Sanjin Strukic/PIXSELL

MILANOVIĆ RUŠI LEGITIMITET KRIZNOG STOŽERA: Tvrdi da polako uvode diktaturu

Autor: Dražen Krajcar / 7Dnevno

Cijelu kampanju za predsjedničke izbore obilježile su izjave Zorana Milanovića u kojima je građanima jamčio da će, kada postane predsjednik, biti zaštitnik Ustava te da će se njime voditi u svojoj vladavini. Milanović je uistinu u međuvremenu preuzeo kormilo države, a situacija se u Hrvatskoj, ali i širom svijeta zakomplicirala do nepredvidivih razmjera. Pandemija koronavirusa uzela je maha, a iako se činilo da je nakon prvog vala iscrpna borba iza nas, novi val oživio je usred ljeta, ali i usred kampanje za parlamentarne izbore u sklopu koje je Plenkovićev HDZ nudio sigurnu budućnost. Na tu sigurnu Plenkovićevu budućnost građani su, ako je suditi po rezultatima izbora, uistinu pristali. HDZ je na izborima odnio nadmoćnu pobjedu te je samostalno bez žetončića i ucjena oformio vladajuću većinu, a zatim i Vladu. U ranijim okolnostima nova Vlada izazivala bi veliku pažnju, no izgleda da je i nova Vlada ostala u sjeni Nacionalnog stožera civilne zaštite koji posljednjih nekoliko mjeseci kroji sudbinu hrvatskog naroda donoseći serijal odluka koje se uz ostalo tiču i pitanja slobode. Da su prešli granicu, detektirao je ovih dana Milanović nazvavši Stožer protuustavnim tijelom radi čijeg je djelovanja potrebno aktivirati članak 17. Ustava prema kojem bi se sve odluke trebale donositi dvotrećinskom većinom u Saboru.

Dignuli se na noge

Ustala je nakon tih Milanovićevih teza na noge HDZ-ova svita tvrdeći kako u odlukama Stožera nema ništa sporno. Objasnili su usput naciji da Stožer čine stručnjaci koji se brinu za zdravstvenu sliku nacije. No, baš su parlamentarni izbori otkrili da se u Stožeru ne kriju samo stručnjaci, već se ondje nalaze HDZ-ovi stručnjaci. Jedan od ključnih članova Stožera Krunoslav Capak član je vladajuće stranke. Kao kandidatkinja na parlamentarnim izborima sudjelovala je Maja Grba Buljević, osim toga i ministar Božinović i ministar Beroš, koji su ujedno članovi Vlade, tvore ovo tijelo oko kojega se u javnom prostoru zadnjih nekoliko dana užarila polemika.  Da nešto ne štima s odlukama Stožera, ali i da ovo tijelo primjenjuje dvostruke kriterije, upozoravalo se posljednjih mjeseci ispod glasa s raznih strana. Tako se jedno vrijeme problematiziralo odobrenje održavanja procesije na Hvaru u periodu u kojem je cijela država bila pod ključem, nedugo potom polemiziralo se o neradnoj nedjelji. Zatim je u fokus došao premijer Plenković koji nije otpravljen u samoizolaciju premda je ćaskao sa zaraženim tenisačem Novakom Đokovićem. Budući da se nemili događaj odvio usred kampanje, javnost je smatrala da je Capak izašao ususret premijeru stavom da se ne mora izolirati jer je proveo manje od 15 minuta u društvu sa slavnim tenisačem. Danima nakon toga u medijima su se pojavljivale fotografije premijerova druženja i sa zaraženim Goranom Ivaniševićem, no struka iz Stožera uporno je ponavljala da se ovaj ne mora samoizolirati. U tjednu u kojem su na noge ustali domaći glazbenici u strahu za vlastitu egzistenciju, ali i u tjednu u kojem su se pobunili brojni mladenci zbog nejasnih kriterija za odgodu svadbi, Krunoslav Capak povukao je potez bez presedana. Naime, HSLS-ovu saborskom zastupniku i bjelovarskom gradonačelniku Dariju Hrebaku epidemiologinja HZJZ-a odredila je samoizolaciju zbog kontakta s osobom koja je zaražena koronavirusom, no iz samoizolacije ga vadi Capak. Na društvenim mrežama pojavilo se i Capakovo prilično neobično epidemiološko mišljenje u kojem objašnjava zašto Hrebak ipak ne mora u samoizolaciju. „Gospodin Hrebak Dario iz Bjelovara je dana 17.7.2020. ostvario rizičan kontakt u dvorani za sastanke u kojoj je bilo više osoba od kojih je većina nosila maske, međutim osoba za koju se kasnije pokazalo da je pozitivna na COVID-19, u jednom je trenutku skinula masku s lica”, piše Capak u uvodu dopisa u kojem potom obrazlaže zašto Hrebak ne mora u samoizolaciju. „U sljedećih 36-48 sati gospodin Hrebak nije i neće biti zarazan, a ako neće biti u samoizolaciji, potrebno je da nosi masku.

