Objavljujemo nepobitne dokaze da Bajićevi ljudi štite čisti kriminal

Autor: Damir Kramarić

Za ukradene milijune pri nabavi cjepiva protiv gripe zainteresirala se i Ruža Tomašić koja će premijera Milanovića prvom prilikom u Saboru upitati: 'Zbog čega Mladen Bajić odbija procesuirati odgovorne za kriminal?'

Portal Dnevno u posjedu je nalaza Državne revizije o financijskom poslovanju Imunološkog zavoda za 2009. i 2010. godinu, iz kojeg se jasno vidi da je Imunološki zavod ni za što isplaćivao milijune kuna privatnoj tvrtci Pharmagent, odnosno da su odgovorne osobe po svemu sudeći ‘prale novac’ isplaćujući proviziju za posao koji nije obavljen.

Privatniku isplatili osam milijuna, a zauzvrat nisu dobili ništa!

Zbog činjenice da je državna tvrtka privatnoj isplatila čak osam milijuna kuna, a da zauzvrat nije dobila ništa, Državni ured za reviziju naložio je Imunološkom zavodu da zatraži povrat uplaćenog novca. No unatoč tako jasnom izvješću Državnog ureda za reviziju, odnosno nalazu koji nedvojbeno ukazuje na gospodarski kriminal, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je kaznenu prijavu dr. Srećka Sladoljeva protiv bivše predsjednice Uprave Imunološkog zavoda, Tatjane Sindik Milošević (strine Ivana Domagoja Miloševića), koja je naložila isplate štetnih provizija Pharmagentu.

U vrlo kratkom obrazloženju odbacivanja kaznene prijave Dijana Pervan, zamjenica županijske državne odvjetnice, navodi da nisu potvrđeni navodi kaznene prijave o tome da bi sklapanjem ugovora s trgovačkim društvom Pharmagent nastupila šteta za trgovačko društvo Imunološki zavod!? U DORH-u, dakle, tvrde da Državna revizija nije dobro obavila svoj posao! Evo i navoda Državne revizije na koje se Državno odvjetništvo nije ni osvrnulo:

Revizija: Plaćali milijune za proviziju, a posao su mogli obaviti sami

‘Proizlazi da je trgovačko društvo dva puta zaračunalo proviziju na već gotova cjepiva, jedanput na ulazne račune kod uvoza cjepiva, a drugi puta na izlazne kod stavljanja cjepiva u promet. Društvo je plaćalo posredničku proviziju iako je imalo sva ovlaštenja za uvoz i prodaju cjepiva proizvođača na domaćem tržištu..’ – stoji između ostalog na 19. stranici izvješća Državne revizije (objavljujemo u prilogu), koje potom navodi i brojne druge činjenice iz kojih bi i poslupismenoj osobi trebalo biti jasno da se tu radi o ‘pranju novca’.

‘Trgovačko društvo (Pharmagent) se obvezalo predati izvještaj o stanju registracije pojedinih proizvoda i svu dokumentaciju koju je pripremalo temeljem zaključenog ugovora o poslovnom savjetovanju iz veljače 2007… Društvo (Imunološki zavod) je do konca lipnja 2010. podmirilo obaveze prema spomenutom trgovačkom društvu (Pharmagentu) iako nije sastavljen zapisnik o preuzimanju dokumentacije… Državni ured nalaže zatražiti povrat novčanih sredstava od davatelja usluga za iznos dvostruko zaračunate provizije za uvezena gotovo cjepiva.’ – crno na bijelo piše u Izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji društva Imunološki zavod d.d., sastavljenom 29. kolovoza 2011. godine (Klasa 041-01/11-05/1, urudžbeni broj 613-02-05-11-5).




Osam dana čekali smo posve nerazumljiv odgovor iz DORH-a

Kako je, dakle, moguće da Državna revizija Republike Hrvatske utvrdi da je Imunološki zavod tvrtki Pharmagent isplatio proviziju u iznosu većem od osam milijuna kuna i da zauzvrat nije dobio nikakvu uslugu, a da Državno odvjetništvo odbaci kaznenu prijavu vezanu uz nezakonitu proviziju, odnosno kako je moguće da je pranje novca za Državno odvjetništvo zakonit postupak, upitali smo glasnogovornicu DORH-a, da bi tek nakon osam dana i nekoliko intervencija zbog odugovlačenja s odgovorom, od Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu dobili kratki dopis. Objavljujemo ga u cijelosti.




– Obavještavamo vas da je kaznena prijava odbačena iz razloga što poduzetim izvidima nije utvrđeno da bi ‘Pharmagent’ primio novac za neizvršene činidbe.

