Kada uđemo u EU, u Hrvatsku može doseliti 16 milijuna stranaca!

Autor: Damir Kramarić

Završit ćemo u rezervatima kao Indijanci, a more će pripasti strancima – predviđa Bruno Langer, istarski aktivist, koji podsjeća da su stanovnici Mallorce, zbog politike masovnog useljavanja, postali manjina na vlastitom otoku.

Sve vjerojatniji skori ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, kao i najave prema kojima ćemo od zemlje iseljavanja, uskoro postati zemlja u koju stranci useljavaju, mnoge je političke aktiviste i ekologe natjeralo da uključe zvono za uzbunu, odnosno da upozore javnost na opasnosti koje, u novim okolnostima, prijete Hrvatskoj.

Tu prije svega misle na katastrofalno osmišljene prostorne planove koji predviđaju brojne i prevelike građevinske i stambene zone širom Hrvatske, i u koje bi, prema riječima stručnjaka, moglo useliti još čak 16 milijuna ljudi! No osim što bi gotovo učetverostručilo broj stanovnika, provođenje tako nakaradnih planova dovelo bi i do rasprodaje te betonizacije mnogih poljoprivrednih zemljišta, kao i do pucanja komunalne infrastrukture većine postojećih naselja.

Marina Dropulić potvrdila informaciju o 16 milijuna stranaca

– Završit ćemo u rezervatima kao američki Indijanci, dok će more pripasti strancima. Kako drugačije protumačiti planove prema kojima se u Hrvatsku može doseliti još tri do četiri nove Hrvatske, od čega bi čak tri do tri i pol milijuna ljudi moglo doći u priobalje. Svojevremeno sam u jednoj televizijskoj emisiji upozorio na tu skandaloznu činjenicu i nitko me nakon toga nije demantirao. Tadašnja je ministrica Marina Matulović-Dropulić, baš naprotiv, izjavila da nije istina da će 16 milijuna stranaca doseli na more, već da je toliko doseljenika predviđeno za cijelu zemlju! Kao da to išta mijenja na stvari – ističe Bruno Langer, poznati istarski aktivist, koji napominje da bi nam se moglo dogoditi ono što se već dogodilo stanovnicima Mallorce, koji su zbog politike masovnog useljavanja u kratko vrijeme postali manjina na vlastitom otoku.

– Prije četrdeset godina Mallorka je imala oko 300.000 stanovnika, da bi zbog nagle urbanizacije u slijedećih nekoliko desetljeća njena populacija narasla na preko 900.000 duša, nakon čega su stranci preuzeli i vlast na otoku – upozorava Langer, te se pita gdje se, u takvoj politici, zametnuo održivi razvoj i gdje su tu interesi domicilnog hrvatskog naroda.

Poropat: Gradnje je predviđena i u zaštićenim područjima

Langerove riječi potvrdio je i Bruno Poropat, poznati istarski arhitekt i prostorni planer, koji je zajedno s još nekoliko kolega prije desetak godina pregledao i analizirao svih 20 novih županijskih prostornih planova i na osnovu njih zaključio da se velika građevinska područja planiraju baš svugdje, te da bi u ta područja doista moglo useliti čak 16 milijuna ljudi!




– Gradnja naselja ili turističkih apartmana se predviđa i u mnogim zaštićenim područjima, u najljepšim puntama i na prekrasnim krajolicima, kakav je, između ostalog, i poluotok Pelegrin na otoku Hvaru. Novi prostorni planovi predviđaju, osim toga, i značajno širenje Zagreba, Splita, Dubrovnika i ostalih gradova za koje znamo da nemaju mnogo mjesta za širenje, osim u slučaju da se zelene površine i parkovi pretvore u građevinske zone. No, osim stambenih, novi urbanistički planovi predviđaju i brojne gospodarske zone, u koje će doći uglavnom investitori s prljavim industrijama, dakle onima koje razvijene zemlje ne žele u svojoj kući. Zasad, doduše, ne postoji interes za gradnju i naseljavanje svih tih planiranih građevinskih i stambenih područja, no problem je u tome što postojeći prostorni planovi imaju snagu zakona, što znači da bi bilo nemoguće spriječiti prodaju i naseljavanje tih područja, kada bi, jednog dana, potencijalni investitori ušli u ‘Lijepu našu’ – podvlači Poropat, te dodaje da Hrvatska hitno treba donijeti zaštitne mehanizme koji bi mogli spriječiti predviđeno otimanje i silovanje prostora.

Franolić: To je pokušaj legaliziranja velike pljačke prostora

>>>

Sustav zaštite okoliša se raspao, mi smo magnet za inozemnu nečistu industriju




Poput Poropata razmišlja i Damir Franolić, član ekološke udruge Plavi forum, koji je, pri pokušaju da pronađe uzrok predviđene masovne urbanizaciji, otišao i korak dalje, te dotaknuo samu srž problema, odnosno prstom upro u krivce za planirano nasilje nad prostorom.

