Goran Kovacic/PIXSELL

Ovo su hrvatski političari koji su najzaslužniji za ‘rat’ sa Slovenijom

Autor: Iva Međugorac

Rasprava oko arbitražne presude Slovenije i Hrvatske, svakodnevno zaoštrava odnose između dviju država, a kako za sada stvari stoje ne nazire se kraj verbalnim okršajima. Iz Slovenije gotovo svakodnevno dolaze prijetnje stoga što Hrvatska odbija priznati odavno kompromitirani arbitražni postupak. Slovenci premijer Miro Cerar poručuje da će inzistirati na implementaciji arbitražne presude te naglašava kako očekuje potporu Europske komisije.

Ovih dana, glas razuma u cijeloj priči pokušao je biti zamjenik pomoćnog američkog državnog tajnika za Europu i Aziju Hoyt Yee koji se poručio da se Sjedinjene Države ne namjeravaju opredjeljivati ni za jednu stranu u graničnom sporu između Slovenije i Hrvaske, jer su te dvije zemlje sposobne sukob riješiti same sukob.

Slovenski političari, kojima je ovo ujedno i zgodna prilika za vođenje kampanje, jasno su se postavili u ovoj priči te im je prioritet provedba arbitražne odluke o granici s Hrvatskom pa se ujedno Cerar prijeti i pravnim sredstvima, ukoliko Hrvatska bude ignorirala presudu.

No, s druge strane, čini se kako se hrvatska Vlada u ovom slučaju po običaju nije dovoljno jasno postavila pa je hrvatska javnost s pravom skeptična te strahuju što će se u konačnici zbiti s hrvatskim teritorijem. Taj strah posve je opravdan, imajući u vidu sve ranije hrvatske sukobe sa susjedima Slovencima, od terana, do Ljubljanske banke pa sve do ovog teritorijalnog konflikta, a u kojima je slovenska strana vrlo jasno i artikulirano zastupala nacionalne interese. U Hrvatskoj to, na žalost, nije uvijek tako pa je, primjerice, sukob oko terana koji je također bio dignut na razinu EU u Saboru svojedobno ismijavao mladi SDP-ovac Bojan Glavašević. Osim toga, rješenje problema sa slovenskim kolegom pokušao je iznaći i pokojni Račan potpisujući u srpnju 2001. godine sporazum sa Drnovšekom. Radi se o sporazumu koji je bio parafiran, no ne i ratificiran, a ondašnji premijeri usuglasili su se da bi 80 posto Piranskog zaljeva trebalo pripasti Sloveniji te bi Slovenci dobili pristup međunarodnim vodama, dok bi Hrvatska morsku granicu zadržala s Italijom. Slovenska policija hrvatskim ribarima branila je aktivnost, jer su vjerovali da prema Sporazumu taj dio pripada njima, a incidenti su eskalirali u ljeto 2002.godine, kada se čak i ”zveckalo oružjem”.

Nakon Račana na hrvatsku političku pozornicu uzašao je premijer Ivo Sanader. Na Strateškom forumu održanom na Bledu 26. kolovoza 2007. godine Sanader i slovenski premijer Janez Janša dogovaraju se o načelnom rješenju spora na nekom međunarodnom sudu. Slovenski mediji pisali su tada o intenzivnim i tajnim diplomatskim kontaktima tvrdeći da će Slovenija, dođe li do arbitraže inzistirati na načelima stanja od 25. lipnja 1991.godine te da će odbijati da se mogu priznati jednostrani koraci na granici. Tada su se pozvali na međunarodno pravo te govorili da je potrebno uzeti u obzir načelo pravičnosti i povijesne okolnosti.

”Šlag” na ovu ne baš ukusnu priču stavila je premijerka Jadranka Kosor te slovenski joj kolega Borut Pahor. Dvojac je ovo koji je 2009. godine potpisao sporazum o arbitraži u Stockholmu i to pred arbitražnim sudom u Haagu, suprotno sugestijama hrvatskih pravnih stručnjaka da bi se taj slučaj trebao voditi u Hamburgu na Međunarodnom sudu za pravo mora. Sporazum je potpisan nakon što je odobren od hrvatskih saborskih zastupnika te uz suglasnost članova slovenskog Odbora za vanjsku politiku. Inače, sporazum je predviđao uspostavu međunarodnog arbitražnog suda koji je pak trebao odrediti granicu na kopnu, ali i na moru, a za određivanje granične crte arbitražni sud je trebao primijeniti međunarodno pravo prema načelu pravičnosti i dobrosusjedskih odnosa.

I na koncu spomenimo muljažu u arbitražnom postupku koju je pomalo trapavo odradila Milanovićeva vlada, jer je on kao premijer smatrao  kako je nakon opravdanog istupanja u Hrvatskoj postojan interes za tu temu. No, iz današnje perspektive čini se kako se suprotno Milanovićevim riječima hrvatska strana uistinu morala intenzivnije interesirati za ovu temu.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.