Mediji su stup demokratskog društva

Vlasti malo čine da osiguraju transparentno vlasništvo u medijima, a bez čistoga vlasništva nema slobodnog novinarstva, navodi se u Deklaraciji o stanju medija i dodaje kako jedino čist i zdrav kapital u privatnim medijima može biti jamac nekoruptivnog i neovisnog novinarstva.

Sudionici “Prvih svibanjskih susreta novinara, pisaca i pridruženih članova” održanih u Starom Gradu na Hvaru (28. travnja – 7. svibnja 2012.), pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, u subotu su po završetku radionice ‘Mediji i etika’ jednoglasno prihvatili Deklaraciju o stanju medija u Hrvatskoj.

U tom dokumentu stoji kako sudionici nisu zadovoljni s trenutačnim položajem novinara u medijima. Sloboda medija postoji uglavnom za vlasnike medija, a novinarske slobode ovisne su isključivo o interesima vlasnika. Oni se često razlikuju od novinarskoga poslanja i javnog dobra kojeg bi novinarstvo trebalo promovirati.

“Vlasti malo čine da osiguraju transparentno vlasništvo u medijima, a bez čistoga vlasništva nema slobodnog novinarstva”, navodi se i dodaje kako jedino čist i zdrav kapital u privatnim medijima može biti jamac nekoruptivnog i neovisnog novinarstva.

Smatraju kako bi novinari zajedno s poslodavcima trebali što prije postići dogovor o profesionalnim načelima i slobodi novinarskog rada, a sindikati u vezi socijalnih prava, što, po njihovu mišljenju, otežava položaj novinara i unosi nesigurnost u njihove redove.

Ističu kako je iznimno značenje javnih medija u Hrvatskoj za razvoj demokratskih odnosa te ocjenjuju kako su Hrvatskoj potrebni kvalitetni i moćni javna televizija i javni radio te brza, profesionalna i multimedijska Hina. “Potreban nam je ozbiljan politički dnevnik u službi javnosti. Privatni mediji bi trebali isto tako promovirati novinarstvo kao javno dobro,” navode sudionici skupai dodaju kako očekuju od Ministarstvo kulture da donese osnovna načela medijske politike i kvalitetne nove zakone, među njima Zakon o HRT-u, Zakon o medijima i Zakon o Hini.

Na radionici ‘Mediji i etika’, koju je vodila Branka Starčević, izlagali su Neda Ritz, veleposlanica RH pri UNESCO-u, koja se založila za vjerodostojnost novinarstva, kao i odgovornost za napisanu ili izgovorenu riječ s posebnim naglaskom na umjetničku kritiku. Također je poželjela veći prostor za kulturu, znanost i umjetnost u medijima, jer su rubrike u tiskanim medijima za to područje sve kraće, a emisije o kulturi u elektronskim medijima potisnute u kasne noćne sate.

Slobodan Lang je govorio o idejama dobra, a kao štamparovac zalaže se i za zdravlje ljudi. U ratu na području bivše Jugoslavije postojao je izazov dobra, pa je u tom smislu iznio niz primjera i osobnih prijedloga među kojima i ta da razvoj starog kontinenta u budućnosti mora biti temeljen na ideji dobra.

Ante Gavranović rekao je da su mediji stup demokratskog društva, ali je upozorio i na neophodnost poštivanja etičkih načela, potrebu društvenog dijaloga i odgovornosti medija. “Mediji se, međutim, sve više okreću komercijalizaciji i sve veći dio prihoda ostvaruju od oglašavanja”, rekao je dodavši kako mediji moraju voditi računa da im profit ne uništi sam proizvod.

Predsjednik HND-a Zdenko Duka upozorio je kako je potpuno nedopustivo da Uredništvo HRT-a kažnjava svoje novinarke – Elizabetu Gojan, koja je javno istupila u ime Ogranka HND-a, i Maju Sever, navodno zbog toga što u svojoj emisiji nije imala ‘drugu stranu’ kad je bila riječ o oduzimanju ovlasti don Ivanu Grubišiću, no ona je, kako tvrdi Duka, tada pročitala priopćenje koje se odnosilo na oduzimanje tih ovlasti.

Takve odluke su, kako je dodao, osvetničke i unose dodatni kaos na televiziju, pa će novinari iz Staroga Grada s tim u svezi HRT-u uputiti prosvjednu brzojavku.