AP Photo/Brennan Linsley/Guliver Image

Klinac može kupiti pištolj, ali i ne i pivo: Hrvati se čude, ali imaju oni svoj razlog za to

Autor: Bruno De Zan

Drugi amandman američkog Ustava štiti pravo na posjedovanje i nošenje oružja. Ovaj danas sporan članak ratificiran je 15. prosinca 1791. godine s još devet drugih članaka Povelje o pravima.

Pravo pojedincima osigurava nošenje oružja za svrhu samoobrane kod kuće. Pravo se može ograničiti kriminalcima i mentalno bolesnima i mogu se postaviti restrikcije na “neobično ili posebno opasno” oružje.

Pravo se jednako odnosi na federalni i državni zakon. Članak se odnosi i na pravo nošenja oružja na javnim mjestima s “razumnim iznimkama”. Dakle svi punoljetni građani u SAD-u lako mogu nabaviti pištolj i nositi ga u javnosti. S druge strane američki građani ne mogu legalno kupiti alkohol sve do 21. godine.

Foto: Gulliver Image

Povijesni kontekst

Američki Ustav nastao je nakon Rata za neovisnost od Velike Britanije koji je trajao do 1783. godine. Do 1781. američko pravo vodilo se Člancima konfederacije koji nisu bili dostatni za upravljanje državom jednom kad je ona ostvarila svoju punu političku neovisnost. Američki očevi osnivači okupili su se 1787. godine u Philadelphiji kako bi proširili Članke konfederacije, a glavnu riječ pri stvaranju Ustava imali su James Madison i Alexander Hamilton.

Ustav je nastao sklapanjem ranijih tekstova objavljenih u glasilu Federalist, njegovih prvih članaka čini Povelju o pravima, a ustvari je velik dio prenesen iz britanskog prava. Amandmani su dodaci na originalni ustav, a Drugi amandman o kojem danas pišemo ratificiran je četiri godine nakon Ustava.

Bitno je izdvojiti da je Američki rat za neovisnost ustvari bio revolucija, odnosno pobuna građana protiv britanske vlasti. SAD u trenutku izbijanja rata nije imala stajaću vojsku, već je ona formirana od građana. Budući da su građani svoju neovisnost samostalno izborili svojim oružjem u američku političku misao ušla je ideja da građani uvijek moraju imati oružje, kako bi se mogli pobuniti i svrgnuti nepravednu vladavinu.

Foto: Unsplash

Podaci iz Amerike

Prema istraživanju koje je Istraživački centar Pew proveo prošle godine četiri od deset Amerikanaca živi u kućanstvu u kojem postoji vatreno oružje, a svaki treći Amerikanac posjeduje pušku ili pištolj. Istraživanje je zabilježilo i neke statističke zanimljivosti koje ovdje ističemo.




Čak 45 posto ispitanih građana koji glasaju za Republikance posjeduje vatreno oružje, dok samo 20 posto građana koji glasaju za Demokrate posjeduje vatreno oružje. Postoji velika razliku u postotku muškaraca i žena koji posjeduju vatreno oružje, 40 posto naprama 25 posto. U ruralnim područjima 47 posto ispitanika posjeduje pištolj, u predgrađima taj postotak je 30 posto, a u gradovima 20 posto. Razlike u statistici postoje i prema rasama ispitanika, 38 posto bijelaca posjeduje pištolj, a ti postoci su manji za crnce (24 posto), Latinose (20 posto) i Azijate (10 posto).

Najveći razlog zbog kojeg neki Amerikanci traže ukidanje Drugog amandmana je porast nasilja, pogotovo među mladim stanovništvom, koje se najbolje očituje u broju pucnjava u školama. Prema podacima od 18. travnja ove godine u SAD-u se dogodilo 18 pucnjava u školama u kojima je poginulo 9 osoba, a još 25 je ozlijeđeno. Prošle godine dogodila su se čak 82 takva incidenta u kojima je stradalo 46 osoba. U usporedbi broja takvih incidenata prema broju stanovnika najgora je situacija u Washington DC-ju.

Foto: Gulliver image

Debata

U Americi već dugo traje debata oko toga treba li ukinuti Drugi amandman. Ljudi postaju svjesni problema da djeca i tinejdžeri lako mogu doći do oružja i prouzročiti tragedije koje bi se spriječile da nisu imali oružje pri ruci. Pokret koji traži ukidanje Drugog amandmana uzeo je maha, ali jak je i pokret koji traži da se uščuva pravo na nošenje oružja.




Obje strane pojavljuju se u javnosti i gdje održavaju okupljanja i prosvjede. Nacionalna asocijacija vatrenog oružja (NRA) lobistička je grupa koja stvara poveznice između privatnog sektora koji proizvodi vatreno oružje i državnih službenika i zalaže se za pravo nošenja oružja i dostupnost kupovine oružja. Uz tu grupaciju postoje i brojne druge kao što su Vlasnici pušaka Amerike (GOA), Sestre za Drugi Amandman (SAS) i Židovi za očuvanje prava vlasništva vatrenog oružja (JPFO). Zaštitni znak pokreta za zaštitu prava na oružje je žuta zastava na kojoj je smotana zmija s natpisom “Ne gazi me” (Don’t tread on me), kao simbol samoobrane.

