fbpx
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

KLASIĆEV ‘NDH’ VEĆ JE IZAZVAO LAVINU REAKCIJA! Desni povjesničari ga odbili: Zašto u seriji od 1,5 milijuna kuna nema suprostavljenih mišljenja?

Autor: Iva Međugorac

HRT-ova serija “NDH” čiji je autor poznati povjesničar Hrvoje Klasić šest godina nakon početka snimanja, krenu la je s prikazivanjem od ponedjeljka 20. rujna i to kao adut jesenske televizijske sheme.

Premda Klasić poručuje kako je seriju trebalo emitirati znatno ranije, on i HRT složili su se da se radi o dugoočekivanom projektu u kojem će o NDH u 12 epizoda govoriti 30-ak doktora znanosti i povjesničara, a biti će ilustriran s više od dva sata filmskog materijala o NDH iz Hrvatskog slikopisa otkupljenog od Jugoslavenske kinoteke.

Istaknuvši velike zasluge HRT-ova redatelja i koscenarista Miljenka Bukovčana i montažerke Ive Blašković, Klasić je potvrdio i nazive epizoda serijala NDH: “Dva atentata”, slijedi “Nova Europa” i “10. travnja” – epizode vezane uz doba prije i uoči proglašenja NDH. Nakon toga, planirano je prikazivanje “Ustaške države”, “Vanjske politike”, “Hrvatske do Drine” i “Vojnice”, da bi uslijedile “Prirad i uljudba”, “Crkva” i, prema ocjeni mnogih, najzahtjevnije epizode – “Nepoželjni”, “Teror” i završni “Epilog”.

“Upozorio bih gledatelje – ima dvanaest epizoda i ovo nije rađeno ideološki ni tendenciozno. Ulazimo u priču puno prije nastanka NDH, dakle zašto je nastao ustaški pokret, u kojem okolnostima. Razrađujemo priču, ali ne idemo kronološki, nego na neki način tematski. Bit će teme terora, ali bit će i teme unutarnje politike, kulture, vanjske politike i vojske. Preporučujem ljudima da ne reagiraju na prvu”, najavio je Klasić dodavši da su nogi pitali za sadržaj serije i njene naglaske, no u njoj nije bađ sve vezano uz NDH.

“Sve što je rečeno dovoljno je da bi se shvatio taj trenutak – vremenski, društveno-politički kontekst, da bi se shvatilo što je bila ta država i kakav je bio život njezinih građana – onih koji su bili poželjni i onih koji su bili nepoželjni. Cilj nije bio napraviti leksikon u kojem će se sve nabrojati, nego dati opis i analizu jednog vremena, a u tome su pomogli vrhunski stručnjaci iz okruženja i Europe”, objasnio je Klasić, napominjući kako suprostavljenih mišljenja nema, ali samo zato što desničarski povjesničari na njegovu projektu nisu željeli sudjelovati.

Kada su me prije nekoliko godina s HRT-a zvali povodom Dana sjećanja na žrtve holokausta jedan novinar me nazvao i rekao ‘bit ćete vi i s druge strane’… Prekinuo sam ga i pitao “Tko – Goebbels?”. Kako to mislite s druge strane kada govorimo o Holokaustu? Tako i ovdje. Kada govorimo o NDH nema suprostavljenih mišljenja među povjesničarima i znanstvenicima koji drže do svog znanstvenog renomea. Nema među znanstvenicima u Zagrebu, Beogradu, Švedskoj ili u Washingtonu”, kazao je Klasić čija se serija snimala na nizu lokacija,  od Vatikana i Sachsenhausena, do Bleiburga i Jasenovca, Janke Puszte (Jankovca), ali i Firenze gdje je još i sada vila koju je Ante Pavelić, kako ističe Klasić, kao Mussolinijev “čovjek za specijalne zadatke” dobio za usluge u budućem pripajanju dijelova hrvatskog Jadrana.

“Posvetili smo veliki dio prostora crkvi, generalno – katoličanstvu i ustaškom pokretu jer, mnogi će reći, katolička je crkva iskoristila ustaše, a mislim da je bilo obrnuto i tu se veliki dio povjesničara slaže. Alojzije Stepinac nije bio ratni zločinac, ali sigurno nije bio primjer antifašističke borbe”, rekao je ovaj Sisčanin koji se nakon završetka srednje škole dragovoljno priključio pričuvnom sastavu MUP-ovih jakih snaga i ZNG-a RH, gdje se navodno nije predugo zadržao.

U dobi od 25 godina, točnije 1997., diplomirao je na jednopredmetnom studiju povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, premda se u nekim njegovim životopisima navodi da je kao 23-godišnjkak zaposlen kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji.




Na svojem Filozofskom fakultetu obradio je magistarski rad pod naslovom ‘Društveno-političke promjene u Sisku 1970-1972’, a onda kod voditelja njegova doktorskog studija Tvrtka Jakovine disertaciju ‘1986,. u Jugoslaviji. Društveno-političke promjene u Jugoslaviji u kontekstu svjetskih zbivanja“.

Klasić je već 2003. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje asistenta na Odsjeku za povijest gdje danas radi u znanstvenom zvanju docenta uz izborne kolegije vezane iuz povijest 20. stoljeća. Osim toga drži seminare iz predmeta Europska i svjetska povijest nakon 1945. godine te je paralelno sudionik niza konfeferencija i simpozija u Hrvatskoj i svijetu.

obitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika za 2006.godinu, a dobio je i Godišnju nagadu Grada Siska za knjigu Hrvatsko proljeće u Sisku, ali i nagradu Svetozar Pribičević za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa.

Klasić je također suautor dokumentarne serije Hrvatsko proljeće, ali i poznati kolumnist te autor monografije Jugoslavija i svijet 1968, kao i autor zbrike Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost, što je zapravo skup njegovih novinskih komplementacija. Objavljen je također i niz njegovih znanstvenih radova, a njegovi javni nastupi nerijetko izazivaju lavinu reakcija na hrvatskoj društveno-političkoj sceni, a za njegov serijal NDH na Prisavlju su izdvojili 1,5 milijuna kuna.




 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.