– Iza svega stoji kratkoročni interes vladajuće političke elite koja je zbog jedne šnicle, figurativno govoreći, odlučila ubiti kravu. Drugim riječima, oni su zbog male i brze dobiti pristali ozakoniti rasprodaju poljoprivrednog zemljišta i nekretnina, ne vodeći pritom računa o potrebama stanovništva. Najbolje se to može prepoznati u okolnostima u kojima je nastao Zakon o golfu. Taj je zakon, da se razumijemo, napisao izraelski lobi koji ima namjeru jeftino doći do atraktivnog prostora. Predstavnici nekih izraelskih kompanija financirali su kampanju HDZ-a, te su tako kupili taj Zakon, kojega su kasnije sami i napisali. Radi se, dakle, o pokušaju legaliziranja velike pljačke kakvu smo već vidjeli ranih devedesetih, odnosno o pokušaju rasprodaje i urbanizacije atraktivnog poljoprivrednog zemljišta, a sve pod krinkom potrebe za izgradnjom golf igrališta. Golf tereni se, naime, ne grade na saniranim smetištima i kamenolomima daleko od mora, kako je to predviđeno u prostornoj strategiji Republike Hrvatske, već na atraktivnom poljoprivrednom zemljištu blizu mora, gdje se predviđa i gradnja popratnih apartmana – ističe Franolić.

Nigdje se ne planira nova infrastruktura

Podsjeća potom da se, unatoč planiranim brojnim novim građevinskim objektima, gotovo nigdje ne planira nova infrastruktura, što znači da bi takav divlji razvoj samo narušio kvalitetu života postojećeg stanovništva, dok bi profitirao samo uski krug stranih ulagača.

– Na ovaj način srljamo u kolonijalizam, zbog čega je nužno da resorno Ministarstvo počne kontrolirati potrošnju prostora, odnosno da spriječi jedinice lokalne samouprave u kršenju strategije prostornog planiranja – zaključuje Franolić, dok nam pokazuje Izvješće Vladinog Savjeta prostornog uređenja Republike Hrvatske iz lipnja 2006. godine, koje potvrđuje gotovo svaku njegovu riječ, a u kojem između ostalog stoji: ‘da ne postoji jasna strategija i program razvitka lokalne uprave i samouprave, te da su građevna područja u prostornim planovima Hrvatske predimenzionirana.’

Vladin Savjet 2006. potvrdio sve navode ekologa

Vladin Savjet za prostorno uređenje, osim toga, u istom izvješću napominje da je ‘prema postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji u prostoru Hrvatske moguće smjestiti 16 milijuna stanovnika, što je nerazmjerno hrvatskim potrebama. Planiranjem neopravdano prevelikih građevnih područja (i za stanovanje i za gospodarsku djelatnost) neracionalno se zauzima teren, što poskupljuje komunalnu opremljenost, dovodi do raspršenosti izgradnje i desetljećima nedovršenih građevnih predjela. Osim prevelikih građevnih područja postoje i problemi s razgraničenjem šumskog od poljodjelskog i građevnog zemljišta. Nerješavanjem tih problema ostaje devastiran prostor nepriveden odgovarajućoj svrsi’ – stoji između ostalog u tekstu kojeg supotpisuje Jerko Rošin, tadašnji predsjednik Savjeta za prostorno uređenje, te aktualni saborski zastupnik HDZ-a i član saborskog Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

U Ministarstvu graditeljstva uporno odbacuju činjenice

Premda je Vladin savjet za prostorno uređenje u svom izvješću iz 2006. godine priznao da novi prostorni planovi predviđaju prevelike zone gradnje (vidi prilog), koje bi mogle primiti čak 16 milijuna novih stanovnika, u Ministarstvu zaštite okoliša danas tvrde da smo cijelu priču izmislili, a brojke prenapuhali?!

Na naše inzistiranje da nam razjasne zašto se pri izradi prostornih planova nije vodilo računa o održivom razvoju i o zaštiti zelenih površina, glasnogovornica Ministarstva graditeljstva, Kata Gojević, odgovorila nam je, naime, da ‘raspolažemo krivim podacima koji se na žalost potpuno neodgovorno plasiraju u medije’. Kroz usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja, koju je ova Vlada donijela 2004. godine smanjena su građevinska područja ugostiteljskih turističkih zona za 30 posto, a građevinska područja naselja za prosječno 15 posto u odnosu na 2002. godinu. Ukupna građevinska područja naselja na hrvatskoj obali planirana su za 1.463.000 stalnih stanovnika, 700.000 povremenih stanovnika i za 800.000 turističkih postelja – dodala je u svom priopćenju glasnogovornica Gojević, te tako više-manje potvrdila ono što tvrde i svi naši sugovornici i na što smo ju mi u službenom upitu i upozorili.

Dodatno se zapetljala kada nam je poslala odgovor na pitanje: koliko je novih stanovnika aktualnim prostornim planovima predviđeno u kopnenoj Hrvatskoj. U vrlo šturom odgovoru navela je, naime, da je prema prostornim planovima županija predviđeno da 2015. godine na cijelom području Hrvatske živi svega 5.204.850 stanovnika?!

U Ministarstvu su, dakle, demantirali sami sebe, kao i Vladin Savjet za prostorno uređenje.

Pojašnjenje tako konfuznih izjava i informacija pokušali smo dobiti od Jerka Rošina, saborskog zastupnika koji je 2006. sastavio već spomenuto izvješće, no Rošin nam se, unatoč obećanju njegovih tajnica da će nam se svakako javiti, danima nije javljao na brojne telefonske pozive.

Autor:Damir Kramarić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.