OSTVARIO SE VELIKI CILJ BOZANIĆA I CRKVE! Hrvati katolici mogli bi dobiti uputu za izbore: Plenković im je bio u nemilosti, ali sve se mijenja

Oduvijek je HDZ nastojao ići ruku pod ruku sa crkvenim poglavarima i predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije, i to ne samo zato što im u imenu stoji da su demokršćanska stranka, već i zato što su vjernici na koje svećenici i biskupi imaju ogroman utjecaj predstavljaju veliki birački bazen. Nije se rijetko događalo da svećenici uoči kakvih važnih izbora sugeriraju vjernicima za koga glasati, i uglavnom su te sugestije vodile ka’ HDZ-u. Posljednjih godina otkako HDZ-om i Vladom upravlja premijer Andrej Plenković koji se nedvojbeno svrstao u političare desnog centra stav klera prema vladajućoj stranci malo je očvrsnuo.

Plenković koji povremeno koketira i sa lijevim idejama dugo vremena nije bio omiljena politička figura među crkvenim ocima, a osim toga ne treba zanemariti i pojavu novih, desnih opcija poput primjerice Mosta koji zahvaljujući Boži Petrovu i Nini Raspudiću te vjeroučitelju Miletiću ima izravne kontakte s Crkvom, koja se baš kao i politička scena posljednjih godina naprosto podijelila. Sa crkvenim ocima bliski su i predstavnici Domovinskog pokreta, no u HDZ-u i Plenkovićevoj Vladi definitivno nemaju namjeru kapitulirati po pitanju odnosa sa svećenstvom i biskupima.

Tko za Plenkovića izglađuje odnose s biskupima?

Dugo se govorilo da veze između Plenkovićeve vlade i Hrvatske biskupske konferencije održava pomalo zaboravljeni ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier koji se na unutarstranačkim izborima u HDZ-u svrstao u suprotni tim od onog Plenkovićevog dajući potporu posrnulom Miri Kovaču. Usprkos tome Stierovo ime pojavilo se na HDZ-ovim listama za Sabor, a upućeni i danas to pripisuju utjecaju crkve, baš kao što se utjecaju crkve pripisuje to što HDZ-ovu većinu u parlamentu održava zaboravljena europarlamentarka i bivša HSS-ovka Marijana Petir. Naravno da ovaj dvojac za Plenkovićeve stabilne odnose s biskupima nije dovoljan, i baš zato u premijerovom i HDZ-ovom timu djeluju Plenkovićev savjetnik Mate Granić i vitez Željko Reiner koji su česti gosti na Kaptolu.

Ovih su pak dana na redovitom polugodišnjem sastanku u Banskim dvorima kod Plenkovića gostovali članovi Stalnog vijeća HBK pri čemu se razgovaralo o mjerama i aktivnostima za očuvanje standarda građana u okolnostima krize i inflatornih pritisaka, što su za Plenkovića lagane teme, u odnosu na raniji sastanak s biskupima nakon kojega su mu crkveni oci dali potporu u jeku borbe s pandemijom korona virusa. U to vrijeme, građani, a među njima i svećenici na ulice su izlazili tražeći ukidanje covid potvrda, no suprotno očekivanjima i u posljednjim trenucima biskupi su i tada stali uz premijera Plenkovića te podržali potvrde, ali i cjepivo što je također izazvalo podijele i nezadovoljstvo u crkvenim redovima.

Biskupi su konačno zadovoljni, Crkva je ostvarila svoj cilj

Takvih tema danas više nema mada su pred nama možda još i teža vremena za koja Plenkovićeva Vlada kako je i sam kazao nudi paket mjera koji je sveobuhvatan, pravedan i usmjeren na ublažavanje posljedica energetske krize, što uključuje i porezna rasterećenja, subvencioniranje struje, plina, goriva i socijalna davanja, sa čime su zadovoljni i u HBK pa bi stoga Plenković od njih mogao očekivati dugoročnu potporu u nadolazećim teškim vremenima.

Na sastanku se također razgovaralo o statusu Katoličkih škola u našoj zemlji te o njihovom djelovanju u skladu s Ugovorom između Svete Stolice i Rh o suradnji Vlade RH o katoličkim osnovnim i srednjim školama, a biskupi su po svemu sudeći podržali i Plenkovićeve planirane izmjene Zakona o trgovini i reguliranje rada nedjeljom što je proglašeno važnim iskorakom. Za Plenkovića koji je mimo crkvene volje i unatoč kritikama vjernika ratificirao Istanbulsku konvenciju i kritizirani Marakeški sporazum, ali i za Plenkovića kojega nerijetko kritiziraju s desnice kao premijera koji ne zagovara demokršćanske vrijednosti i koji ih u svojoj Vladi ne promovira, ovaj sastanak još je jedan važan iskorak u odnosu sa biskupima, koji možda premijera poštuju uz ostalo i radi toga što crkva i u ovim kriznim vremenima može računati na svoja sredstva iz državnog proračuna.