Damir Spehar/PIXSELL

Kreće slaganje listi za EU izbore: Imamo najzanimljvija imena iz svih opcija

Autor:

Premda EU izbori nisu odveć popularni u našoj zemlji, ne treba ih ignorirati, jer će oni biti pokazatelj realnog stanja u političkim strankama.

Koliko god se u ovome trenutku skorašnji predsjednički izbori čine kao atraktivniji, izbori za Europski parlament koji se održavaju za godinu dana prilično su značajni te bi mogli biti jasan pokazatelj kako zaista stoje stvari na uzavreloj političkoj sceni, ali i otkriti tko su zaista oni o čijem ozbiljnom političkom potencijalu se može govoriti. Kada se na izbore pogleda iz perspektive dviju velikih stranaka, HDZ-a i SDP-a tada oni postaju još zanimljiviji, budući da će uslijed sukoba u obje opcije postati jasno tko koga podupire, i u kojem će se smjeru nastaviti politički život tih opcija, pa i njihovih lidera Andreja Plenkovića i Davora Bernardića. Inače, Hrvatska ovoga puta ima priliku izabrati 12 zastupnika, što je jedan zastupnik više u odnosu na prošle euroizbore kada su Hrvati glas davali za 11 zastupnika.

Posljedica je to izlaska Velike Britanije iz Unije, a iako u našoj zemlji ti izbori nemaju veliku težinu, i značaj koji bi trebali imati oni su vrlo jasan i opipljiv pokazatelj stanja u strankama. Kako za sada stvari stoje neki trenutni zastupnici biti će primorani oprostiti se od zastupničkih klupa, a dio njih zadržati će svoj mandat. Najzanimljivija situacija po tome pitanju, svakako je ona u vladajućoj stranci. HDZ je naime na prošle euroizbore išao u širokoj koaliciji što je reultiralo time da im od šest osvojenih mandata pripadne njih četiri. Mandat su preferencijalnim glasovima uspjele ostvariti Ruža Tomašić i Marijana Petir.

Po svemu sudeći, karijeru u Europskom parlamentu od aktualnih parlamentaraca karijeru u Bruxellesu mogle bi nastaviti Dubravka Šuica i Ivana Maletić, nije nemoguće da Plenković suradnju nastavi i s kolegicom Petir, a priliku će prema tvrdnjama našeg izvora iz HDZ-a dobiti i neke mlade nade stranke, kojima je premijer Plenković prilično sklon. Imajući u vidu pad rejtinga stranke za koji nije nemoguće da se kontinuira budući da je u stranci situacija dovedena do usijanja, nije nemoguće da HDZ na ovim izborima osvoji četiri mandata, što i nije neka pretjerano respektabilna brojka. Ni u SDP-u stanje nije puno bolje. Na posljednjim izborima sudjelovali su u širokoj koaliciji, a to je pak stranku dovelo do skromna dva mandata, jer su se sa zajedničke liste EP-a domogli HNS-ovi Jozo Radoš i IDS-ov Ivan Jakovčić.

U izbore koji su pred nama SDP ide kao samostalna politička opcija, a prema informacijama iz te stranke, partijske boje kao nositelj liste braniti će Rajko Ostojić. Izuzev njega mandatu, ali i visokoj poziciji na listi može se nadati Tonino Picula, koji ujedno slovi kao potencijalni kadidat za predsjednika Republike. Očekivati valja i da se Biljana Borzan ponovno uključi u bitku za Parlament, a šanse za nastavak briselske karijere u njezinom slučaju ne treba odbacivati. Sve to ukazuje na dva potencijalna mandata za SDP.

Potencijal, doduše skroman ima i posrnula Amsterdamska koalicija, koju sada tvore GLAS i IDS, nakon što ih je napustila ekipa iz stranke Pametno. Listu će predvoditi Jozo Radoš, a pridružiti bi im se mogao i Goran Beus Richtemberg te Sanja Koning i nekolicina ne odveć popularnih kadrova. Prilika je to i za bivšu ministricu Vesnu Pusić, a da bi privukla birače u utrku bi se mogla priključiti i njihova najpularnija članica Anka Mrak-Taritaš.

No, sve u svemu teško da će osvojiti više od dva mandata. Mandate bi nanizati mogao bivši premijer Zoran Milanović kojemu bi euroizbori trebali biti prilika za promociju nove političke opcije, s kojom se zatim kani upustiti u utrku za predsjednika. Milanović u svojem političkom bazenu ima mnoštvo opcija, a kako se po političkim krugovima govori da se njegova stranka već sada naziva Strankom demokratske akcije, nije nemoguće da mu se u tim pridruže i mnogi nezadovoljni SDP-ovci koji su napustili stranačke redove.

Prije svega, riječ je o Milanki Opačić i Bojanu Glavaševiću, a u njegovom timu, pa i na listi potencijalnih kandidata za izbore uz mladog Glavaševića ugledati bi mogli i nekadašnju šeficu Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa Daliju Orešković. Sve to, ukazuje na osvajanje minimalno dva mandata. Kadrove za ovu bitku ima i Most, čiji potencijal ne treba odbaciti uz Božu Petrova tu je i najistaknutiji i javnosti najdraži ćlan stranke Nikola Grmoja, dakako da ne treba smetnuti s uma niti ostatak ove ekipe koja se polako, ali sigurno profilira u čvrstu, demokršćansku opciju, a u njihovom slučaju valja se pozvati na onu sve je moguće. Ivan Sinčić i imenjak mu Pernar na EU izborima zastupati će svoj Živi zid, koji također ima solidan potencijal, ali je problem što osim njih dvojice te Branimira Bunjca u ovoj stranci drugi članovi nisu odveć prepoznatljivi u javnosti.

Zaokret HDZ-a ka centru priliku bi mogao osigurati onima koji se deklariraju kao svojevrsna politička desnica unutar Sabora. Riječ je dakako o Bruni Esih i Zlatku Hasanbegoviću, ali i Hrvoju Starčeviću. Oni navodno na izbore kreću uz pomoć konzervativnih udruga, ali i u suradnji s HSP-om Karla Starčevića te nije nemoguće da na izborima ostvare zapažen rezultat ukoliko će već spomenuta i u javnosti prepoznatljiva imena biti na listi.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.