fbpx
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

‘MOMENTALNA OSTAVKA VLADE!’ Plenković se izblamirao pred Europom: Tko je vršio pritisak na premijera?

Autor: Iva Međugorac

Lavinu reakcija, ali i ozbiljnu konfuziju u javnom prostoru izazvala je vijest o tome da Europska komisija ne namjerava Hrvatskoj produžiti rok za potrošnju 5,1 milijarde kuna koje smo dobili za sanaciju hitnih šteta nastalih zagrebačkim potresom. I ranije se spekuliralo o tome kako Hrvatska sredstva neće stići iskoristiti, no dopis o kojem se u medijskom prostoru spekulira i koji se predstavlja kao svojevrsna potvrda tih teza s razlogom unosi nemir među građane, i to ponajprije one koji su u potresu oštećeni. Poznato je kako je rok za korištenje tih milijardi sredina lipnja, vrijeme nezaustavljivo curi, a mi nismo iskoristili gotovo ništa. To pak znači da će milijarde kojima se Vlada hvalila, i koje su bile svojevrsna okosnica premijera Plenkovića za obnovu, morati će biti vraćene.

Dio od 5,1 milijardi kuna vraćati će se jer ih nećemo stići potrošiti do šestog mjeseca, a u dopisu stoji kako pravila Fonda solidarnosti nalažu a nema razmatranja produljenja roka od 18 mjeseci za iskorištavanje sredstava od dana kada nam je novac isplaćen te kako je finalni rok za to 17. lipnja. Golemi je kaos navodno nastao u Vladi kada su dobili uvid u ostatak dopisa u kojem se izričito naglašava kako se od Hrvatske očekuje da već do sredine siječnja dostavi akcijski plan korištenja sredstava iz Fonda u kojem će biti navedene informacije o tome što je već isplaćeno, plan za isplate sa rokovima kao i potencijalne mjere za otklanjanje nepredviđenih poteškoća.

U tom se kontekstu sugerira da sva tijela za provedbu koriste modalitetima koje je izradilo Ministarstvo kulture. Bez obzira na te sugestije, po kuloarima se priča da za sada ne postoji plan koji bi se dostavio Europskoj komisiji, premijer Plenković radi toga je izbezumljen i svjestan kako on operativno niti nema kadrove s kojima će moći provesti proces obnove koji ujedno i jest jedan od najvećih izazova njegova aktualnog mandata. Pored toga što se ovime blamira u Hrvatskoj, Plenković se ovakvom bezidejnošću blamira i u Europskoj komisiji, što njemu vrlo vjerojatno još teže pada pa nije nemoguće da ovdje u našoj zemlji uslijede ozbiljne reakcije koje će uz ostalo podrazumijevati rekonstrukciju Vlade, a u kontekstu čega bi glavom mogao platiti ministar graditeljstva Darko Horvat, premda je upitno je li samo na njemu odgovornost za ovakve propuste. Prema riječima ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek ovdje se ne radi o odbijenici Europske komisije, niti je Hrvatska zahtijevala produljenje roka. Slično zbori i resorni ministar Horvat.


Horvat demantira

”Da razjasnimo prvo sve nedoumice i da hrvatskoj javnosti budemo kristalno jasni. Hrvatska nije u ovom trenutku podnijela bilo kakav zahtjev niti je formalno stigla bilo kakva odbijenica. Ono što je činjenica je da je u ovom trenutku u 14 raspisanih javnih poziva imamo aplikacija vrijednih gotovo 12 milijardi kuna, a u ovome trenutku ugovorenih konkretnih ugovora na razini od 8 i pol milijardi”, objasnio je ministar gostujući u RTL-u Danas.

”Od 313 milijuna kuna podnesenih zahtjeva, njih 119 je već isplaćeno. To je 2,3 posto“, kazao je Horvat uvjeravajući da je dinamika sve veća, i veća kao i da smo u godini dana povukli svega 2,3 posto, ali da nam preostaje pet mjeseci da povučemo ostatak od 97,7 posto. Mi smo u nekoliko proteklih tjedana u razgovorima s Europskom komisijom jasno pojasnili što se to dogodilo 22.3. i na koji su način potresi 28. i 29.12. zaustavili izradu projektne dokumentacije”, rekao je ministar koji je ujedno demantirao navode iz pisma u kojem se kao rok navodi 17. lipnja, kao i da ne postoji model prema kojem bi Komisija produžila taj rok.

“Ne, ne, ne. Jednostavno nije tako. Oni nama naglašavaju ono što u Uredbi Europske komisije piše”, poručio je Horvat koji drži da istina nije niti to da u pismu stoji kako ne postoji razlog za produljenje roke. “Mi smo tijekom dana komunicirali. Odnosno demantiramo natpise koji sugeriraju da je takav proces započeo i da je došla odbijenica iz Komisije. Niti je kakva odbijenica došla, niti je taj proces započeo”, rekao je Horvat.

