Milanovićevi protivnici: Trojac iskoristio priliku

Sve je polako spremno za ulazak u izbornu godinu. I dok se najviše pažnje daje parlamentarnim izborima, u istoj super izbornoj 2024. godini održat će se i izbori za Europski parlament te na koncu i predsjednički izbori.

Za Hrvatski sabor ispucava se lagano prva ariljerija te su poznati kandidati za premijersku poziciju iz redova najpopularnijih stranaka, dok će se liste za Europski parlament krojiti od početka godine.

Ne sumnjamo da će stranke pronaći više nego dovoljan broj kandidata za popuniti svoje liste za hrvatski parlament, a tisuće i tisuće eura i bonusa koje nudi Europski parlament uvijek je primamljiv stranačkim pa i nezavisnim pulenima.

Zanimljiva imena

No, za predsjedničke izbore zasad nemamo kandidate, nije službeno potvrđena niti nova kandidatura trenutnog podstanara s Pantovčaka Zorana Milanovića.

HDZ mudro šuti i u kuloarima se kao eventualni kandidati spominju vječni drugi čovjek stranke i šef parlamenta Gordan Jandroković, od stranačkih izvora saznajemo da se razmišlja o relativno nestranačkom kandidatu poput bivšeg ministra financija Zdravka Marića, a u nekoj kombinaciji bio je čak i nesuđeni gradonačelnički kandidat Damir Vanđelić.

Od ostalih, još je jedno ime čvrsto vezano uz HDZ od prije nekoliko dana spominjano kao potencijalni protukandidat Milanoviću, a ime je to Tomislava Karamarka, bivšeg šefa HDZ-a i potpredsjednika vlade.

Iz same stranke spominju i stranačkog viteza Želja Reinera, dok ljevica pak svojeg predsjednika još nije predstavila jer čekaju što će biti s Milanovićem.

Podsjećamo, upravo je ljevica bila ta koja je službeno podržala Zorana Milanovića kao kandidata 2019. godine i pomogla mu da dođe na vlast, no vrlo brzo ‘predsjednik s karakterom’ im se zamjerio i svojim nastupima koji su više nalikovali tvrdom desničaru postavio puno upitnika nad glavama.

Desnica razmišlja o Mostovcu Nini Raspudiću, no sve u svemu nitko zasad nije istrčao pred rudo i rekao da je on taj.

A predsjednička funkcija u hrvatskom političkom sustavu zapravo je zahvalna pozicija zbog obaveza i odgovornosti koje nisu prevelike, a s druge strane određenih ovlasti ima.

To je sjajno iskoristio Zoran Milanović koji, neopterećen u mnogočemu protokolarnom funkcijom koju obnaša, svoj mandat pretvara u svojevrsni one man show i ‘udara’ po svemu i svima. Jer ne može u praksi utjecati na puno toga, a kritizirati može i zna.

No, vidjet ćemo hoće li ga na kraju birači nagraditi ili kazniti.

Kolinda se sama pobijedila

A kako je sve počelo? 2019. godine Milanović je u drugom krugu pobijedio HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović koja se, prema analitičarima, potpuno pogubila u posljednjoj godini mandata. Iako je, kao i Milanović nakon nje, mandat počela kao svojevrsna oporbena neovisna predsjednica, u drugom dijelu mandata postala je lutka na koncu Andreja Plenkovića i HDZ-a što ju je na koncu koštalo novog mandata.

Valja se prisjetiti gdje su danas tadašnji predsjednički kandidati jer je, ako je već funkcija navodno ograničena ovlastima, kandidatura i javni prostor koji omogućava zasigurno dobra odskočna daska za daljnju karijeru.

Grabar Kitarović je nakon poraza postala članicom Međunarodnog olimpijskog odbora, a odnedavno je supredsjedateljica Odbora za globalnu pripremljenost za zdravstvene krize. Na funkciju su je imenovali čelnici Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke čime pokazuje da je zapravo još uvijek vrlo utjecajna i umrežena. Postala je i svojevrsna influencerica i ima brdo pratitelja na društvenim mrežama, dok je stručnjaci za lijepo hvale zbog sve bolje fizičke spreme i izgleda.

Miroslav Škoro je nakon predsjedničkih izbora proživio jedan političi put za kakvoga mnogima trebaju čitave karijere. Sa strankom koju je osnovao Domovinski pokret istrčao je kao kandidat za gradonačelnika Zagreba i ušao u drugi krug, a veliki rezultat je postigao i na parlamentarnim izborima gdje ipak nije uspio skupiti dovoljan broj mandata za sudjelovanje u vlasti. I godinu dana nakon toga otišao je iz stvarne politike u velikim unutarstranačkim previranjima i nakon što je javnost saznala za zamršen odnos njega i mlade stranačke zaposlenice. Danas je još saborski zastupnik.

