Nezadovoljni HDZ-ovci Plenkoviću prijete bojkotom izbora: Na naplatu stiže dugogodišnji sukob

Problem za problemom niže se u Vladi premijera Andreja Plenkovića, ali i u njegovom HDZ-u u kojem su nedavno ozbiljno startali s pripremom za parlamentarne izbore, koji bi se po svemu sudeći mogli održati već sredinom travnja iduće godine.

Na tim će se izborima Plenković boriti za treći uzastopni mandat, a da bi taj cilj postigao predsjednik vladajuće stranke morati će ozbiljno zasukati rukave bez obzira na to što vodi opciju sa najstabilnijim rejtingom u zemlji.

Oslanjati se na političke ankete mogu samo naivci, pokazalo se to na svim izborima koji su posljednjih godina održani u našoj zemlji pa su tih pokazatelja svjesni i u HDZ-u u kojem progovaraju o dvjema posebno problematičnim županijama u kojima bi se stranka mogla susresti s velikim izazovima koji bi mogli ugroziti njihov rezultat na parlamentarnim izborima.

Nezadovoljstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Kada govore o kriznim županijama tada HDZ-ovci spominju Splitsko-dalmatinsku županiju kojom rukovodi Ante Sanader te Vukovarsko-srijemsku županiju u kojoj ‘ordinira’ ministar obrane Mario Banožić.

U splitskom kraju Plenković se suočava s nezadovoljnim kadrovima koji mu poprilično izravno prijete bojkotom izbora tvrdeći kako će se ponoviti situacija s posljednjih, ponovljenih lokalnih izbora na kojima je pobjedu odnio Centrov Ivica Puljak. Plenkoviću dobar dio splitskih HDZ-ovaca zamjera to što je stranku u ovoj županiji u cijelosti podredio Anti Sanaderu i njegovim kadrovima s kojima se na unutarstranačkim izborima nije imao snage obračunati, što je HDZ u ovome kraju dovelo do kadrovskih i raznih drugih problema koji su na vidjelo izašli i u vrijeme redovnih lokalnih izbora nakon kojih je župan Blaženko Boban jedva sastavio većinu u županijskoj skupštini.

Sve te faktore koji su ukazivali na krizu Plenković je ignorirao, a kada je shvatio da mu je voda došla do grla i da se približavaju parlamentarni izbori na kojima će se boriti za vlastitu poziciju Plenković je praktički preko noći posegnuo za Markom Bekavcem koji bi trebao mobilizirati članstvo u splitskom HDZ-u, no očekuje se kako će Bekavac pokušati utjecati i na HDZ-ovce na razini cijele županije. Bekavcem Plenković nastoji ublažiti nezadovoljstvo onih koji već dugo upiru prstom u Sanaderovo vodstvo.

Kriza u vukovarskoj županiji

Podjednako dugo prst se među HDZ-ovcima upire i u ministra Banožića za kojega se uz ostalo tvrdilo da ni u stranci, ni u Vladi nije dorastao pozicijama na kojima se nalazi. Da je situacija s Banožićem za Plenkovića sve kompleksnija može se zaključiti i iz nedavno odluke Visokog upravnog suda koji je presudio da je aktualni ministar obrane u vrijeme kada je obnašao dužnost ministra državne imovine bio u sukobu interesa i to tako što je sam sebi dodijelio državni stan od 90-ak kvadrata u strogom središtu Zagreba. Tema je to o kojoj Banožić nerado progovara, ali i tema zbog koje se oporba obrušila i na njega, i na premijera Plenkovića od kojeg zahtijevaju ministrov odlazak, što je teško provedivo u periodu uoči izbora djelomice stoga što se sada na samom kraju mandata rijetko tko želi prihvatiti ministarskog posla, a djelomice i radi toga što bi Plenković smjenom Marija Banožića potvrdio kako su kritike predsjednika Zorana Milanovića koje ovaj mjesecima iznosi na njegov račun bile utemeljene.