KRENULO JE! NAJVEĆA REFORMA IKADA: Plenkovićev ministar sprema radikalne promjene

Strašan propust

Nakon toga treba se ili ponovno testirati ili biti u samoizolaciji 14 dana od rizičnog kontakta koji je ostvaren 17. 7. 2020. U privitku dostavljamo nalaz Službe za mikrobiologiju HZJZ-a”, zaključuje Capak. Da se u ovu odluku Stožera i Capaka uplela politika, posumnjala je javnost zbog toga što je ova odluka donesena uoči sjednice Sabora na kojoj je trebala biti potvrđena nova Plenkovićeva Vlada, a da Hrebak nije postupio prema Capakovoj već po uputama županijske epidemiologinje, tada Hrvatska danas vjerojatno ne bi imala novu vladu, budući da HDZ s partnerima ima ukupno 76 mandata, odnosno najtanju moguću saborsku većinu. I baš to, kako tvrde upućeni iz Ureda predsjednika, i jest jedan od razloga radi kojih je Milanović javno reagirao pozivajući se na Ustav. Predsjednik smatra da je Nacionalni stožer ispolitiziran te da kroz političke inpute kroji sudbinu građana, a za njega je to nedopustivo. Osim toga, kako ističu njegovi suradnici, uvjeren je kako je dobar dio njihovih odluka pretenciozan i pretjeran. Da Milanović ne vjeruje previše ni u globalnu pandemiju, potvrdio je i sam usporedivši koronu s karijesom, što mu je Plenković spočitao tijekom posljednjih prepucavanja. Iako Milanović možda nije u pravu kada banalizira globalnu pandemiju, dio ustavnih stručnjaka slaže se da doista nije daleko od istine kada kritizira djelovanje Nacionalnog stožera. Dok se vladajući pozivaju na to da je pravni temelj za donošenje Odluka Stožera Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakon o civilnoj zaštiti te članak 16. hrvatskog Ustava, ustavna stručnjakinja, Sanja Barić, upozorava da je od samog početka ustavno-pravni tretman cijele situacije upitan. Ona ne odbacuje potrebu za Stožerom koji mora brzo reagirati s obzirom na okolnosti, no s druge strane upozorava kako su ustavno-pravne kontrole slabe, a one su pak potrebne stoga što veliki dio mjera zadire u ljudska prava.




Ne žuri im se

Barić također smatra da kada se donose zakoni koji ograničavaju ljudska prava, oni moraju biti doneseni dvotrećinskom većinom u Saboru, što određuje članak 17. hrvatskog Ustava. Problem je uz ostalo i  to što su građani glasovali za saborske zastupnike, no ne i za Stožer, a da je dio građana toga svjestan, potvrđuje sve glasniji bunt onih koji misle da država ima zakone i Ustave koji se trebaju primjenjivati jednako na sve, ali i da je ograničavanje niza prava i sloboda o čemu odlučuje Stožer nezakonito i neustavno. Radi toga su pravne i fizičke osobe podnijele prijedloge za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu kojem je pristiglo desetak prijedloga, čiji podnositelji od Ustavnog suda zahtijevaju da procjeni jesu li odluke  Stožera sukladne Ustavu i zakonima.  Međutim, Ustavni sud o tome još ne može odlučivati jer se o svim tih zahtjevima treba očitovati Vlada kojoj se nikuda ne žuri. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković prije nekoliko je tjedana izjavio kako ustavnih tužbi neće biti, a ako ih i bude, one će biti odbačene. Te su njegove riječi protumačene kao prejudiciranje odluka Ustavnog suda koje su obvezujuće te se kao takve bespogovorno moraju provoditi. Dok Jandroković gura glavu u pijesak, čak sedam zahtjeva podnesenih Ustavnom sudu na razmatranje odnosi se na Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH koja je donesena 23. ožujka ove godine. Podnositelji smatraju da ta odluka nije u skladu s Ustavom jer je nije donio Sabor te naglašavaju da se njome krši ustavno pravo nesmetanog kretanja po RH, što se prema Ustavu može ograničiti samo zakonom, a ne odlukom Stožera. Dvije tužbe  pred ustavne suce stigle su zbog Odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih te kulturnih događanja koje su donesene sredinom ožujka.