Glasnogovornica DORH-a: Postojala je činidba i protučinidba

Naime, iz poduzetih izvida i pribavljene dokumentacije utvrdili smo da je postojao odnos činidbe i protučinidbe u međusobnim odnosima ovih ugovornih strana, odnosno da je ‘Pharmagent’ obavljalo posredničke, savjetodavne, promotivne i regulatorne poslove za Imunološki zavod. U odnosu na navode iz vašeg upita, koji se odnosi na pranje novca, poduzetim izvidima nije utvrđena sumnja na učinjenje tog kaznenog djela. Rješenje o odbačaju s opširnim obrazloženjem dostavljeno je podnositelju prijave – stoji u odgovoru Županijskog državnog odvjetništva Zagreb. Takav šturi odgovor, koji nitko nije potpisao(!) i koji nije odgovorio na pitanje zašto ŽDO proturiječi nalazu Državne revizije, iznenadio je dr. Sladoljeva i njegove odvjetnike.

Odvjetnik Vrdoljak: I u aferi Fimi medija postojala je činidba i protučinidba

– Ništa nam nije jasno. Ispada da je prijava odbačena zato što ‘je postojao odnos činidbe i protučinidbe, odnosno jer je Pharmagent d.o.o. navodno obavljalo posredničke, savjetodavne, promotivne i regulatorne poslove za Imunološki zavod’. Sukladno navedenoj logici ne bi bilo nikakvog kaznenog djela u slučaju kad bi, primjerice, štruca kruha bila plaćena milijun kuna, i to iz prostog razloga što postoji činidba – plaćanje milijun kuna i protučinidba – predaja u posjed i vlasništvo štruce kruha. Ni u slučaju Fimi medije d.o.o. po toj logici nema kaznenog djela jer je tamo za činidbu – plaćanje više milijuna kuna, postojala protučinidba – izrada video spotova, baš kao što nema kaznenog djela ni u slučaju višestrukog bojanja tunela (HAC) ili izrada studija za 500.000 kuna (Polančec), jer u svakom od tih slučajeva postoji odnos činidbe i protučinidbe – ističe Ivan Vrdoljak, odvjetnik dr. Srećka Sladoljeva, te dodaje da treba istaknuti bitnu razliku između spomenutih afera i slučaja provizije za Pharmagent.

– U aferama ‘HAC’, ‘Fimi medija’, ‘Polančec’ postoje brojni materijalni dokazi protučinidbe (video spotovi, bojani tuneli, studije itd.), dok u konkretnom slučaju naša stranka nije vidjela niti jedan papir iz kojeg bi proizlazilo da bi društvo Pharmagent d.o.o. društvu IMZ d.d. išta napravilo, a kamoli da bi izvršilo usluge vrijedne čak osam milijuna kuna. Stoga ne razumijemo zašto nema kaznenog djela.

Nigdje se ne vidi zbog čega je Zavod platio osam milijuna kuna

Nadalje, nije nam jasno zašto nije istražen nesrazmjer činidbe i protučinidbe jer postojanje činidbe i protučinidbe je jedno, a nesrazmjer činidbe i protučinidbe je drugo i na tome se temeljila kaznena prijava.

Drugim riječima, društvo IMZ d.d., inače društvo u državnom vlasništvu, društvu Pharmagent d.o.o. je platilo osam milijuna kuna, a ako je išta i dobilo zauzvrat (što?), onda to posve sigurno nije vrijedilo osam milijuna kuna. Ni iz čega nije vidljivo da je društvo Pharmagent d.o.o. izvršilo ikakve usluge, a kamoli usluge vrijedne čak osam milijuna kuna jer bi to podrazumijevalo vagone dokumentacije i studija – pojašnjava Vrdoljak, pa primjećuje da u navedenom očitovanju ŽDO-a stoji tvrdnja da je ‘rješenje o odbačaju s opširnim obrazloženjem dostavljeno podnositelju prijave’.

To ‘opširno obrazloženje’ ima jednu jedinu rečenicu. Po kojoj logici rečenica – ‘iz poduzetih izvida ne proizlazi osnovana sumnja o počinjenju kaznenih djela’ predstavlja ‘opširno obrazloženje’, – čudi se Vrdoljak, pa pojašnjava da ni on ni njegov klijent još ne znaju što je to društvo Pharmagent d.o.o. radilo, odnosno kakve je to usluge pružalo društvu IMZ d.d., jer im tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva ne daju odgovor na to pitanje.

