
Plenkoviću usred kampanje stiže migrantska kriza: Premijer se pravi kao da problemi ne postoje
Ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut ponovno je nakon dugo vremena u središtu pažnje javnosti, a ovoga puta u fokus ga je dovelo snažno nevrijeme koje je diljem zemlje prouzročilo ogromnu materijalnu štetu i odnijelo ljudske živote, s tim da je posebno nastradao Zagreb. Trut je u tom kontekstu progovorio o Sustavu za rano upozoravanje i upravljanje krizama- SRUUK-u koji nije poslao upozorenje građanima.
“Ovo je narančasto upozorenje za ovu oluju, mi smo postupali sukladno svim propisima kako je narančasto upozorenje. Već dva dana upozoravamo javnost kroz društvene mreže, kad pogledate stranicu Ravnateljstva civilne zaštite, Facebook ili Twitter ili različite portale koji su prenosili naša upozorenja”, rekao je Trut objašnjavajući kako SMS poruke nisu išle, ali je zato išao javni poziv. ”Oni koji su se na SRUK prijavili, oni su dobivali poruke. Javnost je obaviještena, javnost je morala imati informaciju. I vi mediji, ja vam zahvaljujem, prenosite naša upozorenja, to je vaša dužnost. Ljudi nisu trebali dobiti SMS poruke, za narančasti status ne ide upozorenje” objasnio je nadalje Trut u razgovoru za RTL nastojeći opravdati razloge radi kojih je nedavno pompozno predstavljeni sustav podbacio.
S terena stiže druga verzija
S druge pak strane upućeni tvrde kako je sustav i tijekom snažnog nevremena podbacio te objašnjavaju kako je upravo to problematično jer Civilna zaštita raspolaže sa svim resursima, ali i sa sustavom upozorenja koji se nije iskoristio. ”Član sam Civilne zaštite Grada Zagreba, dobio sam poziv da se javim u mjesni odbor gdje sam i došao. Tamo sam zatekao zapovjednika kojem se nitko iz sjedišta u Branimirovoj nije niti javljao, toliko o organizaciji”, komentira naš dobro upućeni sugovornik te kaže da se s narančastog par sati prije oluje upozorenje diglo na crveno. ”Nekoliko sati znalo se da je sustav podignut na crveno, ali nije učinjeno ništa što je suludo. Taj sustav trebao je služiti tome da se baš ovakve hitne promjene i jave građanima SMS-om, sada se postavlja pitanje na koji bi način onda ovo slanje SMS-ova funkcioniralo kod potresa, poplava i drugih opasnosti kod kojih je nužno reagirati u minutama, a ne u satima”, kaže naš sugovornik te napominje da ukoliko su prema Trutovim riječima građani trebali pratiti vijesti onda skupo plažena SMS aplikacija nije niti potrebna.
Dok se pitanja i zaključci nižu, nezadovoljstvo građana i šteta očito ostaju, a po svemu sudeći i Trut ostaje na svojoj poziciji što one koji dobro poznaju odnose snaga u HDZ-u niti ne iznenađuje. Inače je Trut u medijima spominjan i prije nekoliko mjeseci kada se u javnom prostoru polemiziralo o istrazi u susjednoj BiH gdje se provjeravalo šest privatnih visokih učilišta među kojima su se našao i Univerzitet modernih znanosti- CKM Mostar na kojem je Trut doktorirao, ali je on objasnio kako u njegovoj diplomi nema ništa sporno. Ništa sporno ne bi trebalo biti ni u ovom SMS sustavu koji je razvijan u skladu s europskim direktivama i u suradnji s HAKOM-om.
Sustav koji je već predstavljan
Sustav je prije nekoliko tjedana pompozno predstavio ministar policije Davor Božinović objašnjavajući kako je on posebno važan za Hrvatsku kao turističku zemlju naglasivši kako u sklopu sustava surađuju s tri telekoma Telemachom, A1 i T-Comom koji na taj način mogu testirati vlastite mogućnosti. Zanimljivo je kako su telekomi za razliku od ovog SMS sustava svoje korisnike upozorili na oluju i moguće tehničke smetnje koje s istom dolaze, a još zanimljivije kako je za famozni SRUUK uloženo 8,3 milijuna eura, s tim da je najveći dio od 7,1 milijun eura stigao iz europskog proračuna. Radi se naime o bespovratnim sredstvima iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezije, a za ovaj sustav Božinović je vezao sigurnost građana, međutim i nedavno kada je ministar predstavljao sustav naš je tjednik 7dnevno izvještavao o paradoksalnoj situaciji pa se tako podsjećalo kako je isti SRUUK sustav predstavljan i 2020.godine.
