fbpx

Nema veze što Hrvati nose ‘gaće na štapu’, bitno je da Kukurikavci što duže požive na vlasti

Autor: I.J.

Vlada je odluke o prodaji HPB-a i dijela CO-a donijela samo četiri dana od stupanja na snagu Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom. Zakon je dakle, poslužio samo kao tehnički preduvjet za realizaciju unaprijed donešene odluke.

Dok im za vrat pušu sindikati i najavljuju prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv rasprodaje državne imovine, Vlada Zorana Milanovića uporno plaši narod prezentirajući mu najgore moguće posljedice kako bi svoje odluke provela u djelo. Ipak, narod je svjestan da smo samo na korak od toga da Hrvati doslovce ponesu 'gaće na štapu'. I pticama na grani jasno je da se Kukurikavci hvataju za svaku slamku spasa, krpajući proračun koji već odavno puca po šavovima, i da imaju samo jedan jedini cilj-spasiti proračun, ostaviti dojam da je s državom, odnosno načinom na koji je vode sve u najboljem redu i u konačnici – ostati što duže na vlasti. Tome u prilog ide i činjenica da je Vlada Zorana Milanovića, odluke o prodaji HPB-a i dijela CO-a donijela samo četiri dana od stupanja na snagu Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom. Zakon je dakle, poslužio samo kao tehnički preduvjet za realizaciju unaprijed donešene odluke.

Ugledni analitičar Ljubo Jurčić već ranije za dnevno.hr prokomentirao je da je rasprodaja državne imovine potpuno promašeni potez, a da takvi potezi mogu dugoročno ostaviti razarajuće učinke upozorio je i ekonomist Goran Marić. Ipak, vladajući u trenutnoj nezahvalnoj situaciji ne pronalaze drugog rješenja za krpanje državnih financija.


Donošenje Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom pratila je žestoka polemika vladajućih i oporbe. Dok su prvi uvjeravali da će taj zakon omogućiti efikasnije upravljanje i optimalnije korištenje imovine u državnom vlasništvu, HDZ-ovci su očekivano, protestirali protiv njega. Za oporbu taj zakon predstavlja osnovu za potpunu rasprodaju svega što se nalazi u državnom vlasništvu.

Činjenica je da Vlada već duže vremena ne uspijeva privući strane investicije, koje je toliko prizivala i obećavala u početnom dijelu mandata, a državni proračun svakim danom puca na sve više strana. Posljednja predviđanja HNB-a govore o tome da će državni dug premašiti udio od 60 posto BDP-a već početkom 2014. godine. Uz planirani deficit od 3,4 posto BDP-a definitivno nećemo izbjeći penalizaciju za kršenje maastrichtških kriterija. To znači da nam prijeti mogućnost ograničavanja pristupa fondovima iz Europske unije, pa tako ostanemo bez dodatnih sredstava koji bi ponešto olakšali pritisak na javne financije.

Da bi se moglo krenuti u drugačije gospodarenje državnom imovinom, preduvjet je bio donošenje Zakona o raspolaganju državnom imovinom. Nakon što je stupio na snagu, nije trebalo dugo čekati da se na osnovu njega donesu i konkretne odluke. Tako je jučer Vlada usvojila prijedlog o prodaji cjelokupnog vlasništva nad Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) i dobar dio udjela u vlasničkoj strukturi Croatia osiguranja (CO).

Prodajom HPB-a postoji izgledna mogućnost da uđe u okrilje stranih financijskih institucija, pa da se njihov udio na našem tržištu približi brojci od 100 posto. Međutim, za dnevno.hr ekonomist Karino Hromin Sturm je prokomentirao da je to samo nastavak realizacije doktrine definancijacije.

– Riječ je o planu koji se provodi posljednjih dvadesetak godina, a odluke se donose iz institucija koje pripadaju svjetskom monetarnom lobiju, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Europske centralne banke (ECB) i drugih vanjskih stručnjaka koji potiču nastavak privatizacije.




Autor:I.J.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.