fbpx
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

KAKO JE PLENKOVIĆ OJAČAO SVOJU POZICIJU U STRANCI I DRŽAVI: Može li s tim kapitalom pomoći Hrvatima u BIH i pomoći Jandrokoviću da pobijedi Milanovića?

Autor: Zlatko Govedić

Za razliku od predsjednika Republike Zorana Milanovića koji se od početka ruske agresije na Ukrajinu sukobljava sa saveznicima u NATO-u i Europskoj uniji, s najeklatantnijim primjerom kada je prijetio da će Hrvatska blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO; predsjednik Vlade Andrej Plenković održavanjem Krimske platforme u Zagrebu, uvelike je učvrstio vlastitu poziciju u Hrvatskoj, dodatno profilirao HDZ kao modernu europsku stranku desnog centra, poput CDU-a u Njemačkoj, a tako i poziciju Hrvatske u međunarodnim okvirima. Pitanje je što će sada s tim kapitalom.

Kada je riječ o Hrvatima u BIH, saveznici u SAD-u i europskim zemljama, koji, čini se, nemaju revidirane podatke o tome što se u toj zemlji događa već tridesetak godina, zacijelo će prije poslušati kooperativnog i proeuropskog Plenkovića, nego svadljivog Milanovića, buntovnika bez razloga.

Samit u Zagrebu ima veliku simboličku važnost. Naime, to je prvi put da se Krimska platforma održava izvan Ukrajine. Sudjelovale su 42 države i pet međunarodnih organizacija.


Na samitu je sudjelovala i predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, a uvodno se videovezom sudionicima obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

“Zagreb je bio domaćin ova dva dana jednog velikog događaja, najvećeg međunarodnog događaja u povijesti Hrvatskog sabora. Sve je prošlo u najboljem redu. Hvala svima koji su sudjelovali u pripremi ovog summita… Zanimljivo je da su svoj doprinos dale sve članice G7. Usvojili smo zajedničku izjavu koja je ponovno dala potporu ukrajinjskom narodu i ukrajinskoj državi… Osudili smo nezakonitost aneksije, poručili smo Rusiji da se povuče iz Ukrajine i prekine rat”, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Upravo se on spominje kao potencijalni kandidat za budućeg predsjednika Republike. Nastave li Milanović i Plenković dosadašnjim smjerom, neupitno je koga će Zapad podržati. Pitanje je hoće li to biti dovoljno za hrvatske birače, koji nisu pretjerano osviješteni o globalnim pitanjima, no do sljedećih izbora moglo bi biti dovoljno vremena da se naši građani zapitaju koga žele da ih predstavlja u međunarodnim okvirima.

Nakon ulaska u NATO, EU i eurozonu, ostao je još samo ulazak u schengenski prostor, a u utorak su zastupnici Odbora za građanske slobode Europskoga parlamenta odobrili ukidanje kontrola na unutarnjim granicama između schengenskog prostora i Hrvatske. Hrvatska time zaokružuje svoje eurointegracije. Postavlja se samo pitanje hoćemo li biti konstruktivan partner ili ćemo postati još jedno razočarenje moderne zapadne demokracije.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.