
Pranje novca, financiranje terorizma i financijski kriminal: Hrvatska na neslavnoj listi, a premijer priča o ekstremistima
Prvi put u mandatu, nakon poprilično zahlađenih odnosa premijer Andrej Plenković stigao je u susjednu Srbiju, gdje je odradio protokolarni dio, a potom se sastao i sa ondašnjom premijerkom Anom Brnabić. Nakon toga susreta upućene su poruke o intenzivnom dijalogu, što je naznaka okretanja nove stranice u odnosima između Hrvatske i Srbije, koji su kao što je poznato godinama poljuljani. Pita li se premijerove suradnike, on se u Srbiji ponio kao državnik koji je ispunio svoj cilj.
Cilj mu je bio založiti se za prava hrvatske manjine
”Plenković je prije svega u Srbiju otišao kako bi se tamo založio za prava hrvatskog naroda. Njemu je bilo u interesu da se o tom njegovom posjetu govori baš u tome kontekstu, a u hrvatskim medijima to i jest tako popraćeno. Brnabić je s Plenkovićem u Subotici otvorila Hrvatski dom, za njega je to bitno i on je u tom smislu svoj dio posla kada je hrvatska politika u pitanju korektno odradio”, smatra jedan od premijerovih suradnika s kojim smo razgovarali te podsjeća kako je Hrvatski dom u potpunosti financirala upravo Vlada Republike Hrvatske.
”Sve ono čemu ovih dana svjedočimo u Srbiji dogovoreno je tijekom nedavnog posjeta Ane Brnabić Zagrebu. Naravno da tu ima i pritisaka iz Bruxellesa koji su inzistirali na tome da se konačno kreće u uspostavu kvalitetnijih bilateralnih odnosa između Hrvatske i Srbije”, smatra naš sugovornik. On ujedno napominje da je Plenković do sada kao šef Vlade puno postigao po pitanju prava Hrvata u BiH.
”Sada je taj svoj utjecaj u Bruxellesu odlučio preusmjeriti i na prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja u zadnja tri desetljeća gubi i populacijski i na svim ostalim razinama”, kaže naš sugovornik koji kaže da Plenkovićev posjet ovoj zemlji ne treba povezivati sa posljednjim nemirima i prosvjedima protiv Vučićeve vlasti u Srbiji mada dio oporbenih zastupnika tvrdi kako je premijer ovu zemlju posjetio kako bi pomogao spašavanju Vučićeva režima.
”To su besmislice. Plenković s Vučićem donedavno nije razgovarao ni telefonski, ni na bilo koji drugi način. Ni jedan hrvatski političar sa srpskim vlastima nije imao tako zategnute odnose kao što je to slučaj s Plenkovićem, ali je on sada odlučio djelovati baš zbog hrvatske manjine pa tamo i je otišao uz ostalo i na njihov poziv”, napominje naš sugovornik koji ipak potvrđuje da je VUčićev odnos prema Hrvatskoj u posljednje vrijeme nerijetko bio diskutabilan.
Srbi za sada suzdržani po pitanju Rusije
Činilo se doista u više navrata kako srpski predsjednik potencira sukobe s vlastima u Hrvatskoj, kako ga se ne bi suočavalo s problemima u njegovom dvorištu, no to Plenkovića i nije previše zanimalo jer je on svoje političko djelovanje ionako usmjerio prema Bruxellesu, odnosno Europskoj komisiji kojoj je u interesu da vlasti u Srbiji konačno donesu odluku o smjeru svoje vanjske politike te da se definiraju po pitanju odnosa sa Rusijom, odnosno po pitanju rata u Ukrajini.
”Plenkoviću za sada prioritet ostaje rješavanje pitanja granica, ali i pitanje nestalih to još nije regulirano, i on će na tome inzistirati. To su pitanja koja se moraju sustavno rješavati, i pitanja koja bi što se hrvatske strane tiče doista mogla biti preduvjet za potporu srpskom ulasku u Europsku uniju”, kaže naš sugovornik. Tijekom posjeta Srbiji Plenković ta pitanja neće otvarati, barem ne dovoljno snažno jer susret s predsjednikom Vučićem po svemu sudeći nije dio njegova protokola.
”Plenkoviću to sada niti nije bilo u interesu, iako je dobro poznato da je Vučić glavna karika vlasti u Srbiji i da je on taj koji donosi sve odluke”, naglašava nadalje naš sugovornik koji opet napominje da je premijeru u svemu ovome najvažnije bilo staviti naglasak na hrvatsku manjinu, što mu je pošlo za rukom.
Nije nepoznanica da je Vučić Zagreb posjetio na poziv bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kojoj se to druženje posebno zamjerilo, tijekom toga posjeta Plenković je prema Vučiću bio iznimno suzdržan te je još tada pokušao otvoriti ključna pitanja, a kada je vidio da od toga nema koristi naprosto je prekinuo komunikaciju sa predsjednikom Srbije prema kojem je hrvatski premijer i sada oprezan jer je svjestan da mu ne može vjerovati, na što je upozorio i svoje kolege u Bruxellesu koji su od Plenkovića očekivali da u Srbiji spomene i pitanje Kosova te njihov odnos prema Rusiji. Plenković je u tom pogledu na sastanku s Brnabić nedvosmisleno iznio stav koji zagovara Europska unija, ali to što je rekao srpskoj premijerki ne pika se previše, jer ona nije ta koju se ondje išta previše pita.
Pranje novca, financiranje terorizma i financijski kriminal: Hrvatska na neslavnoj listi, a premijer priča o ekstremistima
Uoči izbornog ludila, anketa pokazuje stanje: Možemo ide prema dolje
S Granićevim kadrom Plenković je prebrodio još jednu krizu: Ovo postaje model njegova djelovanja
Jedan čovjek tajno je oružje protiv Plenkovića: Raskinuo je veze sa strankom i misli ozbiljno