Jučer su morali dokazivati da ne stanuju na nebu, a sutra će morati dokazati da su živi! | Dnevno.hr
Davor Puklavec/PIXSELL

Jučer su morali dokazivati da ne stanuju na nebu, a sutra će morati dokazati da su živi!

Autor: dnevno.hr

Dvoje visoko obrazovanih i zaposlenih mladih ljudi pred odlukom je da napuste Hrvatsku jer zbog propusta, neznanja, površnosti i indolentnosti birokratskih uhljeba ne mogu u svome rodnome Zagrebu ostvariti pravo na stanovanje premda za to imaju sve preduvjete

 

Mladi se par prijavio prošlog rujna na javni poziv Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) za subvencionirani stambeni kredita, u čijoj otplati država sudjeluje prve četiri godine plaćanjem polovice mjesečne rate. Dobije li obitelj tijekom tog razdoblja prinovu, bilo da je riječ o biološkom ili posvojenom djetetu, državna subvencija produljuje se za još dvije godine.

Mladi par svojski se bacio na prikupljanje sve potrebne dokumentacije koju je do određenog roka trebalo dostaviti APN-u i sve je išlo glatko do trena kad su počeli potragu za uporabnom dozvolom građevine u kojoj je nekretnine koju su namjeravali kupiti. Bez uporabne je dozvole dokumentacija za dobivanje subvencioniranog kredita nepotpuna, pa njihov zahtjev za kredit, ne pribave li je na vrijeme, APN neće ni razmatrati. Pogađate, uporabnu dozvolu za nekretninu koju su nakanili kupiti nisu pronašli u potrebitom roku, iako su se mjesecima obraćali svim nadležnim gradskim i državnim službama. U međuvremenu je istekao rok APN-a za prijavu za subvencionirane kredite, pa i dodatnih 30 dana s koliko je APN “počastio” kandidate koji imaju problema s prikupljanjem
dokumentacije. Mladi par je “izvisio” i čovjek bi pomislio Bog-te- pitaj na kakvoj su to oni nekretnini “slomili zube”, gdje je taj “čardak ni na nebu ni na zemlji” u kojem su oni bili naumili sviti svoje obiteljsko gnijezdo, a kad tamo radi se o stanu usred Zagreba, u jednom od četiri prepoznatljiva nebodera na Prisavlju, nedaleko od “Kockice” i HRT-a. Jasno je da ti neboderi nisu izrasli i useljeni već davne 1976. godine po Duhu Svetomu, iz svega što je mladi par prošao u borbi s tromim i bahatim birokratskim službama razvidno je da je uporabna dozvola postojala, ali mjesecima joj, eto, nitko nije uspio ući u trag kako bi je mladi par i fizički priložio uza svu dokumentaciju koju je pribavio za kredit da bi se skućio u svome gradu i svojoj zemlji.

Ne bi li pomogla mladom paru, ali i istjerala katastarske petljancije na čistac, u potragu za uporabnom dozvolom upustila se vlasnica stana J. K. (podaci poznati redakciji) i provela se u vrzinom birokratskom kolu poput Kafikinog Jozefa K., koji je postao opća paradigma za bespomoćnost pojedinca spram birokratizirane države. Gospođa J. K. nije neka neuka ženica što se upustila u borbu s vjetrenjačama, ona je diplomirana pravnica koja je i mirovinu dočekala radeći u struci, uz svo pravničko znanje što ima, naoružala se vremenom, novcem, kontaktima, strpljenjem i u nekoliko je mjeseci odradila lavovski posao umjesto gradskih i državnih činovnika, zatvorila je puni krug i vratila se na početak.

