takvom izjavom Darko Horvat ismijao i omalovažio radnike i sindikate Uljanikovih društava, poslao je i jasnu poruku svim poslodavcima u zemlji da radnicima mogu prestati isplaćivati plaće. Unatoč što je Zakonom o radu određeno pravo radnika da štrajkaju ako im nije isplaćena plaća sukladno postojećim aktima, on je takvu akciju radnika i sindikata odlučio kažnjavati. Stoga poslodavci u Hrvatskoj, nakon ove njegove zadnje izjave, mogu umanjivati iznose plaća ili ih prestati isplaćivati, a ako se radnici pobune i štrajkom, što je podsjećam legalan i zakonski put, zatraže ostvarivanje svojih prava, umiješati će se ministar koji će tražiti model po kojem će kazniti radnike, a ne poslodavca koji ne poštuje ugovornu obvezu”, ogorčeno je izjavio Boris Cerovac.

Horvatovu izjavu o tome da je u listopadu 2018. s naručiteljima brodova gotovo sklopljen dogovor o nastavku proizvodnje i dovršetku brodova u Uljaniku, te da je zbog pokrenutih sindikalnih akcija sve palo u vodu predsjednik Jadranskog sindikata smatra klasičnim neargumentiranim pokušajem pronalaska novog krivca za ono što se dogodilo s brodogradnjom u Puli.

“Za takvu tvrdnju Horvat nema nikakvih argumenata te je to još jedna u nizu neistina iznesenih od istog ministra koja držim narušava i integritet čitave Vlade. Ministar je, da podsjetim, sa naručiteljima broda razgovarao u veljači ove godine kad su radnici radili, jer je štrajk bio u mirovanju. Dogovor s Jan de Nullom bio je da do 8. ožujka Vlada Republike Hrvatske donese odluku o dovršetku jaružala u Uljaniku. Tadašnja uprava Uljanika je Horvatu i Vladi na vrijeme dostavila tzv. gantogram planiranih aktivnosti, međutim iz Vlade su mudro nastavili šutjeti i nisu dali nikakav odgovor brodovlasniku. To je pravi razlog zbog kojeg je Jan de Nul odlučio prekinuti sve daljnje razgovore i otegliti brod u inozemstvo, a ne naš štrajk. Uostalom Glen Moroney je cijelo vrijeme štrajka radio na svom kruzeru, a nakon što je taj posao dovršio izrazio je želju i namjeru da u Uljaniku izgradi još pet sličnih brodova. I kuvajtski brodovlasnik nedavno je izjavio da želi dovršiti gradnju započetog stočara u Uljaniku, te nakon toga još jednog takvog istog naručiti. To dokazuje da se razlozi za to što je izostala pomoć pulskom brodogradilištu ipak ne nalaze u ovome što ministar spominje, već se moraju tražiti na nekoj drugoj adresi”, poručio je Cerovac.

On je podsjetio da su sindikati ponovno pokrenuli štrajk tek kad je krajem ožujka 2019. godine postalo jasno da obećanu potporu Vlade nikad neće dočekati, odnosno kad je Vlada odbacila Debeljaka, potencijalnog strateškog partnera za restrukturiranje bez nuđenja ili prihvaćanja nekog drugog alternativnog rješenja. Cerovac se zbog svega javno obratio i premijeru Plenkoviću, od kojeg je zatražio poštivanje ustavnih odredbi o jednakim pravima svih građana, te mu postavio pitanje zbog čega tolerira da njegovi ministri na ovakav način kako to čini Horvat ismijavaju i izigravaju dio građana zemlje koju predstavljaju.

“Od vas još jednom tražim da odmah pomognete da se Uljanik spasi kao što ste omogućili spas drugih brodogradilišta, odnosno da za sve nas vrijede ista pravila. Ovog tjedna ste dali do znanja javnosti da će ono što vi odlučite svakako podržati Vlada RH. Stoga djelujte!”, poručio je Boris Cerovac.

U rujnu 2019. godine ministar Horvat poručuje kako je ”Vlada na čelu tog procesa želi iskusnu osobu koja već ima takvih utakmica u nogama. Povjerenje koje je dobila Marija Ružić trebalo bi rezultirati brzom i efikasnom izradom stečajnog plana’.’

Ići s prijedlogom stečajnog plana bez prethodnog dogovora s državom kao većinskim vjerovnikom, na jučerašnjem je ročištu za krovno društvo pulskog brodograđevnog holdinga, Uljanik d.d., rezultiralo razrješenjem dosadašnjeg stečajnog upravitelja Damira Majstorovića. U Vladi su odlučili da će stečaj Uljanika povjeriti iskusnoj stečajnoj upraviteljici Mariji Ružić iz Rijeke koja je, među inima, vodila stečaj Brodogradilišta Viktor Lenac” i Brodogradilišta Kraljevica, u kojima se nastavila brodograđevno-remontna djelatnost u istom ili manjem obimu.