I onda se građanima tumačilo kako je osnovni cilj projekta slanje SMS poruka uzbune kod mogućih katastrofa, a uz to se spominjao i prikaz kretanja korisnika te prikaz GPS lokacije potencijalno ugroženih korisnika. Korisnike sustav za sada na opasnost nije upozorio, a Trut koji u tome ne vidi ništa problematično prema podacima iz imovinske kartice mjesečno zarađuje 2.945 eura, pored toga simboličnih 265 eura mjesečno uprihodi iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško, a osim toga prihode ostvaruje i od edukacijske djelatnosti. Trutova supruga zaposlena je u Ministarstvu obrane gdje mjesečno zarađuje 1.924 eura, a i ona dodatne prihode ostvaruje od edukacijske djelatnosti.
Pozamašna imovina ravnatelja Truta
U Zagrebu Trut posjeduje stan od 37 m2 kojega je procijenio na 86.269 eura, drugi stan u Zagrebu koji je u vlasništvu njegove supruge procijenjen je na 161.921 euro, a radi se o nekretnini od 76 m2. Treći zagrebački stan koji također pripada njegovoj supruzi prostire se na 37 m2 te je procijenjen na 92.905 eura. Suvlasnik je polovice kuće s okućnicom od 1925 m2 u Velikoj Gorici koja je procijenjena na 199.084 eura, a drugu kuću s okućnicom posjeduje na Žminju. Ovu nekretninu od 357 m2 Trut procjenjuje na 88.382 eura. Kada je o pokretninama riječ u imovinskoj kartici Trut navodi Jeep Compas iz 2017-te procijenjen na 18.019 eura, a posjeduje i ušteđevinu od 14.940 eura. Osim što se o Trutu progovara sada usred vremenskih neprilika koje su snašle našu zemlju, propuste Civilne zaštite analiziralo se i tijekom potresa na Banovini kada se Trut zamjerio navijačima nastojeći na njih prebaciti odgovornost za propuste u petrinjskom kraju tvrdnjom da su bili pijani te da su se u potresom pogođenim područjima fizički obračunavali.
Trut je inače završio Visoku zrakoplovnu školu gdje je diplomirao 1983. godine, završio je i Visoku školu za sigurnost, dok je dotkrorirao na Univerzitetu modernih znanosti u Mostaru. Doktorat mu je u Hrvatskoj priznat premda Univerzitet modernih znanosti u to doba nije bio na popisu ovlaštenih visokoškolskih ustanova u susjednoj BiH. Bez obzira na taj podatak Trut kao doktor znanosti preuzima civilnu zaštitu, a osim toga predaje i na Policijskoj akademiji na kolegiju Osnove zaštite i spašavanja. Njegova predavanja mogu slušati i oni koji pohađaju Libertas, ali i studenti s Veleučilišta Velika Gorica. Prije rata Trut je bio zaposlen u Elektrotehničkom poduzeću Vlado Cetković, a nakon toga i u kutinskoj Petrokemiji.
Karijeru je gradio i u Grafičkom zavodu Hrvatske, a u ratnim godinama priključuje se kao dragovoljac u rezervnu policiju. Bio je pričuvni pripadnik HV-a, a djelovao je i kao djelatni časnih Hrvatske vojske koju sa činom brigadira napušta 2012. godie. Radio je i kao ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje kojom je rukovodio kontroverzni Đuro Poldrugač i čiji su mandat obilježile afere. Ovaj dvojac na čelnim je pozicijama bio i u vrijeme tragedije na Kornatima u kojoj su žviot izgubili mladi vatrogasc.
Na suđenju tadašnjem zapovjedniku Draženu Slavici Poldrugač se pojavio kao svjedok navodeći da je u vrijeme te tragedije bio na godišnjem i da je njegove poslove obavljao upravo Trut, no ni jedan ni drugi mimo toga pojavljivanja na sudu kasnije u kontekstu ove priče nisu ni spomenuti. Brojne su druge kontroverze povezivane uz Truta, bilo je tu i kaznenih prijava koje su odbacivane, i prozivki koje nikada nisu dokazane. Ono što je posve jasno i bez dokaza jest to da je Trut osoba od povjerenja ministra Božinovića te da je to jedan od razloga radi kojih je i njegova trenutna pozicija zacementirana.
Plenkoviću usred kampanje stiže migrantska kriza: Premijer se pravi kao da problemi ne postoje
Milanović: ‘Tu se vidi napredak kraja ali i cijele Hrvatske. Zemlja je napredovala’
Holjevac o ‘premijerki Benčić’: ‘Sigurno neće uzeti onih 150 tisuća eura od drugarice Rade’
Djed ustaša, stričevi svećenici i Čavoglave: Kako ljevičari koketiraju s desnim biračkim tijelom?