Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

POVIJESNI DANI ZA HERCEGOVINU! Tko je biskup kojemu se Plenković došao ‘pokloniti’?

Autor:

Svečanim misnim slavljem u mostarskoj katedrali obilježen je povijesni dan za hercegovačke katolike, budući da je tamo nakon skoro tri desetljeća stigao novi biskup. Dužnost mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko mrkanskog preuzeo je monsinjor Petar Palić i to točno 28 godina, nakon što je u Neumu za mostarsko-duvanjskog biskupa imenovan biskup Ratko Perić. Na ovom događaju važnom po Hrvate u BiH nazočio je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Inače, Palić je porijeklom iz Janjeva, najstarije hrvatske dijaspore na Kosovu. Rođen je u Prištini, a klasičnu gimnaziju pohađao je u Skoplju i Subotici, nakon čega upisuje zagrebački Katolički bogoslovni fakultet. Nakon toga upisuje i poslijediplomski studij na Teološkom fakultetu Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu, na kojem je doktorirao iz teologije. Za svećenika u dubrovačkoj biskupiji zaređen je u lipnju 1996. U Dubrovačkoj biskupiji prošao je razne službe, a jedno je vrijeme upravljao župom Dobl u biskupiji Graz-Seckau u Austriji, 2003. bio je predsjednik Središnjeg odbora za pripremu posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Dubrovniku, bio je i predsjednik Organizacijskog odbora Nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku, no svakako je za ovu priču najzanimljiviji detalj da ga je papa Franjo imenovao hvarskim biskupom u ožujku 2018.

Od tada Palić ne prestaje izazivati interes javnosti, tako se o njegovoj odluci donesenoj na temelju Zakona kanonskog prava, a kojom je dopustio slavljenje župne nedjeljne mise u subotu navečer u župama Hvarske biskupije, uvelike raspravljalo. Međutim, za svoju odluku biskup Palić ponudio je prilično racionalno objašnjenje, naglasivši da su vjernci dužni zajedno sudjelovati na nedjeljnoj misi, ali je tom prigodom upozorio i na pastoralne probleme u biskupiji.

“Posljednjih godina u Hvarskoj biskupiji suočeni smo s mnogim izazovima koji nas sile na nova promišljanja i nove promjene u pastoralu naših župnih zajednica, pa tako i na slavljenje nedjeljnih misa. Sve manji broj raspoloživih svećenika, nemogućnost obavljanja službe zbog starosti i lošeg zdravstvenog stanja, veliki broj nedjeljnih misa i sve manji broj vjernika u pojedinim župama zahtijevaju da u životu župnih zajednica dođe do određenih promjena. U našoj biskupiji, koja ima 46 župa, trenutačno djeluje 16 dijecezanskih, dakle svećenika Hvarske biskupije, i sedam redovničkih svećenika kojima je povjerena briga za neke naše župe. Od 16 dijecezanskih svećenika u pastoralu, četvorica svećenika navršila su 70 i više godina, a dvojica svećenika starija su od 65 godina. Od sedam redovničkih svećenika, dvojica su navršila 70 i više godina, a dvojica su starija od 65 godina”, objasnio je svoju odluku biskup koji je žestoke reakcije izazivao među liberalima i ljevičarima kada je na svečanom misnom slavlju, pred cijelim državnim vrhom, upozorio na to da je sekularizam ušao u kuće.

Dio analitičara tu je izjavu okarakterizirao kao prvorazrednu drskost jer je Hrvatska po svojoj ustavnoj definiciji sekularna, a ne vjerska država. Zanimljivo, hvarski biskup Palić to je upozorenje izrekao u dubrovačkoj katedrali, na misnom slavlju u povodu Feste svetog Vlaha, na kojem su sudjelovali i premijer Plenković i danas već bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. “Zahvatila nas je vjerska bezvoljnost, etiku stavljamo na kocku i riskiramo s njom, a čini se da zvona više ne pozivaju na misu. Svjedoci smo da za izrugivanje vjernika i šalu na račun Katoličke crkve nije danas potrebna nikakva hrabrost, niti odgovornost. Udobnost i konformizam, nedostatak svjedočke spremnosti za Isusa Krista dovela je kršćane u Europi, pa i u Hrvatskoj, u situaciju da se moramo sustezati jasno i javno izreći svoje mišljenje i svoje stavove”, upozorio je tada biskup Palić, uznemirujući duhove na liberalnoj sceni. Svojedobno je Palić u razgovoru za Večernji objašnjavao kako je uopće tekao proces njegova proglašenja biskupom, priznajući da je procedura obavijena velom papinske tajne. Jednog dana pozvao ga je apostolski nuncij priopćivši mu da ga je papa imenovao hvarskim biskupom, ne ostavljajući mu previše vremena za promišljanje. Promišljao je zato u tom istom razgovoru o svojem djetinjstvu i odrastanju, navodeći da je dio života proveo s bakom i djedom, s kojima je kao najstariji unuk ostao kada su mu se roditelji selili.

“Dio školovanja bio sam u Janjevu, gdje sam i krizman. Život mi se odvijao na dva kolosijeka, ali uvijek okružen različitostima jer je bilo pravoslavaca i muslimana, ali i različitosti kulture koja je tada vladala na Kosovu”, prisjetio se biskup, dodajući da ga je u mladosti čak i vojska privlačila, ali umjesto vojne akademije, odlučio se otići u sjemenište. Zanimljiv nastup imao je Palić i nakon što je upravitelj austrijske biskupije u Koruškoj odbio zamolbu HBK da se održi misa na Blajburškom polju.

“Biskup Alois Schwarz lani je u pismu naveo da se treba odreći političkog znakovlja, plakata, transparenata, uniforma, kao i majica koje bi imale inkriminirane natpise. U Austriji su donijeli zakon u kojem su točno propisali što i na koji način, onda je biskup Schwarz napisao da se treba uskratiti prodaja alkohola i štandova za prodaju rekvizita. No, mora se znati da ni šatori ni štandovi nisu bili na prostoru euharistijskog slavlja, to je bilo čak na prostorima čiji su vlasnici Austrijanci. Tu je, naravno, potrebna i suradnja i pomoć austrijskih državnih vlasti da bi se u cijelosti izbjegle negativne pojave koje su minorne, ali nažalost postoje”, objasnio je biskup Palić gostujući na N1, gdje je govorio kako su se biskupi odmakli od svih totalitarnih režima, pa se shodno tome Crkva jasno distancirala i od ustaštva.

Nikada se, dakle, biskup Palić nije, barem ne javno, pretjerano uplitao u politiku, međutim, upućeni svjedoče da ne pripada Bozanićevoj crkvenoj struji, ali i da je u prilično korektnim odnosima s hrvatskim premijerom.

TODORIĆ OPTUŽNICU NAZVAO ‘POVIJESNOM SRAMOTOM HRVATSKOG PRAVOSUĐA’: ‘Istina o Agrokoru neće stati’

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.