FOTO: Pixabay

NAKON ŠTO SU UOČENA DVA MORSKA PSA U JADRANU Dr. Dulčić: ‘Nije problem kad vidite peraju, nego kad ona nestane’

Autor: Aleksandar Ajdarić

Prošli tjedan, u samo četiri dana, uočena su dva morska psa. Jedan kod Grebaštice blizu Šibenika, a drugi kod Makarske. Morskog psa kod Grebaštice, koji je doplivao u sami plićak, stručnjaci nisu uspjeli identificirati jer snimka nije bila dovoljno kvalitetna, a ponovno više nije viđen. Međutim, drugi morski pas je postao prava medijska senzacija. Uočen je nekoliko puta, najprije u Makarskoj, a potom i u Korčulanskom kanalu. Navodno ovih dana ponovno vrluda oko Makarske jer, kažu nam stručnjaci, nikako ne može pronaći put prema otvorenom moru.

O kojim je vrstama riječ, predstavljaju li opasnost za ljude te zašto su došli tako blizu obale, samo su neka od pitanja koja smo postavili prof. dr.sc. Jakovu Dulčiću, voditelju laboratorija s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Koje smo to morske pse zapravo imali prilike gledati na tim amaterskim snimkama građana?

“Što se tiče ovog kod Šibenika, ne bih se želio zalijetati s procjenama o vrsti jer je snimka prilično loša. Možemo zaključiti jedino da je u plićaku završio jer ga je tamo odvukla jaka morska struja. Inače, on ne bi išao u takve plićine. No, za ovog drugog je jasno da je riječ o psu kučaku. Primijetili smo da je ozlijeđen. Ima ranu bijele boje kod leđne peraje. Ta ozljeda, ali i izmjena tople i hladne vode, vjerojatno ga je zbunila pa je zato lutao od Makarske do Korčulanskog kanala. U svakom slučaju, traži izlaz prema otvorenom moru.

Je li riječ o predatoru?

Da, morski pas kučak je lovac, predator. Hrani se uglavnom palamidom i skušom.

Može li stoga biti opasan i za ljude?

Potrebe za panikom nema. Iako postoje zabilježeni slučajevi napada na čovjeka od strane ove vrste, oni su iznimno rijetki te ih je u posljednjih 120 godina zabilježeno tek 10 u cijelom svijetu. Međutim, treba biti oprezan jer on čovjeka može napasti slučajno, Naime, kučak može surfere i turiste na popularnoj “banani” zamijeniti za svoj plijen. Zanimljivo je da se ne morate bojati ako vidite peraju. Problem nastaje kada peraja nestane jer oni napadaju odozdo, zatvorenih očiju. Napadaju baš kao i velika bijela psina.

Kad ste već spomenuli veliku bijelu, ima li nje u Jadranu?

Ima, oduvijek. Ali one vole otvoreno more i gotovo nikad se ne približavaju obali. Velike bijele je nekoć bilo mnogo više jer se najradije hrani sredozemnom medvjedicom i velikom tunom, a kako je tih vrsta sve manje u Jadranu, i velikih bijelih je manje. To je tako u hranidbenom lancu.

FOTO: Pixabay

Spomenuli ste napade na ljude zbog zabune. Može li ga privući i ljudska krv?

Može. Krv ga razdražuje. Morski pas može napasti čovjeka, ali odmah pri prvom ugrizu shvati da to nije njegov prirodan plijen pa odlazi. To nije kao u filmovima pa da životinja masakrira čovjeka. A ako čovjek i premine uslijed napada to se dogodi jer je iskrvario od početnog ugriza, a ne zato što ga je morski pas dokrajčio ili nešto slično tome. A i to se dogodi samo u slučaju napada velike bijele. Ali da pojednostavimo, prije ćete dobiti na lotu, nego što će vas napasti morski pas. Posljednji napad ste imali kod Visa 2008. na ronioca iz Slovenije, ali on je napravio glupu pogrešku jer je ulovljenu ribu držao sebi uz bok. Krv te ribe je privukla morskog psa.

Poznato je da su gotovo sve vrste morskih pasa ugrožene i zaštićene. Kakva je situacija s njihovom populacijom u Jadranu?

Tako je. Čovjek je njihov najveći problem, a ne oni njemu. Ljudi zaboravljaju da se mi nalazimo u njihovom eko-sustavu, a ne oni u našem. Mora i oceani su njihov dom. Kopno je naše. U Jadranu je 30-tak vrsta morskih pasa. Najveća je psina golema koja može narasti i do 12 metara, ali ona jede samo planktone. Zna se zapetljati u ribarske mreže, ali znam da je ogromna većina naših ribara odgovorna pa ju otpetljaju i puste na slobodu. Velika bijela je prirodni stanovnik Jadrana, ali ona isključivo obitava u otvorenom moru. Najbliže može doći do Lastova, Visa i Palagruže, odnosno tih najisturenijih otoka. Tim životinjama se treba diviti. One su prastare i predstavljaju vrhunac evolucije. Strašno je kako njih, kitove i dupine izlovljavaju u Aziji. Međutim, to čine i zemlje koje poznajemo kao uređena društva, primjerice Norveška i Japan. Ali, eto, svejedno krše međunarodne zakone.

Izlovljava ih se u tolikoj mjeri iako su oni zapravo čuvari morskog eko-sustava, zar ne?

Bez njih je nemoguće zamisliti eko-sustav. Dat ću vam primjer. Brojni znanstvenici, među njima i ja, do nedavno nismo znali da morske kornjače u prevelikoj mjeri tamane koraljni greben. Popasle bi i oštetile ogromno područje grebena da nema morskog psa. Sama njegova pojava, sjena nad kornjačom dovoljna je da ona utekne, odnosno promijeni rutu. Eto, toliki je značaj morskog psa. On je bitan za cijelu prirodnu ravnotežu. Oni su carevi u moru, Moramo to poštovati.

Nakon razgovora s dr. Dulčićem bacili smo pogled na kronologiju svih napada morski pasa na ljude u Jadranu koji su se dogodili unazad 150 godina. U tom razdoblju poginulo je 11 kupača. Gotovo nevjerojatna je činjenica da među njima nije bio niti jedan Hrvat. Stradavali su Česi, Poljaci, Nijemci, Slovenci, Srbi, ali niti jedan Hrvat. Najviše napada je bilo u Kvarnerskom zaljevu.

 

 

Autor:Aleksandar Ajdarić
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.