Joseph Ratzinger pisao o doktoratu fra Bonaventure Dude

U dokumentu Ratzinger, uz ino, navodi kako je s velikom radošću primio blagonaklono pismo fra Bonaventure te razveseljen osobito izravnim druženjem potvrđuje da mu je njegov znanstveni rad uvelike koristio te iz tog lijepog djela crpio ne mali nauk dok je pisao svoj članak za 'Lexicon fuer Theologie und Kirche'.

Joseph Ratzinger, današnji papa Benedikt XVI., prvi je napisao kritički osvrt 1961. o doktoratu ondašnjega mladoga krčko-riječkog svećenika fra Bonaventure Dude o ekleziologiji dominikanca Ivana Stojkovića koji je živio u 15. stoljeću.

Potvrda tome je fotokopija pisma na latinskome jeziku Josepha Ratzingera od 15. siječnja 1961. koju je otkrio akademik Petar Strčić, a taj dokument prikazao i objavio u tri nastavka krajem srpnja 2007. ‘Glas Koncila’.

U dokumentu Ratzinger, uz ino, navodi kako je s velikom radošću primio blagonaklono pismo fra Bonaventure te razveseljen osobito izravnim druženjem potvrđuje da mu je njegov znanstveni rad uvelike koristio te iz tog lijepog djela crpio ne mali nauk dok je pisao svoj članak za ‘Lexicon fuer Theologie und Kirche’. – Nekada Božji blagoslov prati Vaš rad i neka vam udijeli radost i uspjeh, zapisao je Joseph Ratzinger u pismu fra Bonaventuri.

Kako ističe akademik Strčić 1961. fra Bonaventura Duda veoma se često spominjao po svojoj doktorskoj dizertaciji u europskim i svjetskim razmjerima.

Doktorat fra Bonaventure Dude o Ivanu Stojkoviću objavljen je 1958. na latinskom jeziku u Rimu u knjižnom nizu Papinskoga sveučilišta Antonianum i ta je knjiga odmah izazvala veliku pozornost. Belgijski teolog Thils već je sljedeće godine za objavljenu Dudinu dizertaciju napisao: – Une excellente introduction, a nakon njega profesor Joseph Ratzinger pohvalno pisao o tom djelu, kao i teolog Tomislav Šagi-Bunić.

Ivan Stojković ( oko 1392-1443.) poznat kao Joannes Stycus ili Joannes de Ragusio Stoycus ili Joannes Sclavus de Charvatia prvi je napisao ‘Biblijsku hermeneutiku’ o kojoj je pisao i akademik Franjo Šanjek.

Stojković je u 15. stoljeću predlagao osnivanje sveučilišta u Dubrovniku kakva su već postojala u talijanskim gradovima.