Pixsell

‘Pravopis pomirbe ideja je Instituta za jezik i jezikoslovlje, a ministar Jovanović ju je podržao’

Autor:

Rekli smo idemo s pravopisom pomirbe, svim pravopiscima i jezikoslovcima želimo dati priliku da se izjasne. Rasprava je naš način kako da jezikoslovce zamolimo da pomognu da Hrvatska ima jedan pravopis, a ne četiri – tvrdi u razgovoru za Dnevno ravnatelj Instituta za jezik i jezikoslovlje dr. Željko Jozić

Nakon početne suzdržanosti na pokretanje široke jednomjesečne rasprave o novome hrvatskome pravopisu, počele su stizati i prve, uglavnom pozitivne reakcije iz stručnih i književnih krugova, svjesnih neodrživosti situacije u kojoj se u Hrvatskoj koriste čak četiri pravopisa, posebno u trenutku kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju.
Većina jezikoslovaca zatražila je više vremena za proučavanje inačice novoga pravopisa, koji je predložio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, odnosno njegov ravnatelj dr. Željko Jozić. Među prvima ideju o pokretanju rasprave o hrvatskome pravopisu komentirao je i akademik Radoslav Katičić, bivši predsjednik Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezik, koje je ministar Jovanović ukinuo na početku svoga mandata. Katičić načelno nije protiv rasprave, ali upozorava kako je 'svaka buka, svako stvaranje nemira oko našega pravopisa štetno za hrvatski pravopis, štetno za hrvatski jezik i na kraju krajeva štetno za hrvatski narod'.
Buke u cijeloj priči oko rasprave o hrvatskom pravopisu zasada nema, no određene sumnje u projekt potiče činjenica da je na čelu resornog Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta ministar Željko Jovanović, čovjek čije su kompetencije i dobronamjernost dovedene u pitanje zbog ukidanja Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, netransparentne procedure prilikom uvođenja spornog spolnog odgoja u škole. Upravo ovih dana bivši ministar znanosti u Vladi Ivice Račana Gvozden Flego oštro je napao Željka Jovanovića zbog njegova forsiranja novoga Pravilnika o uvjetima izbora u znanstvena zvanja, kojim su posebno pogođeni svi koji rade na humanističkim fakultetima, optuživši ga da 'uništava znanost'.
No, čini se da je strah da će se hrvatskome pravopisu dogoditi novi 'slučaj 4. modula' zdravstvenog odgoja, neopravdan, s obzirom na to da je raspravu o novome jedinstvenome pravopisu pokrenula skupina jezičnih profesionalaca iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na čelu s ravnateljem dr. Željkom Jozićem, a konačnu verziju hrvatskoga pravopisa dat će struka nakon jednomjesečne rasprave.


'Nisam ni lijevo, ni desno'