Uporabnu dozvolu za nekretninu u kojoj živi desetljećima nije uspjela pronaći. Pa iako je razvidno da je ona postojala i da se negdje zagubila, nigdje u nekom zakonu ne piše neko tumačenje što činiti u slučaju njene nedostupnosti, kao što to recimo piše za slučaj nedostupne građevinske dozvole. Da je bilo birokratske volje da se presječe gordijski čvor zagubljene uporabne dozvole, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kojem se gospođa J. K. obratila u više navrata, pa i opsežnim dopisom, moglo je već dati primjereno tumačenje cijelog slučaja, moglo je ili ne prihvatiti argumentaciju gospođe J. K., ili je moglo dati obvezujuću preporuku ATN-u da je kandidatura mladog para za subvencionirani kredit valjana i bez priložene uporabne dozvole, izgubljene ne njihovom krivnjom ni krivnjom vlasnice nekretnine u neboderu na Prisavlju br. 6. Ali, iz Ministarstva graditeljstva ni glasa, premda je gospođa J. K. tražila njihovo očitovanje u žurnom postupku. Evo što je J. K. sve predočila nadležnom ministarstvu, uz sve moguće potvrde, o svojoj opsežnoj, ali nažalost neuspjeloj potrazi za uporabnom dozvolom.

Poštovani, prikupljajući traženu dokumentaciju, a između ostalog, i uporabnu dozvolu za građevinu u kojoj se nalazi stan koji se prodaje osobi koja je podnijela zahtjev APN-u na odobrenje sufinanciranja kredita, naišla sam na mnoštvo administrativnih zapreka koje se ukazuju kao nerješive, a sve bez opravdanog razloga i suvislog obrazloženja, na koje sada ukazujem kronološki kako sam na njih nailazila.

1.​ Na zahtjev da mi se izda ftco uporabne dozvole /iz arhive/ Gradski ured za opću upravu, Zagreb, Ul. Grada Vukovara 56 – obavještava da je predmet UP/I-05/1-3191/1976 / u kojem se nalazila uporabna dozvola/ predan 8.12.1976.  Gradskom uredu za katastar, gdje se istom gubi svaki trag.

2.​ Nakon toga uzaludno, a prema uputi iz APN-a, obilazim državni i gradski arhiv u kojima se, također, ne nalazi traženi dokument.

3.​ Potom odlazim u Katastar Grada Zagreba, gdje na zahtjev dobivam potvrdu kojom se obavještava da je ured potvrdio geodetski elaborat RN 1263/2013 k.o. Trnje, k.č. 4853/2, /na kojoj se nalazi građevina/ koji služi za provedbu u zemljišnoj knjizi, u kome je kao dokaz legalnosti za stambenu zgradu Zagreb, Prisavlje 6, priloženo:

-​ Pravomoćno Odobrenje za građenje br. UP/I-05/1-839/2- 75 od 3.04.1975.

-​ Pravomoćno dopunsko Rješenje br. UP/I-05/1-3437/4- 1976 od 16.11.1976.

-​ Pravomoćno dopunsko Rješenje br. UP/I-05/1-481/6- 1976 od 26.04.1976.

-​ Potvrda Ministarstva graditeljstva, Sektora građevinske inspekcije, područnog ureda u Zagrebu, klasa: 362-01/12- 11/7563 od 7.11.2012. da se ne vodi inspekcijski postupak. Geodetski elaborat izradila je tvrtka Lux-grad d.o.o. iz Zagreba.

4.​ Kako APN ništa od priloženog ne prihvaća kao prihvatljivu dokumentaciju, prema sugestiji arhitektice iz tvrtke Lux-grad d.o.o., podnosim GU za graditeljstvo Grada Zagreba zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, sukladno članku 182 Zakona o gradnji, kojemu prilažem ovjerene akte o građenju, a koje pribavljam u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, gdje izvršavam uvid u spis Z-49202/13, koji se vodi u svrhu spajanja gruntovnih knjiga, te od sutkinje Tonković dobivam uputu da se zgrade izgrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava građenje, izdanog prije 19. lipnja 1991. smatraju  zakonitim ukoliko su izvedeni u skladu sa dozvolom te se za njih ne izdaje Uporabna dozvola.

Kako se predmet “rješava” od 2013. godine za pretpostaviti je da će biti završen u slijedećih desetak godina.