Državno odvjetništvo nije se ni osvrnulo na nalaz Državne revizije

Nije nam jasno niti zašto se ŽDO ničim nije osvrnulo na postojanje nalaza Državne revizije iz kojeg proizlazi da su sva plaćanja društvu Pharmagent d.o.o. nepotrebna i da je potrebno zatražiti povrat navedenih sredstava. Zašto bi Državna revizija naložilo povrat baš svih sredstava, ako ‘je postojao odnos činidbe i protučinidbe’, ako je dakle postojao srazmjer činidbe i protučinidbe i ako bi postojao valjan pravni osnov za izvršena plaćanja? Još nejasnije – zašto je ŽDO-u takav nalaz Državne revizije do te mjere nevažan da ga ni ne spominje u svom odgovoru na vaše pitanje – ističe na kraju punomoćnik Srećka Sladoljeva, dok sam Sladoljev napominje da iz nalaza Državne revizije proizlazi da nije ispunjena čak ni fiktivna obveza Pharmagenta iz ovih ugovora prema Imunološkom zavodu, odnosno da je privatnik nepotrebno i ilegalno (bez odluke NO) bio uključen u posao distribucije i realizacije sezonskog cjepiva protiv gripe koja je išla preko dviju državnih tvrtki, HZZO-a i Imunološkog zavoda.

Sladoljeva na sjednice NO-a nisu zvali da im ne bi pokvario posao!

– Predsjednik Nadzornog odbora Imunološkog zavoda kroz čitavo ovo razdoblje (dva mandata) bio je Marijan Kovačić, financijski direktor HZZO-a koji je na toj poziciji nastavio raditi i nakon što je 1. siječnja 2009. g. stupila na snagu odluka Sabora da u Nadzornim odborima državnih tvrtki ne mogu sjediti ljudi koji obnašaju visoke funkcije u drugim državnim tvrtkama, ako one međusobno posluju zbog sukoba interesa – dodaje dr. Sladoljev, kojega Kovačić 15 mjeseci nije pozivao na sjednice NO-a Zavoda, iako je Sladoljev u to vrijeme bio punopravni član Nadzornog odbora Imunološkog zavoda.

Danas zato možemo, na osnovu brojnih činjenica, pretpostaviti da dr. Sladoljeva nisu zvali kako im ne bi ‘kvario posao’. To će doduše, uz ovakvo Državno odvjetništvo, biti teško dokazati. No gore potpisani novinar, koji ovu temu istražuje duže od dvije godine, može barem na stranicama ovog portala ukazati na činjenice koje, kad se poslože, vode ka zaključku da je kriminala pri uvozu cjepiva itekako bilo, a da one koji su se okoristili tim kriminalom štiti Mladen Bajić i njegovi ljudi.

U Srbiji su odavno uhitili svoje špekulante sa cjepivom

Kako drugačije protumačiti činjenicu da je Državno odvjetništvo Republike Srbije još u rujnu prošle godine uhitilo svoje špekulante s cjepivom za svinjsku gripu (tada su pritvoreni Svetlana Vukajlović, bivša direktorica RZZO-a, Vladimir Gavran, direktor Jugohemije te Ljubomir Pavičević, direktor Detapa, tvrke koja je bila posrednik pri uvozu cjepiva), a da DORH po tom pitanju nije učinio ništa, iako su uvoz i distribucija spornog cjepiva za Srbiju išli preko Hrvatske i premda se provizija za cjepivo na isti način kao u Srbiji, protuzakonito uzimala i u Hrvatskoj!

Odgovarati bi morali Kovačić, Turek, Duvnjak, Strizirep i Milinović

– Očito je da su ljudi iz srbijanskog državnog odvjetništva provjeravali podatke u vezi sa spornim uvozom velikih količina cjepiva objavljenim na Dnevno.hr-u, te da su kasnije pronašli dokaze koji su potvrdili vaše napise na osnovu kojih su uhitili odgovorne za uzimanje provizija pri kupovini cjepiva. U Hrvatskoj, međutim, ništa slično nije učinjeno. Osim toga, u Srbiji su uhitili troje ljude zbog štete od 1,6 milijuna eura, dok u Hrvatskoj nisu učinili ništa iako je šteta za hrvatski državni proračun daleko veća te doseže bar dvadesetak milijuna eura. Tolika je, naime, vrijednost cjepiva koju su Srbi u prvom navratu naručili od Novartisa, preko Imunološkog zavoda, da bi kasnije kupili samo manji dio naručenog cjepiva, dok za otkazani dio Novartis tereti Imunološki zavod, jer se u slučaju narudžbe cjepiva za Srbiju nije osigurao uobičajenim akreditivima – ponavlja dr. Sladoljev te dodaje da bi zbog svega napokon trebali odgovarati Marijan Kovačić i Stjepan Turek, bivši predsjednici Nadzornog odbora Imunološkog zavoda, Vedran Duvnjak, bivši predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, Tihomir Strizirep, ravnatelj HZZO-a, kao i bivši ministar zdravstva Darko Milinović.

