fbpx
Photo: Borna Filic/PIXSELL/EU2020HR

PLENKOVIĆ UGROŽAVA TURISTIČKU SEZONU: Ovo su razlozi zbog kojih se nije htio usprotiviti Ursuli von der Leyen!

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Procijepit ćemo 70 posto građana. Plan je to zbog kojega je premijer Andrej Plenković prije nekoliko tjedana angažirao komunikacijske stručnjake koji su osmislili kampanju pod sloganom “Misli na druge, cijepi se”.

Cilj kampanje je bio uvjeriti u važnost cijepljenja skeptične građane koji po prvim anketama i nisu bili previše zainteresirani za cjepivo koje je jedina spasonosna opcija za borbu s pandemijom koronavirusa.

Farmaceutska industrija, vođena svojim interesima, u međuvremenu je pokazala zube cijeloj Europi, a kampanja se pretvorila u borbu titana pa su se spasonosne igle brže-bolje domogle one zemlje koje imaju novca. Pritom je, dakako, Hrvatska ostala kratkih rukava jer mi novca nikada ni za što nismo imali niti ikomu možemo konkurirati.

Ruski pregovori

Hrvatska zato na čelu države ima konkurentnog Plenkovića, koji u javnosti ostavlja dojam nedodirljivog briselskog dečka čijem šarmu ne odolijevaju europske liderice Ursula von der Leyen i Angela Merkel. No bez obzira na to što je predsjednik Vlade šarmantan, izgleda da u europskom dvorištu soliranja nema niti Hrvatska, kad je o cijepljenju riječ, može nametnuti svoja pravila kao što to čine “komšije” iz Srbije predvođene Aleksandrom Vučićem, čijoj se strategiji divi cijeli svijet.




Vučić, za razliku od Plenkovića, svoje političke ambicije drži u okvirima svoje zemlje, dok hrvatski premijer godinama sanja o prestižnoj europskoj poziciji. Kako bi nakon odlaska iz hrvatske politike osigurao kakvu udobnu i dobro plaćenu fotelju u Europskoj uniji, Plenković mora promišljati na duge staze, mora vagati svaku svoju riječ i, ono najvažnije, ne može samostalno donijeti ni jednu značajniju odluku, pa tako ni onu o nabavi ruskog cjepiva protiv Covida-19, koje se masovno grabi po Srbiji.

Na novinarsko pitanje o tome hoće li se hrvatski građani cijepiti ruskim cjepivom, Plenković pažljivo odgovara kako želi da budemo potpuno sigurni u proceduru, premda je prije samo nekoliko dana u krizi s cjepivima njegov ministar zdravstva Vili Beroš najavljivao mogućnost cijepljena ruskim cjepivom. Osim toga, i sam Plenković tvrdio je da vodi neke pregovore o tome. “Hrvatska se oslanja na Europsku agenciju za lijekove, moramo imati povjerenja u lijek ili cjepivo koje dolazi u državu. Ključ je da EMA potvrdi lijek”, izjavio je predsjednik Vlade dajući naslutiti da se nas o cjepivu ne pita previše, a očito je da se previše ne pita ni njega ni Beroša, pa ni ostale stručnjake koji samouvjereno bez argumenata najavljuju kako ćemo do ljeta imati 70 posto cijepljenog stanovništva.

Spora procedura




Dug je put od ideje do realizacije, a na realizaciju bi mogao utjecati plan Europske komisije kojim nastoje ubrzati kolektivni put do cjepiva jer nezadovoljstvo i kritike nekih članica Europske unije ne prestaju. Slijedom toga, Plenkovićeva prijateljica, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon konzultacija sa svojim bliskim suradnicima otkrila je kako Unija želi financirati proizvodnju cjepiva koje je prilagođeno novim sojevima. Oglasila se o cjepivu i europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides, potvrdivši kako je s Modernom potpisan ugovor o nabavi dodatnih 300 milijuna doza, a ideja je da se do kraja ožujka na razini Europske unije hitno odobre “nova cjepiva”.