Tijekom rasprave o izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti oporba je u više navrata upozoravala kako su odluke Stožera bile nelegalne, međutim Stožer se pozivao na novouvedeni članak 22. Zakona o sustavu civilne zaštite, odnosno novinu koja je u zakon ušla sredinom ožujka nakon što ju je Sabor izglasao sa 198 glasova za, jednim protiv i šest suzdržanih. U tom pak članku stoji:




ŽENA KOJA JE RAZOČARALA PLENKOVIĆA: Ona kod njega više nema nikakav utjecaj

„U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose se radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih

osoba i građana.” Niz pravnih stručnjaka slaže se s time da su u Vladi naknadno pokušali legalizirati Stožer u kojem doista jesu predstavnici Ministarstva zdravstva. Vladajući su grešku nastojali prikriti i korigirati kroz prijedlog dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji su uputili u Sabor početkom travnja, kada se u medijima počelo problematizirati to što ministar zdravstva niti nije bio član Nacionalnog stožera. Novine u tom zakonu reguliraju postupanje u periodu u kojem je proglašena pandemija koja se prostire cijelim područjem RH, a promijenjen je i okvir upravljanja krizom. Umjesto Beroša odluku od proglašenju epidemije zaraznih bolesti ne donosi on, već Vlada. Taj institucionalni model omogućuje brzu provedbu i ostvarenje dvaju temeljnih načela djelovanja i odlučivanja tijekom globalnih pandemija/nacionalnih epidemija, kakva je ona uzrokovana virusom COVID-19. To su načelo djelotvornosti (učinkovitosti) i načelo razmjernosti. U posao ministra Beroša uskoro bi se mogla upetljati revna oporba koja problematizira mobilnu aplikaciju Stop Covid-19, kojom se Hrvatska pridružila drugim zemljama koje koriste aplikacije ovoga tipa za praćenje svojih građana.

Praćenje telefona

Tu je tehnikaliju Beroš ovih dana predstavio u društvu s predsjednikom Uprave APIS-a Sašom Bilićem. Putem te aplikacije osoba oboljela od korone moći će anonimno obavijestiti druge korisnike aplikacije s kojom je bila u kontaktu o mogućoj izloženosti zarazi koronavirusom.

JADRANSKE NEKRETNINE PLENKOVIĆEVIH MINISTARA: Posebno se ističe Beroš

„Aplikacija je usmjerena na prikupljanje podataka. Nema geolokacije, a samo korištenje je dobrovoljno”, rekao je Beroš tijekom predstavljanja, međutim, to što je aplikacija sada u testnoj fazi dobrovoljna, ne znači previše jer bi ista od jeseni mogla biti obvezujuća za sve građane. Na to je prilično žestoko reagirao Mostov Nikola Grmoja. „Već su jednom pokušali progurati praćenje mobitela, ali tada smo glasno ustali i spriječili ih u tom njihovom naumu. Sada isto pokušavaju preko aplikacije koju su predstavili kao dobrovoljnu iako je potpuno neučinkovita ako je ne skine barem 60 % građana, što priznaje i šef APIS-a. Dakle, aplikacija nije napravljena da bude dobrovoljna, nego obvezna. Samo što ovaj put idu puno mudrije. Praćenje nam ovog puta ne najavljuje prvi pendrek države i prokušani kadar Božinović, nego nas na to lagano priprema popularni Vili. MOST nezavisnih lista toj će se podloj namjeri oštro suprotstaviti kao i prvi put jer se radi o nezamislivom udaru na prava i slobode naših ljudi!” tvrdi Grmoja. Inače, kada već govorimo o Apisu, vrijedi podsjetiti na dogovor između Vlade i Grada Zagreba prema kojem država kupuje 49 posto udjela ove tvrtke od Grada Zagreba. APIS je inače jedna od najprozivanijih tvrtki u državi, a osim što se problematizirala zbog toga što je u njoj zaposlena vojska HDZ-ovih i SDP-ovih uhljeba, na loš glas tvrtka je došla i zbog prozivki bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka koji je tvrdio da je APIS mjesto na kojem su mu ukradeni glasovi.

BEROŠ NIJE ZADOVOLJIO Liječnik obiteljske medicine tvrdi: ’Dopustio je da politika uvjetuje’

Autor:Dražen Krajcar / 7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.