fbpx
Photo: Marko Prpic/PIXSELL

NASLJEDNIK NAJPRIJE MORA UTVRDITI STVARNI MINUS: Zagrebu fali 600 milijuna kuna, ima 2 milijarde duga i vojsku uhljeba koji ne dolaze na posao

Autor: 7dnevno

Naprasno je prekinuta borba zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića za sedmi uzastopni mandat na čelu hrvatske metropole.

Bandić je bio spreman na sve. I na žestoku konkurenciju na izborima, na kojima su ga napadali u prošlosti kao što bi ga napadali i na ovima. Bio je spreman i na brojne kaznene prijave, optužnice, istrage USKOK-a i uhićenja. Jedino na što se nije mogao pripremiti bio je teški srčani udar koji ga je zadesio u društvu prijatelja.

Uvijek korak ispred svih, nevjerojatno organiziran, Bandić je, približavajući se malom čovjeku, dva desetljeća vodio Zagreb, u kojem se nije rodio, ali se u njega zaljubio u trenutku kada mu je u život ušla njegova voljena Vesna. Ljubio se s Romima, sastajao s biskupima, kave pio s vremešnim antifašistima, na revere vješao Tita, a onda nekoliko trenutaka poslije s Hasanbegovićem lupao po ploči na njegovu trgu ispred HNK. Čovjek za sve politike, politički kameleon, tip koji će ostati zapamćen po fontanama, pajdašima i projektima od kojih su mnogi izazivali burne reakcije – sve je to u jednome Milan Bandić koji, istini za volju, Zagrebu podosta toga ostavlja.

Photo: Josip Regovic/PIXSELL

Posljednjih dana intenzivno se govori o Bandićevoj ostavštini – svi se slažu da će mu povijest morati presuditi kada već sudovi nisu uspjeli. No sada je sigurno da Bandić svojim sugrađanima, ali i svojem nasljedniku, ostavlja prizore razrušenog grada, koji je tek u svrhu predizborne kampanje postao centar građevinskih radova, i ogromne dugove u gradskoj blagajni. Obnova grada potrajat će sigurno desetak godina, a pesimisti kažu kako će život nestati iz centra minimalno iduća dva desetljeća.

Potrošeni Fond

Ostave li se te teorije po strani, jasno je da će se Zagreb teško obnavljati i zbog financijskih problema koje za sobom ostavlja Milan Bandić, ali i operativnog sustava koji je samo on mogao razumjeti, sustava koji je bio prepun izmišljenih funkcija i pozicija na kojima sjede uhljebi s kojima će se ukoštac morati uhvatiti tko god preuzme vodstvo Zagreba.




foto: poglavarstvo

Samo na kraju 2018. u proračunu kojim je upravljao Bandić zabilježen je manjak od gotovo 630 milijuna kuna, a novac iz gradskog Fonda za nepogode ulupan je u prigodne manifestacije. Točnije, novac koji je grad trebao ostavljati po strani kako bi ga mogao iskoristiti za saniranje posljedica elementarnih nepogoda kao što su poplave i potresi koristio se za programske aktivnosti udruga, kapitalne projekte vjerskih zajednica te razne druge događaje koji s ovim fondom nemaju nikakve veze. Dok se Bandićevi suradnici pozivaju na europske brojke prema kojima je Zagreb najbolji grad za život u regiji, Državni ured za reviziju otkrio je ne samo manjak veći od 600 milijuna kuna nego i zaduženost Grada od gotovo dvije milijarde kuna.

Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Sporne su Državnom uredu, kao i tijekom većeg dijela Bandićeve karijere, posljednjih godina bile gradske javne nabave, potrošnja novca za spomeničku rentu, način nagrađivanja zaposlenika, ugovori o djelu, nepostojanje izvora financiranja za gospodarske manifestacije, davanje prostora na korištenje bez javnog natječaja, kao i niz drugih stavki. Bandićeva je metropola zapuštena ne samo financijski nego i kadrovski.

