Foto: Pixsell

PET SPLITSKIH PROBLEMA ZA HITNO RJEŠAVANJE: Ako se nakon izbora vladajući ne pozabave pitkom vodom i prometom, Split će propasti!

Autor: Željko Primorac / 7dnevno

Dok je fokus medija na izboru za gradonačelnika Splita, malo tko se obazire na raspored snaga u Gradskom vijeću. No upravo je Gradsko vijeće ključ vlasti u gradu i sam gradonačelnik bez snažne potpore Gradskog vijeća malo toga može učiniti. Dobar primjer za ovu tvrdnju je aktualni gradonačelnik koji ni u jednom trenutku nije imao snažno uporište u Vijeću pa su i dobre ideje koje je imao otišle u vjetar. Sadašnje projekcije, na osnovi predizbornih anketa, govore kako će većina u Vijeću biti sastavljena od minimalno tri, a vrlo vjerojatno od četiri stranke.

U takvim okolnostima budućem gradonačelniku bit će još teže raditi nego Andri Krstuloviću Opari. Vladat će se putem ustupaka, a ni jedna stranka na sebe neće željeti preuzeti apsolutnu odgovornost. Prevedeno, za eventualne neuspjehe bit će krive druge stranke iz koalicije. To je postao standard u hrvatskom političkom životu u kojem široke koalicije ne služe kao podloga i potpora za teške i bolne reforme, nego kao alibi za neprovođenje reformi i prebacivanje krivnje na druge članove u koaliciji.

Politički bonus

Upravo sada imamo takvu situaciju u Splitu, gdje dva člana vladajuće koalicije, HDZ i HGS, uporno prebacuju jedni na druge odgovornost za propale projekte u proteklom mandatu. U situaciji kada u vladajućoj većini budu tri ili čak četiri stranke, prostora za izbjegavanje odgovornosti bit će napretek.

No što je rješenje? Kako izbjeći stagnaciju i propadanje grada kojeg su počeli, po gospodarskim pokazateljima, prestizati mnogi drugi gradovi na obali? Ovo pitanje posebno se nameće nakon što je potpuno jasno kako ni predstojeći izborni ciklus ne donosi jaku i stabilnu vlast.

Jedini put u kakav-takav napredak je programska koalicija, odnosno netko od političkih aktera na stol treba staviti pet ključnih problema s kojima se Split danas suočava. Probleme ili strateške ciljeve treba definirati prije nego što se potpiše bilo kakva koalicija, a koalicijski pregovori se ne trebaju voditi oko raspodjele ravnateljskih i pročelničkih mjesta, nego oko ključnih problema grada. Ona politička opcija o kojoj bude ovisila većina u Vijeću, a pregovore postavi na ovakav način, dugoročno može računati na značajan politički bonus u očima birača.

No koji su to problemi koji muče građane, a za koje gradska uprava već desetljećima ne nalazi rješenje. Prvi je svakako problem preskupih stambenih kvadrata. Prema nekim istraživanjima, Split je po cijeni stambenih kvadrata jedan od najskupljih gradova u Europi kada se u obzir uzme kupovna moć stanovništva. Sve to dovodi do činjenice da je u Splitu mladoj obitelji gotovo nemoguće kupiti stan s prosječnim hrvatskim primanjima. Cijene kvadrata nerijetko prelaze i 3000 eura. Ovo je jedan od glavnih razloga što sve više mladih napušta Split i stambeno rješenje traže u Kaštelima, Solinu, Podstrani, Dugopolju, pa čak i u Dicmu.

Veliki propusti

Nastavi li se ovaj trend, Split čeka sudbina stare gradske jezgre. Odnosno, postat će izlog. Grad staraca i turista. Ni jedna vlast nije ozbiljnije prionula ovom problemu i pokušala pronaći način na koji bi zadržala mlade obitelji da ne odlaze u okolicu. Mnogi za to krive sveprisutni građevinski lobi te činjenicu da gradska uprava pleše po diktatu ovog moćnog lobija. Sve u svemu, Splitu treba održivi model stambenog zbrinjavanja mladih obitelji. Je li to POS ili neki drugi model, to treba reći struka, ali jedna od glavnih točaka budućih pregovora o formiranju većine nakon izbora treba biti ovaj problem.




Nevjerojatan je podatak da Split pri svakoj jačoj kiši nema pitke vode. Dakle, drugi grad po veličini u državi nema pitku vodu. Ovo je možda najočitiji primjer neodržavanja i zapuštenosti vitalne infrastrukture. Problem je, tvrde u Vodovodu i kanalizaciji, u filtru koji bi spriječio zamućenje vode. U medijima se pojavila informacija kako filtar stoji desetak milijuna kuna. Čudno je što jedna od vodećih gradskih tvrtki svih ovih godina nije pronašla desetak milijuna kuna za otklanjanje jednog od najvećih gradskih problema, već čeka rješenje u sklopu aglomeracije financirane sredstvima EU-a.