Nekih od pokreta civilnog društva za ukidanje Drugog amandmana su Brady kampanja za prevenciju oružanog nasilja i Koalicija za zaustavljanje nasilja oružjem. Ove grupacije posebno su dobile maha nakon ubojstva Johna Lennona. Amerika je nakon pritiska tih grupacija 1990. godine prihvatila zakon kojim se stvaraju “zone bez oružja”. Radi se o područjima od 300 metara oko osnovnih i srednjih škola u kojima nije dozvoljeno oružje, iako je i dalje moguće dobiti posebno licencom kojom je pojedinac isključen iz zabrane.

Foto: Unsplash

Zakon u Hrvatskoj

Posjedovanje i nošenje oružja u Republici Hrvatskoj određeno je Zakonom o nabavi i posjedovanju oružja građana koji je una snazi od 2023. godine. Građanin RH može posjedovati oružje samo ako za to ima ispravu. U svakom slučaju osoba oružje u domu mora čuvati na posebno određen način.

Hrvatska ‘čudovišta’ na nebu: Evo što sve može Rafale, ima i poseban sustav ratovanja

“Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja kategorije B podnosi se na propisanom obrascu policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji ministarstva nadležnog za unutarnje poslove prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva”, stoji u zakonu. Osobe mogu podnijeti zahtjev za posjedovanje oružja iz nekoliko razloga: “Vatreno oružje kategorije B može se nabavljati radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti”.

Ako osoba nabavlja oružje za bavljenje lovom mora položiti lovački ispit, a ako se bavi sportskim streljaštvom mora podnijeti potvrdu o tome. U svakom slučaju osoba mora imati barem 21 godinu. U slučaju da osoba želi nabaviti vatreno oružje radi osobne sigurnosti, zakon navodi sljedeće: “Opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže da je njezina osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje te ako zbog naravi posla ili okolnosti u kojima ga obavlja postoji potreba za nabavom oružja, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama ne bi se mogla osigurati dostatna zaštita.
(2) Mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je podnijela zahtjev za nabavu oružja radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja daje povjerenstvo koje osniva čelnik nadležnog tijela, na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.”

Foto: Vlado Kos / CROPIX

Podaci iz Hrvatske

Prema podacima MUP-a iz 2023. godine, u vlasništvu građana je 314.783 komada oružja, od čega 18.705 dugog i 85.963 kratkog vatrenog oružja te 34.550 komada oružja kategorije C koje služi za glasne pucnjeve i 6565 bitnih dijelova oružja.

Iznijeti podatak, ističu u MUP-u, obuhvaća i oružje koje pripada policajcima, pripadnicima oružanih snaga i pravosudne policije, zaštitarima, sportskim streljačkim i streličarskim organizacijama te pripadnicima drugih državnih tijela koji su ovlašteni držati i nositi oružje. Za držanje je u Hrvatskoj registrirano 47.470 komada oružja, za držanje i nošenje 232.415, dok je za 34.898 komada oružja izdana potvrda o prijavi oružja kategorije C, precizira MUP.

Tijekom 2020. godine podneseno je 18.392 zahtjeva za izdavanje oružja, 2021. godine njih 20.057, tijekom 2022.godine 21.226 zahtjeva, što pokazuje rastući trend za nabavkom oružja.  S druge strane policija je tijekom posljednjih 15 godina u sklopu kampanje “Manje oružja, manje tragedija” prikupila 356.656 komada vatrenog oružja, od čega 6273 automatskog te više od šest milijuna streljiva i preko šest tona eksploziva.

Foto: Mate Piskor / CROPIX

 

Hrvati posjeduju preko 50 tisuća ilegalnih ‘dugih cijevi‘

Hrvatska je, prema statistici Svjetske banke koja redovito objavljuje podatke o broju ubojstava na sto tisuća stanovnika, među članicama EU s relativno visokom stopom ubojstava. Max Daily je objavio da Hrvatska ima drugu najveću stopu ubojstava vatrenim oružjem u Europi, ali Hrvatska institucije službeno ne vode takve statistike, tako da se radi o projekciji.

Izrael ogorčen mogućim američkim sankcijama protiv izraelske vojne jedinice: ‘Vrhunac apsurda’

Doduše poznato je da je u vlasništvu Hrvata preko 50 tisuća “dugih cijevi”, odnosno oružja kategorije čije posjedovanje nije dozvoljeno civilima. To oružje zadržano je još iz razdoblja Domovinskog rata, a policija svake godine održava akcije u kojima preuzima oružje bez ikakvog sankcioniranja vlasnika.

U Hrvatskoj na sreću još nije bilo slučajeva kakvi se u SAD-u događaju nažalost praktički na mjesečnoj bazi, što ipak znači da je teže doći do oružja i da ga ima manji broj kućanstava. Tragedija koja se prošle godine dogodila u školi u Srbiji, kad je dječak pucao na kolege i školskog domara, podigla je svjesnost Hrvata o ovoj problematici. Apeliramo da, kako bi spriječili tragedije, što veći broj građana koji posjeduju vatreno oružje, to oružje vrati u nekoj od MUP-ovih akcija.

 

 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.