5.​ Postupajući prema utvrđenoj proceduri, a vezano uz postavljeni zahtjev, ovlaštena stručna osoba GU za graditeljstvo Grada Zagreba 19. 12. 2017. godine izlazi na teren radi pregleda građevine te utvrđuje da građevina udovoljava svim zahtjevima iz čl.182. st 3. Zakona o gradnji, osim u pogledu veličine katastarske čestice, koja je prema glavnom projektu iz 1975/76, bila pravilnog četverokutnog  oblika a rubovi su bili udaljeni od same građevine, dok je sada trenutna veličina katastarske čestice identična površini građevine i rubovi se nalaze uz građevinu tj. katastarska čestica je, vjerojatno, odlukama državnih odnosno gradskih tijela smanjena, što znači da je izrađena nova parcelacija. Sukladno tomu nadležni djelatnik  konstatira da se neće moći izdati pozitivno rješenje, odnosno izdati uporabna dozvola.

Zapisnik o pregledu zgrade ne posjedujem, iako je sastavljen i nalazi se u spisu. U istom sam prigovorila na eventualno negativno rješenje, obzirom da ne vidim poveznicu između veličine katastarske čestice, koja se je smanjila, i uporabne dozvole odnosno njezine funkcije, poglavito sa sigurnosnog aspekta.

Vjerujem da ćete prihvatiti činjenicu da sam se kao građanin, a tražeći nešto na što imam pravo, našla u bezizlaznoj situaciji, nedvojbeno krivnjom državne ili gradske administracije, te da ćete kao ozbiljno državno tijelo ozbiljno pristupiti rješavanju nastalog problema. Naime, ja sam se ovom ministarstvu, ukazujući na problem izgubljene uporabne dozvole, te očekujući da ćete  eventualnim naputkom APN-u pokušati doprinijeti rješenju ovog problema, 14. studenoga 2017. obratila ministru osobno e-mail-om. Odgovor sam dobila u relativno kratkom roku 22. studenoga 2017.,  te s nevjericom čitala ono što je napisano, pitajući se tko to u tako visokom državnom tijelu piše takve odgovore.

Naime, u odgovoru je pobrojana dokumentacija koja je predana APN-u (osobno mi je poznato što je predano agenciji jer sam osobno istu skupljala, i držim da je trud bio uzaludan), uz konstataciju da se ne može očekivati, citiram  “da bi se sredstva Državnog proračuna trošila za kupovinu nekretnine koja ne posjeduje formalnu potvrdu za ispunjenje temeljnih zahtjeva”. Upravo citirana konstatacija otvorila je jedno drugo pitanje, a to je da li se može očekivati da stanar kojem je Ministarstvo obrane prodalo stan koji ne posjeduje formalnu potvrdu o podobnosti odnosno sigurnosti po život ljudi koji stanuju u zgradi, puni Državni proračun sredstvima od otkupa stanova.

Čini mi se da je osoba iz ministarstva koja je pisala odgovor imala ili podcjenjivački pristup ili joj (ne)stručne sposobnosti nisu omogućile detekciju suštine problema.

Međutim, nije to jedino pitanje koje se otvorilo, ima ih mnoštvo, kao što su neka:

* ​Kako je Ministarstvo obrane, sa sigurnosnog aspekta, moglo prodati stan/ove, jer ih u zgradi ima 84, raspoređenih na 20 katova, useljenih 1976. godine, bez valjanog dokumenta iz kojeg bi bilo razvidno da je betonska konstrukcija zgrade izgrađena prema statičkom proračunu, da su elektro instalacije, plinske instalacije, instalacije centralnog grijanja, liftovi i ine druge, sukladne glavnom
projektu?

* Tko je i kada donio odluku o novoj parcelaciji zemljišta?

* Je li u cijenu otkupa stana uključeno zemljište na kojem se nalazi građevina i u kojoj kvadraturi (većoj ili manjoj)? Ako je uključena veća kvadratura, tko je odgovoran za oduzimanje zemljišta bez
suglasnosti suvlasnika i je li  to uopće moguće?

* Što u ovoj apsurdnoj situaciji znači da je u tijeku postupak Z-49202/13 u svrhu spajanja gruntovnih knjiga, čijoj dokumentaciji pripada odobreni geodetski elaborat?

* Koja je svrha uporabne dozvole, pored svih pobrojanih dokaza o legalnosti građevine, ako istu trenutno ne zahtijeva ni jedno državno ni gradsko tijelo (gruntovnica, zemljišnoknjižni sud, katastar), kao ni banka koja odobrava kredit, osim APN-a?

