fbpx

Povjesničari: Moramo se odreći kulta i brenda Josipa Broza

Autor: Marko

U razgovoru za portal dnevno.hr hrvatski povjesničari komentiraju želju Kumrovčana da pokažu svoje običaje i tradiciju izvan okvira brenda i imena Josipa Broza Tita. Upitali smo ih i je li konačno vrijeme da Hrvatska zauzme konkretan stav o liku i djelu jugoslavenskog maršala.

Kumrovec će ujesen pokušati ono što hrvatskoj svijesti već dugo ne polazi za rukom; odbaciti breme prošlosti i slaviti kulturu koja nije žigosana ovakvim ili onakvim, ali svakako okaljanim ostacima socijalno-političkih sistema. Naime, u sklopu revitalizacije turizma općine Kumrovec sredinom rujna održat će se kulturno – turistička manifestacija čija je glavna okosnica želja tamošnjih žitelja da pokažu svoje običaje i tradiciju izvan okvira branda i imena Josipa Broza Tita, u koji su dosad postavljani i zbog toga zanemarivani u kulturološkoj baštini zemlje. Titove slike, kape titovke s petokrakom i crvene marame zamijenit će obredi prošnje mladenke, zaruke, tradicionalne maškure i jutarnjice.

Kumrovčani ‘starim folklorom’ istjeruju Tita iz kulturne baštine

‘Još uvijek živimo u 20. stoljeću’

Ovaj svojevrsni povratak korijenima u Kumrovčanima je probudila iskonska frustracija likom i djelom Josipa Broza koji je svojim nasljeđem potpuno potisnuo povijesnu tradiciju iz doba Celjskih grofova i dalekog 14. stoljeća. Malo mjesto u Hrvatskom zagorju čija povijest je praktički izbrisana nakon rođenja ‘maršala’ pokušat će, dakle, otresti sa sebe biljeg branda Josipa Broza Tita i u novom mileniju revitalizirati svoj autohtoni identitet. Tragom takve inicijative zapitali smo poznate hrvatske povjesničare je li napokon vrijeme da Hrvatska odstupi na distancu i bez emocija definira lik i djelo jugoslavenskog vođe i konačno zauzme stav kojim će tretirati tu povijesnu epohu.


– Kao povjesničar smatram da svakoga treba njegovati prema njegovim zaslugama, međutim, u ovoj zemlji je velikom broju ljudi još uvijek teško o tome govoriti. Ukratko, čini se kao da mi još uvijek živimo u 20. stoljeću i s obzirom na takvu situaciju u Hrvatskoj se još uvijek ne može objektivno razgovarati o Josipu Brozu. Revizija ličnosti mora se voditi s distance, mirno i pribrano, a to zasad još nije moguće- mišljenja je hrvatski povjesničar, profesor i akademik dr. Tomislav Raukar.

‘Presedan je njegovati kult takvog zločinca’

O Titu se danas u Hrvatskoj mogu čuti uglavnom dijametralno suprotne ocjene. Bivši predsjednik Stjepan Mesić opisivao ga je čovjekom kojega širom svijeta danas pamte kao jednog od legendarnih antifašističkih boraca i velikih državnika druge

Njegovanje tog kulta je samo jedna od strategija onih koji žele neko novo bratstvo i jedinstvo. Hrvatska, a to ponavljam već godinama, prije svega mora utvrditi istinu o Josipu Brozu i tek nakon utvrđivanja te istine, Kumrovčani mogu normalno živjeti
Zdravko Tomac

polovice 20. stoljeća. Aktualni predsjednik Ivo Josipović o toj temi uvijek pristupa oprezno i ne zauzima stranu, dok primjerice povjesničar Josip Jurčević s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, smatra da Hrvatska treba bježati od lika Josipa Broza, kojeg, prema njegovim riječima, najbolje oslikava činjenica da je smješten na popis najvećih ubojica 20. stoljeća u mirnodopskim vremenima.

– Treba se što više udaljiti od vremena kada je vladao taj totalitaristički, zločinački sustav. Da se može obilježavati, javno govoriti i njegovati kult jednog zločinca poput Josipa Broza Tita, to je presedan. Treba stvarati druge brendove iz novije povijesti kojih ima na pretek – upozorava Jurčević koji je već u nebrojeno navrata javno govorio i pisao o životu i djelu jugoslavenskog diktatora.




Povratak u sadašnjost

Povjesničar i član HHO-a Ivo Banac kazao nam je kako se nada da će stari folklor uspjeti istisnuti ‘druga’ Tita iz Kumrovca.

– Kumrovec, makar postoji puno duže od Tita, ima veliki problem. Slična situacija, gledajući na razini čitave zemlje događa se i u Rusiji. Tamo postoje garnitura ljudi koja se ne može odreći Staljina. Jednako tako i u Hrvatskoj postoji velik broj ljudi koji uopće ne žele razgovarati o istini lika i djela Josipa Broza. Osobno mislim da bi bilo puno bolje da se odreknemo tog brenda – zaključuje Banac koji je slična stavove prezentirao i dok je bio na čelu Hrvatskog helsinškog odbora.




Javno i transparentno njegovanje kulta Josipa Broza osuđuje i profesor Zdravko Tomac, a prije Kumrovca, naglašava, trebalo bi preimenovati Trg Maršala Tita u Zagrebu.

– Njegovanje tog kulta je samo jedna od strategija onih koji žele neko novo bratstvo i jedinstvo. Hrvatska, a to ponavljam već godinama, prije svega mora utvrditi istinu o Josipu Brozu i tek nakon utvrđivanja te istine, Kumrovčani mogu normalno živjeti. Prije utvrđivanja istine, nisam za njegovanje kulta i brenda Tita – naglasio je Tomac.

U konačnici ostaje vidjeti hoće li ‘kumrovečki pokret’ uzeti zamaha i u ostatku zemlje i da li će se pokrenuti mehanizmi činjeničnog prosuđivanja koji će deklarirati i zakopati taj dio povijesti, označiti fašizam i komunizam blizancima po krvi i okrenuti se novim globalnim zbivanjima – jednostavno rečeno – vratiti se u sadašnjost.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.