Milijarde na zaposlene

Novi gradonačelnik, tko god bio, u Uredu gradonačelnika pronaći će više od 280 ljudi. Dobro, možda ih neće sve pronaći jer se dio njih, kako doznajemo, ni ne pojavljuje na poslu usprkos plaćama većima od 15 tisuća kuna. Novi gradonačelnik ili gradonačelnica naći će na 27 gradskih ureda s pročelnicima i zamjenicima, a tu je i niz drugih zaposlenika za čije postojanje razlog zna samo Bandić, koji je tu tajnu ponio sa sobom u grob. Ono što nije tajna jest da grad na zaposlene troši gotovo pet milijardi kuna.




Osim što gradski zaposlenici imaju najveće plaće od cijele javne uprave u Hrvatskoj, grad Zagreb ima i najveći proračun u zemlji. Ove godine, sa svim izvanproračunskim korisnicima, dogurao je do basnoslovnih 13,65 milijardi kuna. Iz tog se budžeta financiraju razne udruge, majke odgajateljice, gradski vrtići, udžbenici, subvencionira se javni prijevoz i sve ostalo na čemu je Bandić dijeleći šakom i kapom dobivao izbore. Kako namiriti te socijalne potrebe na koje je Bandić navikao, a u isto vrijeme izvući grad iz financijskog gliba, bit će gotovo nemoguća jednadžba za budućega gradonačelnika.

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

A on će se morati pozabaviti i sa Zagrebačkim holdingom, gradskom tvrtkom na koju je prebačena većina gradskih poslova. Usprkos prihodima većima od pet milijardi kuna, Holding je svejedno u velikim financijskim problemima. Zagreb, primjerice, ne može redovito plaćati pričuve za stanove u svome vlasništvu, a i basnoslovni projekti kojima se Bandić hvalio u realnosti ipak ozbiljno štekaju.

Tako u posljednjih deset godina nije napravljena, ali ni osjetnije proširena, niti jedna magistralna prometnica, izuzme li se nedavno završeni rotor. Zagreb u pogledu investicija u prometu, ali i investicija u infrastrukturu značajnu za kvalitetniji život građana nema što ponuditi.

Upućeni svjedoče da Zagreb u ovome trenutku nema ni onih zakonom propisanih 20 posto sredstava kojima bi trebao sudjelovati u obnovi devastiranog centra Zagreba. Iako novca nema, partnera, građevinaca i onih s kojima je Bandić radio u sjeni ima napretek, a sa svima njima bit će potrebno pronaći balans ili neku transparentniju metodu za suradnju.




Veliki gubici

Grad Zagreb u ratama u ovome trenutku ne može podmirivati ni svoje redovne obveze. Dugove prebacuje na obročne otplate pa tako, primjerice, dugove prema HRT-u od osam milijuna kuna otplaćuje u ratama, dok dio dugovanja prodaju bankama. Mostov Zvonimir Troskot nedavno je proveo analizu poslovanja 60 vrtića na osnovi objavljenih financijskih izvješća, a ta je njegova računica pokazala da imaju manjak od 100 milijuna kuna koji je prošle godine napravio Grad neredovitim uplatama akontacija. Samo u veljači dug Grada prema Holdingu premašio je 150 milijuna kuna, a javnosti se svojedobno obraćala i Daniela Juroš-Pečnik, pročelnica gradskog ureda za financije, koja je tvrdila da je Grad pred bankrotom te da se hitno preispitaju, ali i striktno ograniče, troškovi socijalnih i ostalih prava te se iznađe druga metoda financiranja.

Zeljko Lukunic/PIXSELL

Sam Holding, u kojem radi gotovo 8000 ljudi, u prvom polugodištu prošle godine zabilježio je gubitak od 139,6 milijuna kuna, a najznačajniji porast bilježili su troškovi osoblja koji iznose 599 milijuna kuna. Pod Holdingovim kišobranom posluju Gradska plinara, Vodoopskrba i odvodnja, Zagrebačka ljekarna i brojne druge tvrtke. Kišobran je to s gomilom financijskih problema i kadrovskih nebuloza.

Bandić odlazi i uistinu s njime završava jedna duga era, ali i podugački repovi što financijskih, što kadrovskih problema koji bi s novim gradonačelnikom trebali početi ispadati iz ormara.

Autor:7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.