Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

MIRNA REINTEGRACIJA BILA JE – PREDAJA SRBA: ‘Da bi se nekoga mirno reintegriralo, on mora biti poražen’

Autor: Daniel Radman

Na današnji dan, 15.siječnja, prije točno 30 godinu Hrvatsku je priznalo 12 članica Europske unije, koliko ih je “europska obitelj tada brojala”, ali i i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska.

No, današnji dan pamtimo i zbog onoga što je uslijedilo šest godina poslije, a to je mirni povrtaka okupiranih teritorija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Projekt mirne reintegracije, kojim je Hrvatska napokon izašla na svoje međunarodno priznate granice, smatra se i najuspješnijom operacijom izgradnje mira u povijesti Ujedinjenih naroda.

Tog je dana William Walker, prijelazni upravitelj UNTAES-a, i službeno predao teritorij pod upravu Hrvatske.

Govorili su da u Vukovar nećemo dok je tamo i jedan Srbin

“Znali smo da je napokon kraj(…) Okončanje mandata i istek te druge godine, kada je službeno završio puni mandat mirovnih snaga bio je za nas veliko olakšanje, završetak jednog velikog ciklusa, a to je povratak svih okupiranih područja u ustavno-pravni poredak republike Hrvatske“, riječi su Vesne Škare Ožbolt, prve operativke predsjednika Tuđmana u ovom projektu.

No, ako se vratimo unatrag, bilo je mnogih koji su bili skeptični. Pamti se izjava skeptika iz tadašnjih zagrebačkih političkih krugova – kako je to prenio još jedan važan akter mirne reintegracije Ivica Vrkić – da “u Vukovar nećemo dok je tamo i jedan Srbin”. “Sjećam se te skepse, da ste anketirali građane na ulici, odgovorili bi ‘ma, kakvi, bolje bi bilo da idemo vojno’. Međutim, zato je ta mirovna misija još vrjednija. Sve se odvilo na miran način, bez izgubljenih života, bez daljnjih razaranja, a cijena je da je povratak išao postepeno. Međutim, to je neznatna cijena u odnosu na ljudske živote koji su mogli stradati da smo išli u vojnu akciju”, odgovor je Vesne Škare Ožbolt na tu tezu.

Pregovore je vodio general, a ne političar

“Postepeno smo počeli razuvjeravati skeptike. Nakon što je napravljena demilitarizacija, svaki dan vidio se neki pomak. Uspostavila se prijelazna policija, pilot projekt sela srijemskog trokuta je uspješno realiziran, pa su ljudi ipak shvatili da ovo ipak ide”.

No, iako će mnogi reći da je Istok Hrvatske vraćen bez ispaljenog metka, mirne reintegracije ne bi bilo da nije bilo vojnih akcija “Bljesak” i “Oluja”. Vanjskopolitički analitičar Mario Stefanov pojasnio je da je reintegracija u svojoj suštini bila – predaja.




Mirna reintegracija, zapravo, bila je predaja, samo su tražili da se to drugačije zove. Mora netko biti poražen da bi ga se mirno reintegriralo. Pobunjeni Srbi bili su pred vojnim slomom i bilo je samo pitanje koliko bi gubitaka bilo na hrvatskoj strani u slučaju vojne akcije. Dakle, ona ima karakter vojne predaje, uostalom, pregovore je vodio general Klein… Zašto bi ih vodio general, u suprotnom bi vodio neki političar”, pojašnjava svoje viđenje Stefanov.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.