Ivan Pernar je svoju političku karijeru nakon predsjedničkih izbora lagano poslao u ropotarnicu povijesti, osnovao par stranaka, no na koncu nije ušao u Sabor.

Ipak, Pernar se nakon lutanja, raznih poslova i povremenih javljanja u javnosti, vratio na velika vrata u hrvatske medije i ponovno prikupio određenu vojsku sljedbenika. Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji skrenuo je pažnju na Pernara jer je bio jedini Hrvat, a pogotovo netko iz javnog života koji je otišao u Zambiju kako bi pratio i sudjelovao na suđenju.

Nakon povratka iz Zambije, nastavio je s gostovanjima po emisijama te gerila kampanji na društvenim mrežama.

Dario Juričan, tadašnji nezavisni kandidat za predsjednika, bio je fenomem kakvog hrvatski politički prostor nije imao priliku vidjeti sve do njegove pojavea na sceni. Svojevrsni trol, čovjek koji se želio zvati Milan Bandić, zapravo je nadareni redatelj koji je na krilima prokazivanja kriminalnih radnji političara i tajkuna snimio nekoliko dokumentarnih filmova, a zatim postao kandidat na izborima.

Nakon što je završio svoju političku priču i na koncu nakon što je njegova glavna meta (Milan Bandić), preminuo u nerazriješenim okolnostima, takozvani Gradonačelnik svemira nastavio je svoju redateljsku priču, a na Facebooku tu i tamo komentira brojne slučajeve iz ostavštine Bandićeve vladavine.

Blizak je Možemo i Tomislavu Tomaševiću te mu mnogi zamjeraju što ne kritizira današnju vlast u metropoli, a sudjelovao je i u famoznim pregovorima oko postavljanja čelnih ljudi i Zagrebački Holding.

Mislav Kolakušić, također tada nezavisni kandidat, sudac je koji je svoju popularnost i veliki politički potencijal iskoristio da ugrabi ugodnu poziciju u Europskom parlamentu gdje je do danas zastupnik.

Ističe se svojim govorima koji često kritiziraju elite i samu Europsku uniju u kojoj zarađuje plaću.

Vjerojatno ga se gotovo nitko ne sjeća, ali kandidat HSLS-a Dejan Kovač ekonomist je koji je upamćen kao kandidat koji je stalno naglašavao da ima dvoje djece i hvalio se doktorskim radom u kojem je istražio koliko se često u Hrvatskoj spominje ime Ante i to povezao s ostavštinom ustaškog režima. Danas se bavi svojom strukom, a nedavno je izjavio da je 99% siguran da se neće opet kandidirati za predsjednika uz izjavu “nikad ne reci nikad”.

Katarina Peović i danas je u Radničkoj fronti s kojom je uhvatila saborski mandat kojega dobro koristi kako bi ostala u fokusu javnosti. Ova je doktorica znanosti iz Rijeke jedna od vjerodostojnijih hrvatskih ljevičarki koja ne odustaju od svojih uvjerenja, politika i ideologije. Moguće je da će se opet kandidirati za predsjednicu. Upravo je ona primjer da je kandidatura za predsjednicu države dovoljno dobra podloga za ulazak u ozbiljniju političku karijeru.

Plenković sve karte baca na umirovljenike: Evo što će im sve dati u izbornoj godini

Dalija Orešković je također na krilima predsjedničke kandidature ozbiljnije zagrizla u politiku te je uz svoju Sranku s imenom i prezimenom 2020. uhvatila saborski mandat u liberalnoj koaliciji. Iako je u Sabor ušla uz Darija Zurovca (Fokus) i Marijanu Puljak (Pametno), najprije su ove liberalne dame zamijenile Zurovca prekaljenom liberalkom Ankom Mrak Taritaš, da bi se pri kraju saborskih mandata saznalo da je Dalija Oreškovi raskrstila i s bračnim parom Puljak s kojima je u međuvremenu provela spajanje nekoliko stranaka u stranku Centar.

Nedjeljko Babić, predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca, bio je autsajder predsjedničkih izbora koji je vrlo brzo izgubio bilo kakvu javnu vidljivost.

Koliko se može pronaći putem internet tražilice, i dalje je predsjednik svoje stranke te se 2021. godine kandidirao na lokalnim izborima. Bio je kandidat za gradonačelnika grada Klanjca i dobio je 5 i pol posto glasova birača.

Vječni Anto Đapić, 2019. je kao član političke stranke DESNO ušao u predsjedničku političku utrku i doživio poraz. Tu i tamo se pojavi u nekoj emisiji i govori o tematici devedesetih godina i problemima razjedinjene desnice.