Predstavnici Uljanikovih sindikata drvljem i kamenjem obrušili su se tada na ovakav rasplet jučerašnjeg ispitnog i izvještajnog ročišta, do primjedbe da je to još jedan dokaz da Vlada Istrijane drži građanima drugog reda i vrlo konkretne aluzije da Vlada spašava 3. maj na uštrb Uljanika.

Ministar gospodarstva Darko Horvat odbacio je ovakve optužbe.

”Ulazimo u jednu vrlo kompliciranu pravnu bitku za opstojnost brodogradilišta i u Puli i u Rijeci, i Vlada na čelu tog procesa želi iskusnu osobu koja već ima takvih utakmica u nogama. Povjerenje koje je dobila gospođa Ružić trebalo bi rezultirati brzom i efikasnom izradom stečajnog plana. Poruka iz Vlade je vrlo jasna: nitko u ovom trenutku ne razmišlja o bilo kakvoj likvidaciji, želja je da kao u Rijeci i u Puli imamo nastavak brodograđevne djelatnosti, za početak završetkom postojećih novogradnji, a vremenom i kroz moguće ugovaranje novih brodova, ali uz potpuno napuštanje filozofije da će netko pokrivati razliku između stvarnih troškova i ugovorene prodajne cijene. Pritom, a to sam već u više navrata isticao, sva ona sredstva koja će se dati za reanimaciju brodogradilišta, a riječ je o kreditnim sredstvima, a ne o novcima poreznih obveznika, moraju biti vraćena na račun HBOR-a. Model i princip koji je primijenjen na slučaju 3. maja, vrijedit će i za Uljanik”, izjavio je Horvat.

Prema njegovim riječima, promjena osobe koja će voditi stečajni postupak krovne tvrtke Uljanikovog holdinga neće usporiti donošenje stečajnog plana za Uljanik, već upravo suprotno, plan će se sada napraviti “puno, puno brže”, ustvrdio je resorni ministar koji je bez uvijanja ponovio da će se novogradnja 514, brod za prijevoz automobila, završiti u 3. maju.

”Novogradnju 514 ugovorio je Uljanik i dao je na realizaciju u riječko brodogradilište. Tako će se i završiti”, decidiran je bio Horvat.

Nije htio ulaziti u špekulacije koliko će trebati za izradu stečajnog plana Uljanika, no najavio je da će vrlo brzo doći do sastanka s novom stečajnom upraviteljicom Marijom Ružić na kojoj će Vlada izložiti svoje namjere i pokušati čim više ubrzati rokove.

U listopadu prošle godine ministar gospodarstva Darko Horvat nastupio je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada‘ gdje je kazao kako brodogradilište 3. maj ima budućnost te da to poduzeće vidi kao ‘zdravo tkivo koje ima perspektivu‘.

Dodao je i da su kineski ulagači zainteresirani za Brodarski institut, odnosno da žele revitalizirati sedam laboratorija u Brodarskom institutu od njih petnaest.

Ministar Horvat je također kazao kako je trenutno najveći problem 3. maja odnos spram Uljanika, jer je 3. maj dio Uljanikove stečajne mase.

Ekonomski stručnjak Damir Novotny smatra kako su taj nastup ministra i njegove izjave prije svega klasični politički govor koji treba raščlaniti.

”Gledajući infrastrukturno, brodogradilište 3. maj bolje stoji od Uljanika, ali financijski gledano oba brodogradilišta su u velikim problemima. 3. maj ima velika potraživanja oko 500 do 600 milijuna kuna od Uljanika koje nikad neće naplatiti, pa se postavlja pitanje kako takvo poduzeće može biti ‘zdravo tkivo‘ tj. zdravo poduzeće” pitao se Novotny i dodao kako niti jedna banka takvom poduzeću neće dati kredit.

Novotny je dodao kako postoji opcija da se netko pojavi i ‘ulupa‘ novce u 3. maj, ali se isto tako pita o– zašto bi to netko uopće napravio.

”Najvjerojatnija opcija je da brodogradilište prođe kroz stečajni postupak i da nastavi raditi proizvode poput čeličnih konstrukcija za kranove i slične proizvode” predlagao Novotny.

Horvat je u svom nastupu dodao i to kako nije teško politički odlučiti treba li država dati novac za dovršetak izgradnje četiri broda u 3. maju, ali da želi garanciju da će, nakon što se brodovi završe, taj novac biti vraćen u državni proračun.

”Takav model državne pomoći trebao bi funkcionirati i kod buduće gradnje brodova”, rekao je Horvat.

Damir Novotny smatra da takva opcija s garancijama ne može funkcionirati.

”Fond za velika građevinska poduzeća bi mogao postojati ali pitanje je zašto bi Vlada poticala taj tip industrijske proizvodnje, a ne bi recimo iz takvog fonda poticala prehrambeno prerađivačku industriju. Zašto bi se iscrpljivali fiskalni kapaciteti na sektoru koji nije perspektivan. Svakako bi trebalo nastojati zadržati brodogradnju u nekim drugim dimenzijama ili modelu, ali iscrpljivati fiskalne kapacitete nije pametno” zaključuje Novotny.

