FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL, Edit pixrl

OVO SU NAJZADUŽENIJE BOLNICE U DRŽAVI! Tko bi zbog dugova mogao ostati bez lijekova?

Autor: Iva Međugorac

Jedan od najučestalijih problema koji guše Hrvatsku zasigurno je onaj koji godinama pritišće domaći zdravstveni sustav. Dio tog kontinuiteta jamačno su i dugovanja koja hrvatske bolnice imaju prema veledrogerijama. Predstavnici tih istih veledrogerija, koji svako malo zbog dugovanja prijete stopiranjem isporuke lijekova bolnicama održali su konferenciju za medije na kojoj su opetovano upozorili na kontinuiran rast dugovanja bolnica i ljekarni prema njima. Upozorenje je ovo koje stiže svega nekoliko mjeseci nakon prošlogodišnjeg rebalansa državnog proračuna.

Podsjetimo, koncem prošle godine veledrogerijama je osigurano dodatnih 670 milijuna kuna, a tu su i dodatna sredstva od 2,24 milijarde kuna. Bez obzira na to dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama ne prestaju rasti, a posebnu brigu kod građana i šire javnosti izaziva to što se ova situacija odvija u vremenu kada se cijeli svijet sučeljava s pandemijom korona virusa. Veldrogerije pak upozoravaju kako su došli do ruba održivosti te napominju kako je svaka peta bolnica od početka godine prestala s plaćanjem. Svaki četvrti isporučeni lijek u posljednja dva mjeseca je plaćen, a rok plaćanja HZZO-a prema ljekarnama gotovo se udvostručio.

Na vrhu ljestvice najzaduženijih bolnica u zemlji godinama se nalazi KBC Zagreb, a pri vrhu ljestvice i i KBC Osijek te Split, nije puno bolje ni u Vinogradskoj bolnici, a problema s dugovanjima imaju i u KBC-u Rijeka te KB-u Dubrava i Merkur. Financijske nevolje snažne su i opće bolnice u Varaždinu i Slavonskom Brodu, a upućeni svjedoče kako najveći dio novca u bolnicama odlazi na plaće zaposlenih, svega 20-tak posto svojih sredstava bolnice troše na lijekove i medicinski materijal. Svojedobno je pak objavljena analiza opremljenosti bolnica suvremenim aparatima prema kojoj je Hrvatska po broju uređaja za magnetsku rezonancu jedna od najopremljenijih u Europi, isto vrijjedi i za CT uređaje.

Dok opreme ne manjka osoblja je svake godine sve manje. Hrvatski zdravstveni sustav bi do 2025-te godine što umirovljenjem, što iseljavanjem mogao izgubiti 2700 liječnika. Crne su to prognoze Hrvatske liječničke komore iz koje godinama šalju poruke ovoga tipa. Od 2013. pa sve do 2018. godine hrvatski zdravstvenu sustav napustilo više od 3000 medicinskih sestara i tehničara, a većina ih se skrasila u Njemačkoj.

Do te 2013. godine, a od 2009. godine našu je zemlju napustilo više od 4200 sestara. No, i te brojke zapravo nisu posve realne jer se radi o medicinskim djelatnicima koji su bili dio sustava, nemoguće je točno procijeniti broj onih koji su po završetku medoicinskih škola napustili našu zemlju. Hrvatsku je zapravo do sada napustila četvrtina tehničara i sestara, a najviše odlaze iz bolničkog sustava, problemima s manjkom osoblja svjedoče u općim i županijskim bolnicama.

Procjene Hrvatskog strukovnog sindidkata kažu kako je prije pandemije koronavirusa našoj zemlji manjkalo 12 tisuća medicinskih sestara, a oni koji pomno prate zbivanja u ovom struci kažu da se taj trend s pandemijom nije zaustavio. Dapače, hrvatske medicinske sestre i liječnici gotovo svakodnevno dobivaju ponude iz raznih europskih bolnica u kojima im se uz posao nude i uvjeti o kojima u našoj državi mogu samo sanjati.

U tom slučaju posve je shvatljivo zašto bi Hrvatska kroz pet godina mogla ostati bez petine svojih liječnika.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.