fbpx
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL, Ilustracija

ONI SU POTUKLI KRIMINALISTIČKU POLICIJU U ZAPLJENI DROGA!: U Hrvatskoj drastično raste broj konzumenata kokaina, amfetamina i marihuane! MUP tvrdi da je stanje stabilno

Autor: Ana Lonjak

U Hrvatskoj dramatično raste broj konzumenata kokaina, amfetamina odnosno speeda i marihuane. Stručnjaci se slažu da na hrvatskom crnom tržištu nikada nije bilo više droge i da ćemo se s posljedicama  suočiti u skorijoj budućnosti. EMCDDA u svom posljednjem  Izvješću s podacima za 2020. navodi da se u toj Godini Zagreb našao na osmom mjestu po dnevnoj potrošnji kokaina koja se izražava količinom  na svakih 1000 stanovnika pojedinog grada. U istom izvješću stoji da se u toj godini Zagreb našao na prvom mjestu po dnevnoj potrošnji amfetamima (speed), također je na prvom mjestu po potrošnji kanabisa u radne dane (a uz uključenje vikenda, dakle ukupnoj tjednoj potrošnji, na drugom je mjestu). Također se navodi da je naš glavni grad zauzeo šesto mjesto po potrošnji MDMA (ecstasy).

“Ti  podaci su zastrašujući. To što se dogodilo u Hrvatskoj i Zagrebu, niti približno nije slučaj u drugim europskim gradovima, što potvrđuje detaljnija analiza trendova. Naime, u 2020., u odnosu na 2019., u 19 gradova zabilježeno je povećanje, a u 16 smanjenje potrošnje kokaina. Isto Izvješće navodi da je u vrijeme covid-epidemije u znatno više gradova Europe došlo do smanjenja potrošnje MDMA nego onih u kojima se potrošnja povećala. Niti u jednom gradu EU nije došlo do tolikog porasta potrošnje svih droga kao što je slučaj u Zagrebu”, rekao je u nedavnom razgovoru za Dnevno.hr neuropsihijatar prof. dr. Slavko Sakoman koji je cijelu svoju karijeru posvetio borbi protiv ovisnosti i koji je jasno poručio da je situacija alarmantna.

Zamolili smo MUP da nam otkrije  što radi po tom pitanju:

“U posljednjih nekoliko godina cijeli svijet, posebno Europa, a onda i Hrvatska suočeni s povećanom proizvodnjom, ponudom te potražnjom za svim vrstama ilegalnih droga što uzrokuje porast svih negativnih pokazatelja koji prate zlouporabu i kriminalitet droga. Međunarodna tijela (UNODC, Europol, EMCDDA), koja se bave suzbijanjem navedene problematike, 2019. konstatiraju kako se stanje na tom području ne popravlja, a pokazatelji ukazuju da kriminalitet droga kao najprogresivniji oblik organiziranog kriminaliteta jača. Radi se dakle o globalnom trendu koji naravno utječe na stanje i kretanje problematike droga i u Hrvatskoj.

Reklamira se kao ‘lijek za sve bolesti’

Foto: PU Zadarska

Takav trend uzrokovan je prisutnom marginalizacijom problema zlouporabe i kriminaliteta droga te promišljanjima i stavovima o konzumacije droga kao prihvatljivom stilu života, pogotovo marihuane koju se, između ostalog, reklamira kao “lijek za sve bolesti”. Unatoč zakonskim propisima koji oglašavanje i promidžbu droga zabranjuju, i u Hrvatskoj se širi kampanja da je trošenje droga društveno prihvatljivo ponašanje, posebice kada govorimo o produktima kanabisa, marihuane i ulja od kanabisa. Takva promidžba negativno utječe na aktivnosti i aktere koje ih provode na nacionalnoj razini u smislu prevencije, liječenja i represije”, poručili su iz MUP-a, dodajući da također, sve blaža kaznena politika prema počiniteljima kriminalitetu droga (vidljivo iz podataka Državnog zavoda za statistiku) ne ide u prilog generalnoj prevenciji, već naprotiv, stimulira i širi prostor kriminalnim aktivnostima iz tog područja.