Shodno tome Banožić bi do konca ovoga mandata mogao ostati u ministarskoj fotelji, no u Vukovarsko-srijemskoj županiji i bez ovoga strahuju od debakla na parlamentarnim izborima koji bi se u njihovoj županiji mogao odviti ne samo radi Banožića već i radi toga što je ova organizacija opterećena uhićenjem župana Damira Dekanića. Kako tvrde upućeni kriza u Vukovarsko-srijemskoj županiji traje posljednjih par godina, a ona je do te mjere izražena da se ovaj ogranak i u stranačkoj središnjici smatra najproblematičnijim posebice kada su posrijedi međuljudski odnosi.

Kriza u ovoj organizaciji krenula je tijekom proljeća 2020-te godine kada je iz HDZ-a istupio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je bio i ostao najpopularniji političar u toj županiji. U međuvremenu se Penava pridružio Domovinskom pokretu kojim je ovladao kao predsjednik pa bi oni ujedno i na nadolazećim parlamentarnim izborima za ovu županijsku organizaciju vladajuće stranke mogli predstavljati žestoku konkurenciju.

Nezadovoljstvo traje godinama

Nije doduše Penava stranku napustio radi nezadovoljstva na lokalnoj razini, već radi mimoilaženja s vodstvom stranke, ali ostaje činjenica da se HDZ ni u Vukovaru, ni na županijskoj razini od njegova odlaska nije uspio oporaviti. Ono što se dugo guralo pod tepih na vidjelo je izašlo u jesen 2020-te godine tijekom unutarstranačkih izbora na kojima su snage odmjeravali ministar Banožić i Josip Dabro koji je u to doba bio zamjenik vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića.

Današnji župan Dekanić u to je doba kao načelnik upravljao Općinom Andrijaševci, a u borbi dviju lokalnih unutarstranačkih struja on se svrstao uz Banožićev tim mada ne treba zaboraviti da je Dekanić od kandidature za šefa ove organizacije odustao na nagovor glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića, čije naputke Dabro nije želio slijediti. Kako je ispoštovao volju stranačke središnjice tako je Dekanić bio stranački kandidat za Vukovarsko-srijemskog župana, dok su se u pozadini kuhali sukobi između Dabre i Banožića koji su se prelili i na stranačku središnjicu, ali i na samu županijsku organizaciju HDZ-a kojega je u ovom kraju napustila vojska dugogodišnjih, utjecajnih članova što je posebice došlo do izražaja na lokalnim izborima na koje je Dabro izašao kao nezavisni kandidat uz potporu Domovinskog pokreta.

Po Dabrinom modelu i nekadašnji šef Ravnateljstva za robne zalihe Damir Juzbašić ušao je u utrku za gradonačelnika Županje gdje mu se suprotstavio dugogodišnji HDZ-ov gradonačelnik Davor Miličević kojega su pratile brojne afere. Juzbašić je treba podsjetiti i to na unutarstranačkim izborima za predsjednika županjskog HDZ-a pobijedio Miličevića, ali vodstvo stranke tu pobjedu nije uvažilo već su se i dalje zalagali za Miličevićevu kandidaturu na lokalnim izborima, nakon čega je ovaj napustio stranku i pobijedio na izborima, mada istini za volju ni njega nisu zaobišle afere.

Bosančić i Banožić nisu u dobrim odnosima

Oni koji dobro poznaju odnose snaga u vladajućoj stranci svjedoče kako situacija u ovoj slavonskoj organizaciji ni danas nije idilična pa naglašavaju kako ministar Banožić nije u dobrim odnosima ni sa vinkovačkim gradonačelnikom Ivanom Bosančićem za kojeg mnogi tvrde da i jest najutjecajniji HDZ-ovac u ovoj županiji koji se ne uspijeva probiti od Banožića i njemu sličnih kadrova. Zamjerke na Banožićevu upravljačku metodologiju svojevremeno je imao i stranački potpredsjednik Ivan Anušić koji je kritizirao nagomilane probleme unutar ove organizacije.