Dosad je Europska agencija za lijekove, koju Plenković spominje, izdavala samo uvjetna odobrenja za stavljanje cjepiva u promet, a oni koji su se dosad opredijelili za taj prečac svoje su građane cijepili znatno brže od ostatka Europe. U tu skupinu, uz srpske susjede, spadaju i Mađari, Velika Britanija i Izrael. Ozbiljnost situacije potvrđuje i summit koji bi se uskoro trebao održati, a na kojem će lideri europskih zemalja sjesti za stol sa šefovima Europske unije kako bi se zajednički dogovorili o zbirnom izdavanju hitnih odobrenja za cjepiva. No upućeni navode kako je riječ o klasičnoj političkoj manipulaciji kojom Komisija nastoji sanirati štetu nastalu posljednjom krizom s cjepivima.

U toj sanaciji štete očito će morati sudjelovati i Plenković koji je najavio, a ubrzo potom i povukao svoju ideju o nabavi ruskih i kineskih cjepiva. Dakako, u Hrvatskoj nema govora ni o vlastitoj proizvodnji cjepiva, što je s obzirom na rasulo u Imunološkom zavodu sasvim razumljivo, ali ne i opravdano jer su upravo u Plenkovićevoj vladi, još u prošlome mandatu, obnovu Imunološkog najavljivali kao jedan od strateških interesa.

Ambiciozan plan




Od te Plenkovićeve zaslijepljenosti europskim pravilnicima mnogi u Hrvatskoj strahuju, a upućeni vjeruju kako bi krajem ožujka birokratski mehanizam Europske unije mogao početi tek s prvom fazom – hitnim odobrenjem raspoloživih farmaceutskih preparata, a tek onda slijedi i njihova stvarna nabava na razini država članica, što pak znači da bi ova krizna situacija mogla potrajati do početka ljeta.

Nije tajna kako je Hrvatska turistička zemlja, ali i kako se kroz kampanju s cjepivom trebala provući strategija za što bolju turističku sezonu, koja ovim europskim mešetarenjima dolazi u pitanje. Trenutno dozvolu EMA-e čeka samo američko cjepivo Johnson&Johnson, koje bi time postalo četvrto odobreno europsko cjepivo protiv koronavirusa, uz već prisutno Pfizerovo, Modernino i AstraZenicino, za čiju se promociju pobrinuo Krunoslav Capak tvrdeći da oni koji se njime cijepe vjerojatno neće morati nositi maske.

Dok europski stratezi vode svoju politiku procjepljivanja, ruske i kineske kompanije nisu ni podnijele zahtjeve za odobrenje svojih cjepiva na razini Europske unije. No bez obzira na sva ta europska pravila, izgleda da se u Europi ipak može solirati kada za to imaš snage i volje. Pokazuju to primjeri Slovačke i Mađarske. Orban je tako prvi u Uniji počeo primjenjivati rusko cjepivo, dok su hrvatskim susjedima prošlog tjedna stigle prve doze kineskog cjepiva. U pregovore o nabavi Sputnika V i prije zelenog svjetla Europske agencije za lijekove ušao je i slovački premijer Igor Matovič. Za to vrijeme Plenković riskira i čeka instrukcije iz Bruxellesa koji poziva na zajedništvo i solidarnost.

Dva razloga

Za Hrvatsku to znači odustajanje od ambiciozne samostalne strategije procjepljivanja nacije, ali i od hitne nabave ruskih i kineskih cjepiva koja bi ususret turističkoj sezoni osigurala koliko-toliko stabilan položaj našoj zemlji. To je opcija na koju Hrvatska iz dva razloga ne može ni pomišljati. Prvi je to što naš oporavak od koronakrize, ali i oporavak od potresa uvelike ovisi o europskim financijskim injekcijama, a drugi to što se Plenković ne želi zamjerati europskim šeficama i time u pitanje dovoditi vlastitu poziciju, ugled, pa i buduću europsku fotelju koja ga čeka nakon što ovaj premijerski mandat privede kraju. “Misli na druge, cijepi se” time je postao slogan koji je izgubio svaki smisao jer sve i da se poželite cijepiti, jednostavno nemate čime jer za obične smrtnike viškova koji se ne smiju baciti nema.

Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.