Predstavljen je prijedlog proračuna koji ‘zrcali politiku, opredjeljenja i stavove Vlade’

Autor: hina

Zavirite u izvješće i pročitajte prve reakcije na najvažniji godišnji dokument u kojem Vlada otkriva očekivane prihode i rashode, ocjenjuje tko je zreo za privatizaciju, a tko za dokapitalizaciju, izračunava visinu novih zaduženja,... i apriori odbacuje sve amandmane.

Hrvatska je Vlada s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za ovu godinu s planiranim rashodima u iznosu od 118,84 milijardi kuna, što je 3,4 milijarde kuna manje nego prošle godine, dok su prihodi planirani u iznosu od oko 108,95 milijardi kuna, što je 1,4 posto više nego 2011.

Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako će ušteda u proračunu ustvari biti 4 milijarde kuna, s obzirom da, uz planirano smanjenje rashoda za 3,4 milijarde kuna, Vlada u ovoj godini planira povući 600 milijuna kuna više sredstava iz EU.

Riječ je o bespovratnim sredstvima koja će se povući iz EU-a, ali to nije povećanje troška jer ima svoje izvore financiranja i nema utjecaja na deficit, objašnjava ministar financija Slavko Linić.

I premijer i ministar financija podsjetili su da je smjernicama za izradu proračuna bilo predviđeno smanjenje proračunskih rashoda za 4,6 milijardi kuna, pa je proračunom predviđeno smanjenje za 600 milijuna kuna manje.

Tih 600 milijuna kuna, koji su u međuvremenu preraspoređeni, odnose se na razvojne stvari, istaknuo je premijer.

To su regionalni projekti koji se financiraju kreditom Europske investicijske banke (238 milijuna kuna), aktivna politika zapošljavanja (190 milijuna kuna), a kod poticaja za poljoprivredu smanjenje je manje nego li se prvotno planiralo i to za 160 milijuna kuna.




Štednjom do rasta i razvoja

Predstavljajući najvažniji godišnji dokument u koji je “zrcalo politike, opredjeljenja i stavova Vlade”, premijer Milanović je istaknuo kako vjeruje da će predložene mjere potaknuti rast i razvoj.

Svjesni smo, istaknuo je, da se trenutno mora štedjeti kako bi se kvalitetnije razvijali.




“Ovaj je proračun realan, ima ambiciju razvoja i zaštite onih kojima je u krizi najteže”, kazao je Milanović.

Uz predložene prihode od oko 109 milijardi kuna i rashode od 118,8 milijardi kuna, deficit proračuna smanjio bi se za više od 5 milijardi kuna i iznosio bi 9,9 milijardi kuna, ili 2,8 posto BDP-a.

Doda li se tomu i po 0,2 posto deficita izvanproračunskih korisnika i lokalnih jedinica, planirani deficit opće države je oko 3,3 posto BDP-a.

Rashodi proračuna u ovoj su godini planirani u iznosu od 118,8 milijardi kuna, a ministar Linić ističe kako se rezalo na programima koji nisu bitni za nova radna mjesta i za investicije i više se okrenulo što većoj potrošnji sredstava iz EU.

Nisu se, naglasio je, dirale naknade kao što su dječji doplatak, rodiljne naknade, socijalne naknade.

Rashodi za zaposlene u proračunu su planirani u iznosu od 21,3 milijarde kuna, što je 6,5 posto, ili 1,5 milijardi kuna manje nego prošle godine, a kada se doda i ušteda od 450 milijuna kuna za zaposlene u zdravstvu, smanjenje je 1,95 milijardi kuna.

Riječ je, kaže Linić, ponajprije o uštedama na posebnim dodacima, radu na određeno vrijeme, prekovremenim, dodacima za posebne uvjete rada i sl.

Ako te uštede budu realizirane onda se, kako se doznaje, ne bi dirale božićnice i regres.

Proračunom Vlada planira smanjiti materijalne rashode za 317 milijuna kuna, na 8,8 milijardi kuna, a subvencije su planirane u iznosu 5,5 milijardi kuna, što je 14,6 posto, ili 933,5 milijuna kuna manje.

Subvencije HŽ-u smanjile bi se za 284,7 milijuna kuna, a HŽ-u bi se smanjile i kapitalne pomoći i to za 258,7 milijuna kuna.

Poljoprivredi bi se subvencije smanjile za 817,3 milijuna kuna, sa 3,6 na 2,8 milijardi kuna.

No istodobno su ugovorne obveze poljoprivredi prenijete iz prošle godine, a koje će se platiti u ovoj planirane u iznosu od 952,5 milijuna kuna. Uz to osigurano je i dodatnih 232,6 milijuna kuna za investicijske potpore za kapitalna ulaganja, pa će se ranije preuzete obveze u poljoprivredi izvršiti u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde kuna.

Financijski rashodi u ovoj godini iznose 8 milijardi kuna i povećani su za 322,1 milijun kuna u odnosu na prošlu godinu zbog povećanja rashoda za kamate.

Prihodi proračuna u iznosu od oko 109 milijardi kuna, što je 1,4 posto više nego prošle godine. To je više nego je bilo planirano smjernicama, upravo zbog europske komponente, istaknuo je Linić.

Apriori odbačeni amandmani

Premijer Milanović nije apriori odbacio amandmane koji bi na proračun mogli doći u saborskoj raspravi.

Podsjetio je da je jedno od izbornih obećanja vladajuće koalicije bilo i obvezno srednje školstvo za što je preduvjet i osiguranje sredstava za prijevoz učenika. Zaključeno je kako bi se s tim krenulo s početkom iduće školske godine, a riječ je o oko sto milijuna kuna, što još nije, a trebat će predvidjeti i u proračunu, kazao je.

Vlada u ovoj godini predviđa gospodarski rast od 0,8 posto te inflaciju od 2,4 posto.

Ukupne potrebe za financiranjem države i izvanproračunskih fondova u ovoj će godini iznositi oko 23 milijarde kuna, od čega će se dvije milijarde kuna namaknuti privatizacijom, a ostatak zaduženjem na domaćem i inozemnom tržištu.

Država planira privatizaciju Croatia osiguranja u kojem bi, kako se doznaje, zadržala 25 posto plus jednu dionicu i za tu privatizaciju planira raspisati javni natječaj, dok kod Hrvatske poštanske banke predviđa dokapitalizaciju (EBRD) te prodaju dionica u državnom vlasništvu, a za što bi mogli biti zainteresirani mirovinski fondovi.

Predloženim zakonom o izvršenju državnog proračuna, Vlada je ovlaštena zadužiti se na domaćem i inozemnom tržištu za 18,8 milijardi kuna, dodatno i do iznosa neostvarenih primitaka od privatizacije.

Prednost pri izvršavanju proračuna imaju otplate glavnice državnog duga od 9,2 milijarde kuna i pripadajuće kamate.

Izvanproračunski fondovi se mogu zadužiti u iznosu od 2,7 milijardi kuna.

Zakonom se, kaže Linić, Vladi daje ovlast da samostalno preraspodjeli do pet posto proračunskih izdataka, a za sve iznad toga morat će tražiti potporu Sabora, odnosno predložiti rebalans proračuna.

Prethodnih je godina Vlada na zatvorenim sjednicama donosila odluke o preraspodjelama. Toga u ovoj Vladi neće biti, kazao je premijer, poručujući kako prostor za diskreciju treba biti što manji te kako su povjerenje građana i transparentnost jedino sredstvo za prevenciju korupcije.

Autor:hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.