”Bilo bi teško i tragično za HDZ da sada počne gubiti utjecaj u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je praktički od osamostaljenja Hrvatske bila utvrda HDZ-a”, govorio je tada Anušić u čiji se konflikt s Banožićem osobno upleo premijer Plenković, ali tenzije su ostale, a oni skloni Anušiću i njegovim tezama tvrde da su s tenzijama u ovoj županiji ostali i problemi koji bi nesvjesnog Plenkovića mogli zapljusnuti već na parlamentarnim izborima. Da određene trzavice unutar stranke postoje može se naslutiti i iz napisa koji se odnose na održavanje ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni.

Naime, Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge koju je izdalo Ministarstvo poljoprivrede trebala je rezultirati s provođenjem ove manifestacije bez konjskih zaprega, od čega je ministrica Vučković u posljednjem trenu na intervenciju vinkovačkog gradonačelnika odustala, no u stranci se propitkuju što je ministrici uopće trebalo donošenje takve odluke te u vinkovačkom kraju navode da bi i odluke kriznog stožera kojeg ministrica vodi HDZ-u mogli stvoriti probleme u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Riječ je o stožeru koji je formiran zbog epidemije bolesti afričke svinjske kuge koja bi prema prognozama upućenih mogla imati frapantne posljedice kako za hrvatske uzgajivače svinja, tako i za kompletnu hrvatsku poljoprivredu pa predviđanja kažu da bi šteta kada je o brojkama riječ mogla dosegnuti basnoslovnih 200 milijuna eura. Prema tezama iz vinkovačkog kraja koji je ovom epidemijom posebno pogođen Vučković je reagirala sporo, a to je dovelo do toga da Hrvatska pored Rumunjske trenutno broji najviše slučajeva svinjske kuge kod domaćih svinja u EU, zbog čega je Vučković kritizirana i od strane Uprave za veterinarstvo, ali i od strane Veterinarske komore.

Unatoč tome Vučković posljednjih tjedana uvjerava kako je učinjeno sve kako bi se epidemija suzbila te da ne postoji opcija po kojoj bi se bolest otela kontroli. Podaci s lokalne razine kažu kako je rekorder po broju usmrćenih svinja upravo Vukovarsko-srijemska županija u kojoj su usmrćene 8442 svinje, slijedi zatim s 354 usmrćenih svinja Brodsko-posavska županija, dok je ukupno usmrćeno 8796 svinja. Posebice se na razini Vukovarsko-srijemske županije problematizira određivanje takozvane zone zaštite što je uslijedilo već nakon pojave prvog slučaja.

Plenković angažirao policajca da mu uvede reda u Dalmaciji: Bezizlazna situacija u HDZ-u

Tada je Ministarstvo poljoprivrede pod zonu zaštite stavilo kompletnu vukovarsku županiju umjesto zone od tri kilometra i kruga od deset kilometara od utvrđenog pojedinačnog slučaja. Takvom odlukom pod zonu zaštite došle su velike farme koje godišnje proizvedu više od stotinu tisuća svinja za tržište što je ugrozilo farme k0je su imale adekvatne uvjete za rad, i zbog čega je pored unutarstranačkih problema krenuo val nezadovoljstva i među građanima, odnosno poljoprivrednicima čija je egzistencija na ovaj način i ovakvim mjerama izravno ugrožena.

Hoće li u konačnici cjelokupna situacija ugroziti HDZ-ov rezultat na parlamentarnim izborima, ostaje za vidjeti, no situacija ni za Plenkovića, ni za Banožića pa ni za župana Dekanića nije obećavajuća.

Od idućeg mjeseca kreću na rušenje Plenkovića: Otvaraju se neugodne teme i afera koja je pala u zaborav