“Tijela za provedbu zakona Europske unije bilježe da su pojedine članice suočene sa bujanjem međunarodnog organiziranog kriminaliteta koji se bavi proizvodnjom, krijumčarenjem, preprodajom droge i pranjem novca, što predstavlja ugrozu za njihovu nacionalnu sigurnost. Iz tog razloga, u nadolazećem razdoblju problematika droga, pored ostalih ugroza (migracije, terorizam i dr.), ponovno postaje prioritet EU (Europol), što je vidljivo iz nove Strategije EU-a u području droga za razdoblje od 2021. do 2025. godine.

Ocjenjujemo da je stanje vezano uz problematiku droga u Republici Hrvatskoj, unatrag nekoliko godina – stabilno – budući u Hrvatskoj  nema “epidemije” ovisnosti o drogama te usprkos pokušajima nema tzv. “otvorenih narko scena”. Također, nema značajnije proizvodnje droga osim uzgoja konoplje tipa droga marihuana, niti aktivnosti kriminalnih organizacija tzv. “narko kartela” i kriminalnih grupa ugrožavaju ekonomski i politički sustav RH.

Trenutno je Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH u fazi izrade nove Nacionalne strategije za suzbijanje ovisničkog ponašanja, u što spada i problematika droga do 2030. godine i Akcijskog plana do 2025. godine na čijem čelu je potpredsjednika Vlade i ministar unutarnjih poslova te je Ministarstvo unutarnjih poslova najznačajniji nositelj aktivnosti suzbijanja ponude droga na ilegalnom narko tržištu u Hrvatskoj”, naglašavaju u MUP-u.




Ulična redukcija

Foto: MUP

Također su poručili da neki od čimbenika koji pogoduju kriminalitetu zlouporabe i krijumčarenja droga na području Republike Hrvatske je liberalizacija graničnog prometa s obzirom na članstvo u Europskoj uniji, turistička i pomorska orijentacija, kao i zemljopisni položaj koji je na raskrižju prometnih koridora između istoka i zapada, odnosno sjevera i juga Europe što ima za posljedicu veliki protok putnika i roba preko državnog teritorija. Karakteristike ove vrste kriminaliteta su: izrazito izražen međunarodni karaktera, dinamike prijenosa kriminalnih aktivnosti iz države u državu, brza promjena modaliteta i rute krijumčarenja, visoki stupanj organiziranosti i hijerarhijska uređenost zločinačkih udruženja koja se bave krijumčarenjem i preprodajom droga te široko korištenje novih i sofisticiranih načina komunikacija među počiniteljima. Sve navedeno stavlja jačanje kapaciteta i unapređenje borbe protiv međunarodnog krijumčarenja i preprodaje droge kao jedan od glavnih prioriteta. S tim u svezi,  jedan od najvažnijih ciljeva u borbi protiv krijumčarenja i preprodaje droge te zločinačkih udruženja (kao što su “Balkanski kartel”) je održavanje kontinuiteta uspješne borbe linije rada kriminaliteta droga koja prioritetno pristupa problematici kriminaliteta droga na nacionalnoj razini.

Tako su iz MUP-a otkrili zanimljiv podatak da u borbi protiv ove pošasti nije najuspješnija kriminalistička policija!: “Isto tako vrlo je važno i nužno održati visoku razinu aktivnosti policije u odori u tzv. “uličnoj redukciji”, odnosno na suzbijanju prekršaja posjeda droge za tzv. “osobnu uporabu”. Uz navedeno, zanimljivo je da je od 2013. godine policija u odori preuzela primat u ukupnom broju uličnih zapljena. Naime, od tada traje trend prema kojem policija u odori (prometna, interventna, pomorska, aerodromska, granična policija, mobilna jedinica za provedbu nadzora državne granice i mobilna jedinica prometne policije) ostvaruje više zapljena od kriminalističke policije, a njihov udio se tijekom protekle tri godine kretao od čak 71 posto tijekom 2018. godine, preko 66 posto tijekom 2019., do 64,1  posto ukupnih zapljena tijekom 2020. godine. Dakle, 2/3 zapljena ostvarili su policijski službenici u odori. Kada govorimo o rezultatima policije na suzbijanju problematike droga u Zagrebu, možemo reći da je Policijska uprava zagrebačka u 2019. godini ostvarila 2076 pojedinačnih zapljena svih vrsta droga te 243 kaznena djela kriminaliteta droga za što je kazneno prijavila 178 osoba. Za isti broj kaznenih djela koje je evidentirala u 2020. godini kazneno je prijavila 184 osobe”.

