fbpx

Pakt Pusićke i Todorića: ‘Hrvatska 2015. postaje balkanska krčma, lider nove Jugoslavije bit će Srbija’

Autor: Marko

Zapadni Balkan termin je koji se sve češće rabi, a kojim je, prema riječima naših sugovornika tek paravan za stvaranje nove Jugoslavije. Da je ovaj pojam, ali i formiranje istoga značajan hrvatskim političarima svjedoče i sve češće konferencije posvećene upravo zapadnom Balkanu.

Sudjelujući na konferencijama i skupovima o ‘zapadnom Balkanu’ predstavnici hrvatske politike sve više, i sve češće priznaju postojanje toga pojma. Jedan takav skup kojemu je nazočio predsjednik Ivo Josipović održan je nedavno u Dubrovniku, a priznanju toga pojma pridonio je i premijer Zoran Milanović koji je u Berlinu sudjelovao na skupu o ‘zapadnom Balkanu’, zajedno s još sedmoricom premijera susjednih nam država. Na slovenskom Bledu započeo je Bledski strateški forum, a na međunarodnoj konferenciji pojavit će se i šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić. Ona će među ostalim sudjelovati na panelu o stanju u regiji, njezinom razvoju te približavanju država ‘zapadnog Balkana’ Europskoj uniji. No, jedan od najvećih kritičara spomenutog pojma, ali i EU-a, Milovan Šibl iz Jedino Hrvatske u razgovoru za naš portal iznio je svoja stajališta o ‘zapadnom Balkanu’. Po njemu, to je područje siromašnih država bivše Jugoslavije kojemu je dodana još i Albanija.

“To je područje masovnog siromaštva, neiskorjenjive korupcije, vječnih etničkih sukoba i stalnih promjena nacionalnih granica. Područje živi od međunarodne pomoći i pod stalnim je međunarodnim skrbništvom. Ne vjerujem u oporavak hrvatskog gospodarstva u povezivanju s takvim prostorom. Sudjelovanjem na tim konferencijama poslušnički se ispunjavaju nalozi iz Bruxellesa”, tvrdi naš sugovornik. U ‘zapadni Balkan’ uvrstila nas je EU uz pristanak bivšeg premijera Ive Sanadera, smatra Šibl. “Valja reći neupućenoj javnosti koja misli da je Zapadni Balkan tek zemljopisni pojam, da je Europska unija još g. 1996. u svoje dokumente unijela taj novoizmišljeni naziv za zemlje bivše Jugoslavije (minus Slovenija plus Albanija). To je smišljeno kako bi se izbjeglo za Hrvate omraženo ime -Jugoslavija”, napominje Šibl te dodaje da je prema konceptu EU navedeni prostor zamišljen kao jedinstvena regija u kojoj se prema nacionalnim državama pojedinih naroda ne bi postupalo kao prema cjelinama, već kao podregijama. Hrvatska bi time bila svedena na podregiju ‘zapadnog Balkana’.

“Ako se sjećate, Mesić, kao najpoznatiji izdajica hrvatske samostalnosti i suverenosti, prvi je počeo po srpski govoriti o “regionu” od 22 milijuna ljudi koji treba povezati”, napominje naš sugovornik. Odgovor na pitanje što se uspostavom ‘zapadnog Balkana’, odnosno obnovom Jugoslavije želi postići leži u prošlosti. Naime, stvaranje Jugoslavije pod beogradskom vlašću nakon Prvog svjetskog rata bila je britanska zamisao, tvrdi Šibl. Svrha nove države prema britanskom naumu bila je da s jedne strane bude bedem protiv Njemačke i Austrije, a s druge strane zaprema mogućem ruskom posezanju i dolasku na Jadran. “Djelomično su ti razlozi živi i danas pa se Srbiju nastoji pridobiti i odvojiti od Rusije. Za Hrvatsku je nevolja što Srbiju Zapad ne želi pridobiti svojim novcem, nego povezivanjem s Hrvatskom i njenim prelijepim morem. To je odgovor zbog čega nas se pokušava povezati sa Srbijom i ugurati u Zapadni Balkan i zbog čega doživljavamo stalne neprilike od suđenja u Haagu do ćirilice u Vukovaru. To svrstavanje Hrvatske u Zapadni Balkan je pokušaj obnove bivše Jugoslavije (minus Slovenija plus Albanija), koji u dosluhu s hrvatskim političarima, pod krinkom etničke pomirbe i suradnje, provodi Europska unija. Utoliko je odustajanje od državne samostalnosti i suverenosti i učlanjenje u Europsku uniju korak prema uspostavi Zapadnog Balkana”, zaključio je Šibl.


Predsjednik Zavjeta za Hrvatsku Marko Lukić ogorčen je zbog toga što je sve više onih koji otvoreno priznaju postojanje ‘zapadnog Balkana’. U tu organizaciju prema njegovim riječima guraju nas oni koji nikada nisu željeli samostalnu Hrvatsku, za koju su se mnogi očevi i sinovi borili, ali i dali svoje živote. “Engleska politika je sačuvati Jugoslaviju, ali hrvatski narod u povijesnoj bitci pobijedio je, boreći se upravo protiv takve koncepcije. Britanska politika činila je sve da nas ne prime u EU pokušavajući realizirati termin, ali i oživjeti ‘zapadni Balkan’. Njihov cilj je sačuvati Jugoslaviju, a to će uz pomoć hrvatske politike realizirati već do 2015. godine. U tome ulogu imaju i hrvatske kompanije”, kaže Lukić.

Jedna od kompanija koja je pristala na sudjelovanje u stvaranju ‘zapadnog Balkana’ jest Agrokor na čijem čelu sjedi Ivica Todorić, smatra Lukić, a upravo s tim ciljem kupio je Mercator, vjeruje naš sugovornik. “Sve je to formiranje nove Jugoslavije u kojoj će Srbija biti lider, a takvu politiku podupiru Pusićka, Josipović i njegovi savjetnici. Oni provode taj koncept, a samo fiktivno mi smo članica EU jer razvija se novi koncept”, stava je Lukić. A da se novi koncept razvija uviđa i kroz to što Hrvatska ne surađuje s europskim metropolama već se neprestano forsira suradnja sa zemljama regije. Ne bi mi trebali biti ničiji sluge, ali morali bi jasno znati koji je naš identitet, savjetuje naš sugovornik.

“Hrvatsku žele pretvoriti u Balkansku krčmu, ali Rusija neće pustiti samo tako Srbe u EU. Nedavno su im odbili kredit i to je pokazatelj da su ljuti na njih, pa nije isključen niti ukrajinski scenarij. U vrijeme pristupa mogle bi se uključiti proruske snage koje ulazak u EU neće dozvoliti tako da Srbija očito pokušava vući na obje strane – izvlačit će novac iz fondova s jedne strane, a s druge strane priklonit će se Rusiji. Mi se moramo pobrinuti za Hrvate u BiH i omogućiti zbog njih ta zemlja što prije uđe u EU. No, zato ne treba birati Pusićku i društvo već one koji će nas gurati u EU, a ne na Balkan”, zaključuje Lukić.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.