Masovna otpuštanja na javnoj televiziji

Kao razloge otkaza zaposlenicima na HRT-u navode potrebu za restrukturiranjem i optimiziranjem radne snage.

Dugo vremena šaptom spominjano restrukturiranje na Hrvatskoj radioteleviziji izgleda primijenit će se i u praksi. Kako to obično biva, plima otkaza najprije je zapljusnula one koji ne uživaju zaštitu upravljačkih struktura ili nemaju ugovore o stalnom radnom odnosu, dakle honorarne suradnike.

Njih sedamdeset u Informativnom programu, kaže glasnogovornik HRT-a Danko Družijanić za tportal, nije dobilo produljenje ugovora. Ni tu nije kraj, jer prema svemu sudeći i brojka od 3.500 stalno zaposlenih znatno će se smanjiti.

Među onima s kojima suradnja nije produljena nalaze se Josipa Krajinović, Jadranka Jureško Kero, Petar Malbaša, Barbara Štrbac i brojni drugi.

Nezadovoljstvo na javnoj televiziji je u porastu. Potvrđuje to i mail koji je poslala Sanja Laljak, suradnica na HRT-u, a u kojem se opisuje rasulo koje u firmi vlada.

– Dopisnica iz Čakovca Tamara Peras tri puta u tjednu putuje za Zagreb da bi uređivala večernje vijesti, za što uredno dobiva dnevnice i koristi službeni automobil, dok istovremeno njezini kolege u Varaždinu i Čakovcu nemaju s čim na teren – navodi se u mailu.

Peras večernje vijesti uređuje oko godinu dana, a tamo je stigla dok je urednica IP-a bila Hloverka Novak-Srzić.

Prvi april. A gdje je šala?

Kao razloge masovnog otpuštanja sa HRT-a navode potrebu za restrukturiranjem i optimiziranjem radne snage. Odgovornost za otkaze leži u uredu šefa Informativnog programa Renata Kunića, koji je i dao prijedloge kome da se otkaže suradnja.

Na ‘crnoj listi’ navodno se nalazi 106 imena. Josip Popovac, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, objašnjava da postoje mnogi ‘pomoćnici’ i ‘savjetnici’ kojima je ta pozicija bila debela hladovina.

Druga priča s Prisavlja koja je zagolicala javnost je ona o otkazu Veljka Jančića, stalno zaposlenog koordinatora projekta ‘Hrvatska uživo’, a koji je bio i kandidat za mjesto glavnog ravnatelja HRT-a.

Racionaliziramo mrežu vanjskih suradnika,

Danko Družijanić, glasnogovornik HRT-a

Kao mrlja, Jančiću se spominje upletenost u određene manipulacije s putnim nalozima, što je on rezolutno odbacio. Posla bi ga, čini se, mogli koštati i prilozi o povezanosti HRT-ovog vijećnika Siniše Grgića s ‘Otokom znanja’ i o teškoj situaciji Momira Drobca, nekadašnjeg vlasnika stana u kojem živi Jadranka Kosor.

– Čuo sam sve te priče kao i onu o tome da mi je napisan otkaz, ali ništa nisam dobio na papiru i ne mogu ništa komentirati – kazao je Jančić za tportal.

Javna tajna

Nije nikakva tajna da HRT ima višak u broju zaposlenih i da mnogi zaposlenici zapravo ne rade ništa. No, takvi najčešće nisu u redovima honoraraca već stalno zaposlenih, uvjeravaju s Prisavlja. A među honorarcima na HRT-u ima ljudi raznih profila, novinara iza kojih je više desetljeća iskustva i koji su uglavnom zaslužni za najkvalitetnije proizvode HRT-ovog Informativnog programa.

Darko Družijanić

Istovremeno, iz Hrvatskog novinarskog društva poručuju kako će novinarima pružiti podršku, no više od toga ne mogu napraviti.

– Čuo sam što se događa i dobio informacije iz razgovora s honorarcima kojima prijete otkazi. Hrvatsko novinarsko društvo zapravo nema nikakav instrumentarij da im pomogne, ali možemo zauzeti stav i pružiti podršku ljudima koji su tu već pet, šest, sedam ili osam godina i koji kvalitetno rade svoj posao – kaže šef HND-ovog ogranka na HRT-u Nikola Kristić.

– Postoji način postupanja prema ljudima. Ne možete nekome tko radi na HRT-u već godinama samo reći da sutra više nema posao. Nije bilo nikakvih ranijih obavijesti, ljudima nije rečeno da se pripreme, da bi trebali tražiti druge varijante – dodaje.

Udri po honorarcima

Da se na javnoj televiziji spremaju velike promjene potvrdio nam je i glasnogovornik HRT-a Danko Družijanić. No, on ističe kako se ne radi o otkazima, s obzirom da honorarci nemaju stalne ugovore već su za Prisavlje vezani autorskim ugovorima koji se potpisuju iz mjeseca u mjesec.

– Radi se na racionalizaciji mreže vanjskih suradnika – objašnjava Družijanić i objašnjava kako rukovoditelji pojedinih sektora moraju sastaviti popis i utvrditi čije poslove mogu zamijeniti nedovoljno iskorištenim stalno zaposlenim kadrom.