Podaci o zapljenama PU zagrebačke govore da je u 2019. godine bilo 124 slučajeva zapljene kokaina, dok u prošloj godini taj broj pao na 94 slučajeva. Što se tiče marihuane u 2019. je bilo 1470 slučajeve njezine zapljene, a prošle godine 1217 slučajeva. Po pitanju hašiša 2019. godine bilo je 30 slučajeva zapljene, a prošle godine 38 slučajeva. Amfetamina je 2019. godine zapjenjeno 179 slučajeva, dok se prošle godine dogodio porast i bilo je 225 zapljena. MDMA i derivata (XTC) prije dvije godine bilo je 98 slučajeva zapljene, a 2020. 56 slučajeva. Što se tiče lijekova s liste droga 2019, je bilo 18 slučajeva, a prošle godine 29.

Do sada 1.661 zapljena droge

Tijekom prvih deset mjeseci 2021. godine na području Policijske uprave zagrebačke otkriveno je 226 kaznenih djela iz područja kriminaliteta droga što je za 9 djela ili 4,2 posto više nego u navedenom razdoblju prošle godine. Također je ostvarena i 1.661 zapljena droge što je za 51 zapljenu više nego prošle godine u tom razdoblju.




Od ukupnog broja zapljena droge najviše je zapljena konoplje tipa droge (marihuana, hašiš i stabljike konoplje tipa droge) – 65,7 posto, zatim slijede zapljene amfetamina i MDMA (tzv.Ecstasy) – 15 posto i kokaina – 6,6 posto. Osim kaznenih prijava otkriveno je i sankcionirano 1111 prekršaja neovlaštenog posjedovanja droge te su protiv počinitelja podneseni optužni prijedlozi ili prekršajni nalozi zbog prekršaja iz čl. 3 Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

“Cjelokupni operativni sastav Policijske uprave zagrebačke svakodnevno provodi tzv. uličnu redukciju u cilju suzbijanja uspostave otvorenih narko scena, ali i dugotrajna, komplicirana kriminalistička istraživanja prema dilerskim skupinama, preprodavačima droga. Npr. kriminalističko istraživanje kodnog naziva Exotic i Ban u kojem je uhićeno preko 20 pripadnika organiziranog zločinačkog udruženja, sa čime je javnost upoznata. Isto tako, da bi hrvatska policija mogla odgovoriti izazovu uključenosti hrvatskih državljana u kriminalne aktivnosti tzv. Balkanskog narko kartela, u kojima dio droge završi i na relativno malom hrvatskom narko tržištu, provodimo i predvodimo međunarodna kriminalistička istraživanja s velikim brojem svjetskim i europskih policija o čijim rezultatima je upoznata hrvatska javnost, a podsjećamo na samo neka: KI NANA – zapljena 100 kg kokaina u luci Rijeka (2018.), KI NEXUS – istraživanje s DEA-om, zamjena kokaina za oružje za afričke terorističke skupine (2018.). KI FAMILIJA – u sklopu istraživanja na području EU i Azije zaplijenjeno preko 1 tone kokaina, sudjelovalo je 16 država (2019.), KI FALKUŠA – zapljena 980 kg kokaina na Kanarima u Španjolskoj 2020., KI VENTO zaplijenjeno  574 kg kokaina u luci PLOČE (HR) 2021., KI NERETVA – zapljene 60 kg kokaina u luci Ploče 2021., KI IBIZA/MUSALA –2,6 tone kokaina na Karibima i u Španjolskoj 2020. -2021.

Na kraju su poručili kako je potreban maksimum napora svih nacionalnih nositelja u suzbijanju problematike droga kako bi rezultati bili na odgovarajućoj razini, a hrvatska policija daje veliki i značajan doprinos vidljiv u egzaktnim podacima.

Autor:Ana Lonjak
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.