Ruža Tomašić: U Saboru ću premijera pitati zašto Bajić štiti kriminal s cjepivom
Za aferu Imunološki zavod itekako se zainteresirala i Ruža Tomašić, predsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević i saborska zastupnica, koja će prvom prilikom premijeru Milanoviću na aktualnom satu postaviti pitanje: ‘Zbog čega Mladen Bajić odbija procesuirati odgovorne za kriminal oko uvoza cjepiva za sezonsku i svinjsku gripu’.
– Pitat ću ga: ‘Zar državi ne treba osam milijuna kuna, kada DORH odbija istražiti nalaz Državne revizije?’ Već duže vrijeme slušam pritužbe mnogih građana koji se žale na neučinkovitost Mladena Bajića, zbog čega sam odlučila u Saboru postaviti pitanje s tim u vezi. Nalaz Državne revizije o brojnim malverzacijama u poslovanju Imunološkog zavoda, te činjenica da DORH odbija procesuirati te malverzacije, dobar je povod da to učinim – istaknula je za portal Dnevno Ruža Tomašić, predjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević, koja nam je prije nekoliko mjeseci najavila da će u parlamentu tražiti izglasavanje nepovjerenja glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.


Rezultati istrage portala Dnevno: Pri kupovini cjepiva milijuni eura otišli u privatne džepove
Portal Dnevno prije dvije je godine istražio razlike u cijeni jednog te istog cjepiva protiv svinjske gripe (u Švicarskoj je doza stajala 4, u Hrvatskoj 6,5, a u Srbiji 8,5 eura), te došao do zaključka da je razlika u cijeni mogla nastati jedino zbog velikih provizija, odnosno spremanja razlike u cijeni u nečiji džep. Ispitali smo, naime, koliko stoji prijevoz cjepiva iz tvornice Novartisa u Švicarskoj do Zagreba, kao i cijenu prijevoza od tvornice Lek iz Ljubljane do Zagreba, odnosno od talijanske Siene (gdje se također proizvodi cjepivo) do Zagreba i došli smo do informacije da prijevoz hladnjačom iz Švicarske, utovar, istovar te skladištenje 140.000 doza cjepiva stoji maksimalno 10.000 kuna. Iz Siene i Ljubljane stoji i manje od toga. Razlika u cijeni cjepiva sugerira, međutim, da prijevoz i skladištenje 140.000 doza cjepiva (kolika je uobičajena pošiljka jednom hladnjačom) stoji čak 280.000 eura! To znači da je netko od samo jedne pošiljke cjepiva zaradio približno 278.000 eura.
– Prijevoz voća i povrća hladnjačom do Švicarske i natrag stoji oko 1.000 eura, a skladištenje na temperaturi od minus dvadeset stupnjeva u roku od mjesec dana stoji 2.000 kuna. Skladištenje na temperaturi od plus četiri stupnja, na kojoj se čuva cjepivo, još je i jeftinije – ističe Ivan Bošnjak, voditelj Hladnjače Zagreb, pri Tržnicama i veletržnicama Zagreb. Uzmemo li, dakle, u obzir činjenicu da je Imunološki zavod od Novartisa namjeravao naručiti 6,8 milijuna doza po 2,5 do 4,5 eura višoj cijeni (za Hrvatsku i sve zemlje bivše Jugoslavije, osim Slovenije), dolazimo do zaključka da bi se prodajom tolike količine cjepiva netko obogatio za dvadesetak i više milijuna eura. Nije stoga nelogično da su unatoč upozorenjima odgovorne osobe naručivale tako velike količine cjepiva, odnosno nije ni čudo da su dr. Sladoljevu, kada je o malverzacijama progovorio za novine, onemogućili rad u Nadzornom odboru Imunološkog zavoda, da su mu provalili u ured i uzeli sve dokumente te da ga nakon toga više nisu pozivali na sjednice Nadzornog odbora Imunološkog zavoda.

>>> Pri kupovini cjepiva milijuni eura otišli u privatne džepove

>>> Izostanak bolesti potvrdio da je dr. Sladoljev bio u pravu

>>> Porezni obveznici za bačeno cjepivo platili desetke miljuna kuna

>>> Spaljivanje starog cjepiva stoji dodatnih 6 kuna po kilogramu

Autor:Damir Kramarić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.