* ​Može li Gradski ured za graditeljstvo Grada Zagreba uopće izdati novu uporabnu dozvolu (koja stoji 670,00 kn, ovjera akata za građenje 360,00 kn), ako u svojoj arhivi ima dokumentaciju da je ista već jednom izdana, ali je od 1976., očito nestručnim djelovanjem zaposlenika, zagubljena?

* Trebaju li građanin zbog aljkave administracije trpjeti štetu?

* ​Bi li u konkretnom slučaju trebalo pokrenuti inspekcijski postupak građevine na Prisavlju br. 6, isključivo radi sigurnosti stanara?

* Treba li o ovom ili sličnom problemu obavijestiti javnost, jer prema riječima odgovornih u službi GU za graditeljstvo Grada Zagreba, problem uporabnih dozvola postoji već neko vrijeme, upravo radi nove parcelacije i neusklađenosti s pozitivnim propisima?

Ovo su tek neka od pitanja koja se nameću meni kao laiku. Pitam se hoću li ikada saznati odgovore.

UMJESTO ZAKLJUČKA: Zašto se u našoj prelijepoj zemlji mora dokazivati nešto što je NOTORNO?

Isti je dopis gospođa J. K. poslala i na Ured Predsjednice RH, ured Predsjednika Hrvatskog sabora, ured Predsjednika Vlade RH i medijima. Izvijestila je o svom problemu sve saborske odbore, a pisala je ponaosob i svakom saborskom zastupniku, ali odgovor je stigao samo s Pantovčaka, a u njemu stoji da je Predsjednica nenadležna i u nemogućnosti pomoći.

Saborskim zastupnicima je, među ostalim, napisala:

“Poštovani, u privitku Vam dostavljam pismo koje sam 21. prosinca 2017. uputila Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, isključivo iz razloga da se upoznate s posljedicama nekoliko zakonskih članaka za koje ste i Vi digli ruku, a koji su međusobno neusklađeni, što dovodi do tumačenja kako kome padne na pamet, a time i pravnog nereda. Naime,  između ostalog, za subvencioniranje kredita za kupnju nekretnine traži se i uporabna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi stan koji se prodaje.

No, iz mog primjera uporabnu dozvolu nije jednostavno dobiti, iako je prema svemu postojala, a tek potpuno nemoguće ishoditi u nekom naknadnom postupku. Odredba zakona sama po sebi ne bi bila sporna da je RH pravno uređena država kao što su to neke europske države. Moguće je da priloženi tekst Vama neće djelovati tako apsurdno, jer imate saznanja i o apsurdnijim slučajevima.

No, za mene bi gori mogao biti jedino da živ čovjek mora dokazati da je živ. Stoga, gotovo je sigurno da će još dvoje, visokoobrazovanih i zaposlenih mladih u bolji život, a specijalci neka si tumače što i kako hoće, kad im je Bog dao.”

P. S.

Gospođa J. K., nakon što je preokrenula planinu, dobila je u utorak, 16. siječnja uporabnu dozvolu iz Gradskog ureda za graditeljstvo Grada Zagreba, 49 dana nakon što je istom podnijela zahtjev za žurno postupanje. Uporabnu dozvolu odnijela je u Agenciju (APN), ali oni su već donijeli odluku o odbijanju zahtjeva mladoga para za subvencioniranim kreditom. Iako je dvoje mladih poduzelo sve što je u njihovoj moći i na vrijeme, uz obilatu pravnu pomoć gospođe J. K., i u njihovom je slučaju zakazao činovnički aparat kojeg iz poreza plaćaju građani Lijepe naše da im bude servis i uvijek na usluzi, a ne, kao u bezbroj slučajeva, nepremostiva barijera i – neprijatelj! U konkretnom slučaju, zakazao je površni i indolentni činovnik Jurica Brkić iz GU za graditeljstvo Grada Zagreba koji je zavlačio postupak izdavanja uporabne dozvole iako je na vrijeme dobio sve nužne dokumente, i potvrdu iz katastra i potvrdu da je uporabna dozvola izgubljena.

Peče li ga barem malo savjest što je dvoje mladih možda i potjerao iz Hrvatske jer ih je ostavio bez prilike da si pokušaju uz pomoć subvencioniranog kredita riješiti stambeno pitanje u rodnome gradu i svojoj domovini?

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.