Treba u kontekstu ove priče podsjetiti kako je na čelu zagrebačkog Fonda za obnovu donedavno sjedio Damir Vanđelić, a ovaj iskusan menadžer tu je poziciju po svemu sudeći napustio kada je shvatio kako on po pitanju obnove ne može ništa poduzeti. Neformalno i nerado po Vladinim kuloarima spekulira se o tome da je obnova propala te da se po tome pitanju malo toga može poduzeti. U tom se kontekstu spominje i građevinski lobi koji je navodno vršio pritisak i na samog premijera Plenkovića, međutim, kada je u pitanju europski novac vidljivo je iz primjera bivše ministrice Žalac kako se on ne može koristiti ‘ispod stola’ te da se svaki euro kontrolira pa slijedom toga kroz eventualna pogodovanja određenim tvrtkama niti nije moguće provesti obnovu Zagreba iz fondova koji su pod strogom kontrolom Europske komisije, ali i europski tužitelja koji su po Hrvatskoj već počeli pokazivati zube.

Ima li istine u toj teoriji za sada nije poznato, no poznato je da je oporba već počela prozivati Plenkovića na odgovornost zbog ovog propusta pa je tako primjerice Igor Peternel iz Domovinskog pokreta upozorio kako se novac mora vratiti pošto su vladajući nesposobni i jer nisu ništa izgradili pa ni obnovili. ”U normalnoj zemlji to je momentalna ostavka vlade”, poručio je Peternel, a slične poruke stižu i iz drugih opcija.

Naviše projekata u Ministarstvu kulture

Inače, kada je riječ o samom Fondu solidarnosti treba podsjetiti kako je Hrvatska još koncem prosinca 2020.godine dobila 5,1 milijardu kuna nakon velikog zagrebačkog potresa, lani smo uz to dobili dodatnih 2,4 milijarde kuna namijenjenih za sanaciju posljedica koje je uzrokovao potres u Petrinji. Sredstva iz Fonda namijenjena su za hitne sanacije na javnim građevinama, a iz njega je dozvoljeno financirati povratak u ispravno stanje infrastrukture te pogona u energetskom sektoru te se uz to toleriraju ulaganja u sustav vodoopskrbe, telekomunikacija, prijevoza obrazovanja i zdravlja.




Obuhvaćaju se tim sredstvima i troškovi koji nastaju tijekom pružanja privremenog smještaja kao i financiranje službi spašavanja, spominju se na europskim listama poslovi osiguranja preventivne infrastrukture kao i mjere usmjerene na zaštitu kulturne baštine, čišćenje teritorija koje je pogodila katastrofa, a odnedavno i zaštita stanovništva od širenja bolesti. Ideja je da Komisija zahtjev zaprimi u roku od 12 tjedana nakon katastrofe. Po zaprimljenom zahtjevu EK iznos pomoći predlaže Europskom parlamentu i Vijeću koje ga onda prije isplate odobrava. Novac u državu stiže u jednom obroku nakon što se potpiše sporazum između Komisije i države korisnice. Kada se isplate bespovratna sredstva slijedi provedbena faza koja se nadzire i kontrolira.

Novac iz Fonda potrebno je iskoristiti u periodu od 18 mjeseci od dana na koji Komisija isplati puni iznos, ako dio tih sredstava ostane neiskorišten ili ako se utroši na neprihvatljive poslove EK jamči osigurava povrat od države koja sredstva koristi. Minimalno šest mjeseci nakon isteka propisanog roka, a u skladu s Urednom o osnivanju Fonda država je dužna podnijeti izvješće o izvršenju financijskog doprinosa s izjavom o opravdanosti rashoda. Poznato je da je Hrvatska u godinu dana od odobrenja 5,1 milijarde kuna potrošila skromnih 119 milijuna kuna mada je dobila zahtjev za isplatu 313 milijuna kuna, što znači da nam nedostaje projekata. Prema posljednjim podacima odgovorna tijela raspisala su samo 14 poziva za projekte te su ujedno primili oko 545 prijava koje vrijede 11,9 milijardi kuna. Paralelno s time u vrijednosti od 8,4 milijarde kuna sklopljeno je 316 ugovora.

Najviše je projekata osmišljeno u Ministarstvu kulture, a vrijednost njih 205 iznosi 4,7 milijardi kuna, s tim da je za 3,7 milijardi kuna ugovoreno 154 projekta, a isplaćeno je 42 milijuna kuna.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.