Photo: Grgur Zucko/PIXSELL

Ni Esih, ni Hasanbegović, ni Đapić: Znate li tko se profilira kao nova desnica?

Autor:

Naša mala zemlja, za velike političare kako za sada stvari stoje broji 143 političke stranke, i po svemu sudeći to još uvijek nije sve jer u posljednje vrijeme, vojska javnih osoba najavljuje politički angažman. Tko su ti ljudi, i kakve su im šanse testirao je Dnevnik Nove TV propitkujući među građanima pojedine političare i javne osobe koje imaju političke ambicije.

Istraživanje je provedeno na uzoru od 597 hrvatskih građana, u periodu od 27.do 30.rujna. Odnedavno, sa strankom DESNO na političkom se nebu ponovno pokušava profilirati Anto Đapić, čija je namjera preoteti desno krilo vladajućem HDZ-u, koji se po dolasku Andreja Plenkovića na rukovodeću poziciju promakao u stranku desnog centra. Svega devet posto ispitanika nikada nije čula za Đapića, ali to što je prepoznatljiv među biračima, prema ovom istraživanju ne ide mu u prilog. Svoj glas ne bi mu dalo 77 posto ispitanika, njih četiri posto ne zna bi li glasovalo za Đapića, a potporu uživa od deset posto ispitanika.

Svakako je zgodno spomenuti podatak prema kojemu bi za Đapića glasalo 21 posto birača, koji su na prošlim parlamentarnim izborima svoj glas dali HDZ-u.

Novu stranku, na ljevici pokušava podići bivši SDP-ov ministar i saborski zastupnik Mirando Mrsić za kojega nije čulo svega 11 posto građana. Prema ispitivanju, 61 posto birača, ne bi mu dalo svoj glas, dok njih osam posto po tome pitanju ne zna odgovor. Za Mrsića bi glasalo 20 posto birača, a i u kontekstu njegova novog političkog angažmana zgodno je spomenuti kako bi za njega glasovalo 37 posto birača koji su na zadnjim izborima podržavali SDP.

Nova politika, stranka je koju uskoro osniva bivši mostov ministar policije Vlaho Orepić, za kojega nije čulo 16 posto ispitanika. Glas mu ne bi dalo 50 posto birača, njih 24 posto zaokružilo bi njegovo ime na nekoj od izbornih lista, dok je devet posto birača po tome pitanju neodlučno. Orepiću bi glas dalo 42 posto mostovih birača, ali i svaki treći birač SDP-a. Za Bojana Glavaševića, ne zna 24 posto ispitanika, a njih 23 posto dalo bi mu glas, s druge strane njih 46 posto ne bi biralo bivšu SDP-ovu mladu nadu, a i u njegovom slučaju osam posto ispitanika ne zna bi li ga biralo. Očekivano, Glavašević računati može na glasače iz SDP-a, njih 41 posto koji bi mu dali glas, te glasače Mosta, njih 34 posto. Čak 29 posto ispitanika ne zna tko je Dalija Orešković, bivša šefica Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa koja je najavila politički angažman. Za nju bi glasalo 25 posto ispitanika, njih 10 posto ne zna, a Orešković ne bi podržalo 37 posto ispitanih. Orešković uglavnom uživa potporu među SDP-ovcima, radi se o njih 39 posto, te među Mostovim biračima, a radi se o njih 45 posto koji bi joj dali glas. Za Dragana Markovinu, koji nastoji okupiti ljevicu problem bi mogao biti u tome što svako drugi ispitanik ne zna tko je on. Glas mu ne bi dalo 33 posto ispitanika, njih šest posto bi, a njih 11 posto ne zna.

U političke vode ući bi mogao i sudac; Mislav Kolakušić koji također ima problem s prepoznatljivošću jer za njega ne zna 52 posto ispitanika, a glas mu ne bi dalo 24 posto birača, njih 16 posto podržalo bi Kolakušićev politički angažman, a devet posto ispitanika neodlučno je po tome pitanju. Kolakušić bi u slučaju ulaska u politiku, mogao računati na solidan broj glasača Živog zida, radi se o njih 37 posto. Drugim riječima, što vrijeme dalje odmiče, polako, ali sigurno upravo se Most kojim ravna Božo Petrov profilira kao jedina sigurna treća opcija, za sve one razočarane velikim strankama. Iako se Most nije ideološki profilirao, sve je više indicija kako oni svoj prostor pronalaze u vojsci nezadovoljnih birača, no svako malo doima se kako su upravo oni stranka desnice, nalik onome što je HDZ nekoć bio.

U političkoj areni zadnjih je dana napeto. HDZ vodi unutarstranačke sukobe koji su se tek počeli nazirati i curiti u javnost, a o rejtingu i unutarstranačkim sukobima u SDP-u više nema smisla niti govoriti, jer je ionako sve odavno rečeni. Da Most ne treba odbaciti potvrdili su parlamentarni izbori, na kojima je Most predvođen relativno nepoznatim metkovskim gradonačelnikom Petrovom pomeo konkurenciju. HDZ je u to vrijeme počeo gubiti prednost pred SDP-om, a Orah je uvenuo prije nego li je stasao u ozbiljnu političku opciju. Sa scene su nestali i Lesarovi Laburisti. Sve to bila je ništa koju su iskoristili Mostovci osvojivši devetnaest mandata, što vjerojatno ni sami nisu očekivali.

Most se u međuvremenu pretvorio u relativno stabilnu političku opciju, relativno jer ih je u veoma kratkom roku napustio čitav niz istaknutih članova, ali stranka i dalje prema anketarima uživa između osam posto potpore među biračima, a taj rejting vuku gotovo godinu dana. SDP je slabiji no ikada, HDZ pokušava privući glasače centra, i baš tu Most bi mogao iznaći priliku za sebe te kroz svoje djelovanje u centru privući desnicu, budući da Đapiću to do sada baš i nije polazilo za rukom, a u javnosti se stječe dojam da su Nezavisni za Hrvatsku koje predvodi Bruna Esih na umoru, jer nisu na valjan način iskoristili politički trenutak.

Ujedno, valja podsjetiti da u posljednje vrijeme prema anketama Živi zid stagnira te se sve svodi na Petrova, koji bi još jednom nestabilnu hrvatsku političku zbilju mogao okrenuti u svoju korist.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.