U prosincu 2019. godine ministar gospodarstva Darko Horvat  za medije izjavljuje da je na stolu napokon suvisli poslovni plan za Uljanik o kojemu se može razgovarati, te da bi u pulskom škveru mogla biti primijenjena rješenja kao u riječkom 3. maju.

“U stečaju su i Uljanik d.d. i Uljanik Brodogradilište, no bez obzira na to na stolu je konačno suvisli poslovni plan o kojem se može početi razgovarati”, rekao je Darko Horvat nakon održanog sastanka u Vladi s predstavnicima Uljanika.

Napomenuo je Horvat, da je definirana cijena otkupa broda koji je na otpremnoj obali u Puli, potvrdivši da je od procijenjenih 1,056 milijardi kuna ,75 posto spreman platiti Jan de Nul kako bi taj brod bio otegljen u Trst i tamo završen. Jan de Nul spreman je platiti i 700 tisuća eura za opremanje broda za tegljenje.

“Siguran sam da će u idućih 30 dana to biti uplaćeno u proračun. Nakon toga starta priprema za tegljenje u Trst i Jan de Nul će dovršiti brod vlastitim sredstvima”, – istaknuo je Horvat, te je dodao da je u Puli još jedna novogradnja za koju treba između 50 i 55 milijuna eura da bi se dovršila, a zarada od dovršetka bila bi između 11 i 12 milijuna eura.

“Ostvare li se te brojke i pokažu li se vjerodostojnima i točnima, Vlada je spremna ući u taj proces, slično kao u 3. maju” – rekao je ministar Horvat, pojasnivši kako to znači da bi Vlada dala jamstvo kako bi se brod mogao završiti, isporučiti i uprihodovati više nego što je u njega uloženo.

Izvijestio je i da je Scenic grupa izrazila potrebu za pet velikih kruzera ili jahti koje bi gradila u 3. maju, a dio bi se možda mogao graditi u Puli, ako 3. maj ne bi mogao odraditi kompletan posao.

Nakon sastanka bivši član Nadzornog odbora Uljanika Samir Hadžić, rekao je da je blago optimističan, no da  je trenutni problem nedostatak radnika, istaknuo je da je više od 700 Uljanikovaca na pulskom Zavodu za zapošljavanje, ali da ima puno radnika koji bi htjeli ponovo raditi u Uljaniku, kako nezaposlenih, tako i onih koji su otišli u inozemstvo.

22.01.2020. ministar Horvat se oglasio nakon ročišta na Trgovačkom sudu u Pazinu

“Kao što je danas napomenula i sama stečajna upraviteljica, odluke koje su donesene na današnjem ročištu ne moraju nužno značiti i kraj brodogradnje u Puli”, rekao je Horvat u priopćenju.

“No, kao i u drugim sličnim slučajevima kojih smo bili svjedoci, tako ćemo se i u ovoj situaciji držati premise da svaka poslovna aktivnost mora podrazumijevati i odgovornost – kako prema radnicima, tako i prema samoj kompaniji, ali i državi. Ne smijemo više biti dovedeni u situaciju da skupo plaćamo loše poslovne odluke iz povijesti”, ističe ministar Horvat te zaključuje kako je jasna vizija poslovanja, koja na kraju godine daje pozitivan rezultat i pokazuje sposobnost vraćanja preuzetih obveza, preduvjet izdavanja bilo kakvih jamstava.

Iz Ministarstva u priopćenju kao jednu od mogućnosti daljnjeg poslovanja navode provedbu Poslovnog plana koji je predstavila stečajna upraviteljica.

Naime, temeljem predloženog plana traži se prijenos imovine nad kojom Republika Hrvatska ima razlučno potraživanje u novoosnovano društvo Uljanik brodogradnja 1856., kao i najam imovine nužne za brodograđevnu djelatnost, a koja nije opterećena razlučnim pravima.

Isto tako, predloženim planom predviđa se prijenos koncesija s Uljanika d.d. na novoosnovano društvo, te osiguranje likvidnosti kojom bi se stvorili preduvjeti za početak proizvodnje, uzimajući pritom u obzir činjenicu da u Uljaniku već duže vrijeme nema proizvodnog procesa, kao i dosadašnju praksu koja je nametnula velike obveze državnom proračunu, navode iz Ministarstva gospodarstva.

“O svemu tome Vlada Republike Hrvatske, kao najveći vjerovnik, tek mora donijeti konačnu odluku koja će sagledati sve financijske i pravne rizike za državni proračun, te ujedno biti usklađena s pravilima Europske unije koja reguliraju područje državnih potpora”, zaključuje se u priopćenju Ministarstva gospodarstva.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.