ODGOVOR ĆE VAS IZNENADITI: Što povezuje Japan i Kinu i arbitražu Hrvatske i Slovenije? | Dnevno.hr
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

ODGOVOR ĆE VAS IZNENADITI: Što povezuje Japan i Kinu i arbitražu Hrvatske i Slovenije?

Autor: Dnevno.hr

Rasprava predstavnika Hrvatske i Slovenije u Bruxellesu u srpnju, najnoviji je primjer da odnosi među zemljama vezani za arbitražu i granice i nisu tako mirni kako se čini,  jer se među državama članicama pripremao tekst deklaracije za summit EU i Japana.

Slovenci su inzistirali da se u dijelu koji se bavi odnosima u Južnokineskom moru uključi izjava da se odluke arbitražnog suda obvezno moraju poštovati, naravno zbog paralele s hrvatsko-slovenskom situacijom, a Hrvatska je to odlučno odbijala. Nastala je pat-pozicija, rad na tekstu je prekinut i moralo se tražiti kompromisno rješenje. Naposljetku je izvučen stari, usuglašeni tekst slične deklaracije iz 2016. i jednostavno – prepisan, doznaje Večernji list od diplomata iz treće države.

Hrvatska je uspjela “blokirati” Sloveniju jer se u tom tekstu arbitraža izrijekom ne spominje.

Kad se govori o diplomatskim potezima i kako koja država stoji na diplomatskoj sceni, prečesto se ocjene donose na osnovi izjava političara. Ispod toga, daleko od očiju javnosti, “bitka” za svoje pozicije kapilarno se širi i na područja koja, na prvi pogled, nemaju veze ni s Hrvatskom ni sa Slovenijom. No u diplomaciji i politici sve je povezano. Pa tako i Japan i Kina i arbitraža Hrvatske i Slovenije.

“Svaki put kad se spomene bilo koje pomorsko pitanje, Hrvatska i Slovenija krenu u žustru raspravu, svaka sa svojih pozicija”, kaže izvor Večernjeg lista. Konkretan primjer, usuglašavanje teksta EU s Japanom prošli mjesec, daje uvid kako to izgleda.

Tekst se usuglašavao na Političkom i sigurnosnom odboru, pripremnom tijelu Vijeća EU koje je odgovorno za zajedničku vanjsku i sigurnosnu te za sigurnosnu i obrambenu politiku, i u kojem su predstavnici svih članica. Četvrta točka deklaracije, Pomorska sigurnost/Istočnokinesko more i Južnokinesko more, izazvala je prijepor između Hrvatske i Slovenije, kaže taj diplomat.

Situacija u Južnokineskom moru na neki način sliči onoj u Piranskom zaljevu, i Slovenija tu paralelu obilno pokušava iskoristiti. Peking je tvrdio da je Južnokinesko more njegovo teritorijalno more jer je to bilo i kroz cijelu povijest. Tih 3,5 milijuna četvornih kilometara vrlo su privlačni – stručnjaci tvrde da na njegovu dnu leži oko 18 milijardi tona sirove nafte, pa ne čudi što se oko prava na njega spori čak devet država: Indonezija, Brunej, Filipini, Vijetnam, Kambodža, Kina, Malezija, Tajvan i Singapur.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.