LIJEPA BARANJKA, CRVENA MARTA, NEKOĆ JE SIJALA ZLO: Danas spaja dvije susjedne zemlje koje su trpjele njen teror

Živimo u zemlji koja je ne samo prekrasna već je puna legendi i misterija. Koliko zapravo poznajemo obilje tajni lijepe naše, doznajte u rubrici ‘Mistična Hrvatska’ u kojoj vas svakog četvrtka vodimo u istraživanje tajnovitih kutaka.

Ljepotica duge crvene kose bila je baranjska vlastelinka Marta, no osim ljepote, odlikovala ju je i izrazita bešćutnost. Marta je naime posjedovala nepregledne vinograde u malenom selu Zmajevac. Tamo se navodno proizvodi najbolje vino, a i danas je to mjesto popularna vinska destinacija hedonista.

No, Marta je svu pažnju mjesta, a i obližnje kraljevine, svrgnula na sebe jer kako kaže legenda, ona je kmetove prisiljavala da rade u njezinim vinogradima kako bi zaradili novčić za prelazak preko Dunava. “Osim teškog fizičkog rada koji je trajao i danima, jadne kmetove je davala bičevati”, govore nam iz Turističke zajednice Baranje.

Kako je Zmajevac selo s većinski mađarskim stanovništvom, vijest o “Crvenoj Marti” ili po mađarskom “Vorosmart” stigla je i do Budimpešte.

Tamošnji kralj Matija Korvin osobno se zaputio u Baranju, a tom prilikom preobukao se u kmeta. Dakako, zadesila ga je ista sudbina kao i kmetove prije njega, a po povratku kralja u Budimpeštu, svima je bilo jasno da se Marti ne piše dobro.

Tražio ju je Korvin da dođe u Budim ili da mu pošalje komad svoga buta, no nijedan scenarij nije se sviđao svojeglavoj Marti koja se sa svim svojim zlatnicima, u prekrasnoj bijeloj kočiji s tri bijela konja, strmoglavila u Dunav.

Legenda govori da i dan danas, kada sunce obasja Dunav, Martini zlatnici u zlatno oboje riječno dno.

Iako zločesta, Marta je u jednu ruku promijenila sudbinu ovog mjesta koje osim Zmajevac nosi ime i Vorosmart, a obližnje mjesto, Batina, ime je dobilo po štapu Crvene Marte kasnije pronađenom u Dunavu. Martino tijelo pak Dunav je vratio u Zmajevac.

“Legenda je vrlo popularna među lokalnim stanovništvom, gotovo da nema Baranjca koji nije čuo za Martu”, tvrde iz TZ Baranja, a ističu, na ovoj se legendi tek pokreću turistički projekti.

“Legendu smo zadnjih nekoliko godina nastojali oživjeti kroz određene turističke manifestacije, nabavljeni su i kostimi, ali to još uvijek nije prava turistička priča. U planu je prekogranični projekt sa susjednom Mađarskom kojim bi se ova, ali ostale legende obje Baranje više približile turistima i pružile im jedinstven doživljaj”, zaključuju.

U konačnici, ova odluka ima smisla, Crvena Marta očito i sama nije marila dolaze li kmetovi iz Mađarske ili Hrvatske, njoj su oni bili jeftina radna snaga koja ju je naposljetku, života koštala.