Plenkoviću, nemoj to činiti: Premijer nudi pomoć Ukrajini, a mi se s time borimo već 30 godina

Hrvatska će osigurati još pet milijuna eura za razminiranje Ukrajine– najavio je nedavno premijer Andrej Plenković sudjelujući na otvaranju Međunarodne donatorske konferencije o razminiranju te ratom pogođene zemlje za koju je njezin premijer Denis Šmihal kazao kako je potencijalno 30 posto pod minama.

Premijer je najavljujući pomoć Ukrajini po pitanju razminiranja podsjetio da Hrvatska ima iskustvo u tom procesu pošto je baš poput Ukrajine bila žrtva agresije, a sami proces razminiranja Hrvatske traje već desetljećima pa se i Ukrajina treba pripremiti na dugotrajnost tog procesa.

Tri desetljeća od rata Hrvatska dovršava proces razminiranja 

“Hrvatska će na proljeće 2026. potpuno dovršiti proces razminiranja, 31 godinu kasnije”, naglasio je naš predsjednik Vlade, no oni koji su s razminiranjem Hrvatske imali iskustva kažu kako je za Ukrajinu bolje da se ne oslanja na hrvatsku pomoć po pitanju humanitarnog razminiranja.

”Kod nas proces razminiranja kao što je i sami Plenković rekao traje skoro tri desetljeća, što je tek jedan od paradoksa. U financiranju tog procesa ni jednom lipom ili logističkom potporom nije sudjelovao agresor koji je mine postavljao”, kaže naš sugovornik te dodaje da suprotna strana koja je vršila agresiju na Hrvatsku ni na koji način nije pridonijela tome da deminiranje bude brže ili povoljnije. Pored toga ono što je zapelo za oko našem sugovorniku koji je inače i sudionik Domovinskog rata jest to što je premijer Plenković Ukrajini ponudio pravnu pomoć u suđenju ratnim zločincima.

”Hrvatske se nema čime busati u prsa i  nuditi Ukrajini osim ako Ukrajinci ne žele osloboditi sve Ruse i suditi ukrajinskim braniteljima Ukrajine”, smatra naš sugovornik koji Plenkovićevu retoriku naziva još jednom u nizu predizbornih mantri i pokušajem premijerova pozicioniranja na europskoj političkoj sceni.

”Tvrdnja da je Hrvatska bila žrtva režima Slobodana Miloševića i da Ukrajini može ponuditi stručnost na tom području je jedna vrsta ombane hrvatske javnosti, jer je Hrvatska bila dvostruka žrtva velikosrpske agresije i tu ne mislim samo na oružanu agresiju i okupaciju državnog teritorija, već mislim i na izostanak bilo kakve naplate štete za ratna raziranja. Umjesto toga Hrvatska je sve sama sanirala i financirala, a pri tome smo obnovili kuće i Srbima’‘, govori naš sugovornik te ponovno naglašava da Hrvatska sama financira i deminiranje terena.

Hrvatska tvrtka nagodinu kreće s razminiranjem Ukrajine 

”Gotovo u potpunosti nismo gonili ratne zločine iz agresorske JNA niti su oni snosili ikakve sankcije. Ukrajina definitivno ne bi trebala slijediti naš primjer ako imalo drži do sebe”, smatra naš sugovornik. Inače je kada su mine u pitanju prema Šmihalovim riječima u Ukrajini u opasnosti šest milijuna ljudi, njih 250 već je poginulo, a 500 ih je ozlijeđeno. Razminiranje prostora Ukrajine narednih godina biti će doista jedan od najkompleksnijih izazova kako za tu zemlju, tako i za međunarodnu zajednicu. S razminiranjem Ukrajine već početkom iduće godine trebala bi pak početi zagrebačka tvrtka DIZ-EKO koja se nalazi na čelu klastera u kojem je za sada pet kompanija iz Hrvatske i regije koje bi trebale tvoriti regionalni klaster za razminiranje koje kreće u Ukrajini.

Inače je lani  izvješteno da se Požeško-slavonska županija više ne nalazi na popisu minski zagađenih županija, a ove godine tom bi se popisu trebale pridružiti i Šibensko-kninska te Osječko-baranjska županija. Na koncu prošle godine površina minski sumnjivog područja bila je 149,7 četvornih kilometara unutar 28 jedinica lokalne samouprave u šest županija, a razminirano je 55 četvornih metara. Najviše minski sumnjivog prostora ostalo je u Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji. Prema izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima samo je lani iz minskih područja isključeno 55.2 četvorna kilometra, utrošeno je 51.1 milijun eura.

Oporbene stranke i tijekom posljednjeg izvješća pokušale su otvoriti temu naplate posla razminiranja Srbiji, no u redovima premijera Andreja Plenkovića na te su se prijedloge oglušili. Početkom travnja šef Civilne zaštite Damir Trut najavio je pak da su pripremljeni planovi i osigurana sredstva da Hrvatska najkasnije do ožujka 2026-te godine bude očišćena od mina na cijelom svojem području. “Na području Osječko-baranjske županije radi se o razminiravanju područja od 6.77 četvornih kilometara minski sumnjivog područja u sklopu Kopačkog rita u općini Bilje koje bi trebalo biti provedeno tijekom ovogodišnjeg srpnja i kolovoza”, rekao je Trut dodajući da Hrvatskoj u naredne dvije i pol godine za razminiranje ostaju još četiri županije to jest 24 grada ili općine što je oko 144 četvorna metra minsko-sumnjivog područja, a za što je nužno oko 500 milijuna eura.

Holjevac ima neugodno pitanje za Pupovca: ‘Bi li se žalio da to urade u Jasenovcu?’

Zamjenik osječko-baranjskog župana Mato Lukić ustvrdio je da je Kopački rit bilo jedno od minski najzagađenijih područja u Hrvatskoj, a do sada je s tog područja ukupno izuzeto oko 6500 različitih minsko-eksplozivnih sredstava.”Nažalost od prestanka borbenih djelovanja 1996. na području OBŽ-a od mina je stradalo 77 osoba, od čega čak 22 smrtno”, zaključio je Lukić.