Kritičari odavno tvrde kako problem nije samo u zamućenju izvorišta nego i u dotrajaloj i neodržavanoj mreži cjevovoda. Također, mnogi prstom upiru i u kvalitetu vode iz Jadra. Naime, ako je vjerovati pojedincima upućenima u problematiku vode u Splitu, u njoj su već godinama prisutne masnoće i druge tvari zbog zagađenja bazena na dicmanskom platou, iz kojih se Jadro napaja vodom. Pitanje je i kako će na ovaj problem u budućnosti utjecati eventualna izgradnja regionalnog odlagališta otpada u Lećevici. Riječ je o krškom poroznom terenu koji cirkulira i koji je premrežen mnogim podzemnim vodotocima. Sve što padne i dospije u tlo u splitskom zaleđu prije ili poslije pojavi se u Jadru. Osim održavanja kvalitete vode na izvorištu Jadra, Splitu je hitno potrebna i diversifikacija vodoopskrbe. Alternativni pravac opskrbljivanja vodom za Split bi mogao biti iz Cetine. Neki razgovori o tome već su vođeni, ali kao i sve u Splitu, daleko je to od konkretizacije.

Mrtvi grad

Treći problem koji drastično muči Splićane je promet. Zagušenost prometa, pogotovo u ljetnim mjesecima, ali i nedostatak parkirališta jedan su od glavnih problema Splita. Gradu su kronično potrebne javne garaže na ključnim, frekventnim, mjestima u gradu. Međutim, ništa manji problem s parkiranjem nemaju ni gradski kotarevi. U gradu je sve više automobila, a prostor parkirališta ne da se nije povećavao nego se nepromišljenim građevinskim zahvatima čak i smanjivao. Sam problem prometa ima dvije dimenzije. Jedna dimenzija je izgradnja gradskih zaobilaznica i to je problem koji bi Hrvatske ceste mogle uspješno riješiti gradnjom zaobilaznice od Solina do TTTS-a. Međutim, ostaje problem zakrčenosti komunikacija unutar samoga grada, pristup gradskoj luci… Sve su to problemi za koje vlasti u gradu pod Marjanom već desetljećima ne nalaze rješenje.




Kad smo već kod Marjana, treba podsjetiti kako je ova park-šuma obilježila mandat Andre Krstulovića Opare. Opozicija je temu Marjana koristila na nekoliko tematskih sjednica Gradskog vijeća. Ne kako bi pronašla rješenje za ovu sportsko-rekreacijsku zonu i šumsku oazu u Splitu nego kako bi politički destabilizirala gradonačelnika i vladajuću većinu. Splićani ni nakon svih silnih tematskih sjednica, potkornjaka i sječe šume još ne znaju tko je odgovoran za Marjan i na koji način bi ga trebalo zaštititi. I ne samo to, još nije poznato ni koje su to granice obuhvata Marjana u kojima ne bi smjelo biti gradnje. A već prvi pogled na brdo iznad Splita odaje kako ga građevinski potkornjak polako gricka sa svih strana.

Poražavajuća je činjenica i da grad već godinama ne uspijeva pronaći rješenje za sve veći broj neupisane djece u vrtiće. Novi vrtići nisu se gradili desetljećima. U predškolski i školski sustav općenito se malo i nimalo ulagalo. No bez rješavanja predškolskog odgoja, odnosno upisa sve djece u vrtiće, iluzorno je govoriti o bilo kakvim demografskim mjerama. Drugi veliki korak je osiguravanje uvjeta da sva djeca pohađaju nastavu u jednoj smjeni.

Kronični problemi

Ne pozabave li se splitski političari nakon izbora kroničnim problemima grada i krenu li u još jedan lov na fotelje i raspodjelu plijena, nakon idućih izbora možda više neće ni imati što dijeliti. Split je već propustio brojne prilike za povlačenje novca iz fondova EU-a i izgradnju infrastrukture potrebne za razvoj grada. Nestabilna politička situacija, neinovativni i statični gradonačelnici rezultirali su činjenicom da Split gubi korak u razvoju ne s drugim gradovima na obalama Sredozemlja, nego s drugim gradovima na hrvatskom Jadranu. Idući popis stanovništva pokazat će kako je Split izgubio desetak tisuća stanovnika u odnosu na popis 2011. Ako to nije upozorenje političarima da se uozbilje, teško će dobiti jasnije upozorenje.

Autor:Željko Primorac / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.