U krugovima hrvatskih pisaca pozdravlja se ova inicijativa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) iako neki ovo pitanje smatraju 'osinjakom' u kojem se ukrštaju osobni interesi i ambicije te potrebe naroda i nacije. Dio hrvatskih autora s kojima smo razgovarali u povodu inicijative IHJJ-a pozdravlja princip koji zastupaju 'dečki iz Instituta' da pravopis bude bez autorstva, odnosno da se načini pravopis koji neće biti autorsko djelo, nego rezultat društvenog dogovora. Hoćete li pisati riječ rastavljeno ili spojeno, 'ne ću' ili 'neću', 'greška' ili 'grješka' treba biti stvar dogovora, a to ekipa na čelu s dr. Jozićem upravo pokušava provesti, smatraju neki autori.
Najvažnije u cijeloj toj priči je da konačni pravopis nema autora, ime i prezime, odnosno da iza njega stoji institucija, i drugo, da bude jedinstven. Pozitivno je i što je Jozić u raspravu krenuo 's otpusnim ventilom', odnosno, što se ostavlja mogućnost da ako netko baš hoće pisati 'greška', a norma je 'grješka', to odstupanje ne smatra pogrešnim. Važno je da se dopušta individualizirani pravopis. Jedna norma neka ima prednost, ali ako netko želi pisati 'grješka', neka mu se to ne uzima za zlo.
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. Željko Jozić u razgovoru za Dnevno želio je otkloniti sve sumnje u povodu pokretanja rasprave o inačici novoga pravopisa i naglašava kako je to isključivo ideja Instituta kojem je na čelu, a ministar Željko Jovanović tu je ideju prihvatio.
– Ideja nije nova nego je zapisana u Strategiji rada Instituta za razdoblje 2010-2015., koja je usvojena na Znanstvenom vijeću i Upravnom vijeću Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prije nekoliko godina – kaže dr. Jozić u razgovoru za portal Dnevno.
Na pitanje kako je došao na ideju za pokretanje široke rasprave, Jozić je rekao da se to dogodilo u trenutku kada je shvatio da je on kao ravnatelj imao dvojbi prilikom sastavljanja jednog službenog dopisa u koji je trebalo uvrstiti riječ 'neću'.
– Zamolio sam tajnicu da tu riječ ne uvrsti u dopis nakon čega sam se zapitao: Zar je moguće da ja kao ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje izbjegavam koristiti 'neću' kako ne bih rekao nešto o sebi što nisam, a ja nisam ni lijevo ni desno. Ne želim da iz tog potpuno irelevantnog pitanja netko pomisli o meni da sam lijevo ili desno, pa sam odlučio da napišemo jedinstveni pravopis jer sličan problem imaju mnogi govornici hrvatskoga jezika. Mi se dvadeset godina prepiremo oko pravopisa i oko toga hoćemo li stisnuti razmaknicu pa biti 'veliki Hrvati'. To je besmisleno. Loše je da se dijelimo po bilo kojoj osnovi, a pogotovo zbog takvih stvari, rekao je Jozić i dodao:
– Rekli smo idemo s pravopisom pomirbe, svim pravopiscima i jezikoslovcima želimo dati priliku da se izjasne. Profesori u školama danas su potpuno zbunjeni i sluđeni zato što imaju pravopis koji je odobren za škole 1994. – pravopis Babića, Finke i Moguša, a uz njega imaju i pravopis Babića, Ham i Moguša koji ima preporuku za odobrenje. Zatim imate Matičin pravopis Badurine, Markovića i Mićanovića i pravopis Anića i Silića koji mogu služiti kao priručna sredstva u nastavi. Međutim, svi oni propisuju različita pravopisna rješenja, tako da na kraju ne znaju ni profesori hrvatskoga jezika ni djeca. Rasprava je naš način kako da jezikoslovce zamolimo da pomognu da Hrvatska ima jedan pravopis, a ne četiri – tvrdi dr. Jozić.
Što se tiče autorstva hrvatskoga pravopisa, ravnatelj IHJJ-a naglašava da bi hrvatski pravopis morao imati institucionalni pečat i biti napisan u relevantnoj jezičnoj instituciji, a to je upravo IHJJ, koji broji 35 doktora filoloških znanosti.
– To je najbrojnija ekipa filologa i lingvista svih profila u Hrvatskoj. Iza pravopisa mora stajati institucija, a ne autori i privatni nakladnici jer se onda u pravopis petlja i privatna korist. Jozić naglašava kako imaju podršku ministra, ali ideja o pokretanju došla je iz Instituta, a ne od njega.


Mi smo državna institucija i mi samo radimo svoj posao

– Ministar je rekao 'vi ste struka i radite svoj posao'. Nitko na nas ne utječe niti bismo mi to dopustili, a pripisivati ideju o raspravi o novom pravopisu nekome drugome zapravo je vrlo nepristojno, rekao je Jozić odgovarajući na optužbe nekih kako se radi o 'Goldstein-Jovanovićevoj' ideji. Naglasio je kako ljudi na inicijativu o pravopisu reagiraju pozitivno. Stranicu Instituta (www.pravopis.hr), na kojoj je objavljena inačica hrvatskog pravopisa za raspravu, posjetilo je u kratkom roku više od 15.000 ljudi koji ostavljaju dobre komentare, dobre sugestije.
– To pokazuje da smo na dobrom putu, a ako to Ministarstvo podržava, tim bolje, jer kakvo bi to resorno ministarstvo u protivnom bilo, zaključio je Jozić.
Na pitanje kako objašnjava podršku ministra Jovanovića s obzirom da je na početku mandata ukinuo Vijeće za normu standardnoga hrvatskog jezika, Jozić je kako Institut nema veze s ukidanjem Vijeća, ali da razumije neke sumnje i primjedbe koje dobiva nakon pokretanja rasprave o novome pravopisu. 'Mi Hrvati često smo bili izigrani u povijesti i normalno je da ljudi pušu na hladno', rekao je Jozić i pita sve one koji prigovaraju da je ovo 'Jovanovićev pravopis' zašto misle da u Hrvatskoj nema sposobnih ljudi koji mogu osmisliti i napraviti nešto što bi bilo dobro za cijelo društvo.
– Zašto to netko omalovažava? Ne zaboravite da smo mi državna institucija koja se financira iz državnog proračuna, a ne iz privatnog džepa bilo koga. Mi samo radimo svoj posao. Imamo dovoljno iskustva da vidimo što ovome društvu treba. Čitamo i pratimo što se o hrvatskome jeziku piše posljednjih godina, a potreba za pisanjem jedinstvenoga pravopisa zapravo je svojevrsni vapaj koji dosad nitko nije poslušao, zaključuje dr. Jozić i poziva sve koji imaju prijedloge i komentare na novi hrvatski pravopis da ga i pošalju Institutu na adresu [email protected]

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.