foto: Matija Habljak/PIXSELL

‘JOŠ SLJEDEĆE GODINE ĆEMO OSJEĆATI MANJE POPRATNE POTRESE’: Geolog otkriva jesmo li sada 100 godina mirni od velikih potresa i što nikada ne smijemo zaboraviti

Autor: Dnevno

Potaknuti potresima koji su tijekom 2020. pogodili središnju Hrvatsku, Tehnički muzej Nikola Tesla organizira izložbu  koja se otvara u utorak. Cilj je izložbe upoznati građane s mehanizmima nastanaka potresa i obrazložiti uzroke potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku.

Koncipirana je tako da se najprije daje uvid u osnove potresa, njihovu pojavu, manifestaciju, značenje, mjerenje jačine i popratne aktivnosti. Zatim se daje kratak osvrt na povijesni prikaz potresa na području središnje Hrvatske i njihovo značenje. Drugi dio izložbe posvećen je upoznavanju regionalne geotektonske strukture središnje Hrvatske, a potom se daju stručni osvrti na dva glavna potresa koja su tijekom 2020. pogodila središnju Hrvatsku – zagrebački i banovinski.

Naša Zemlja je živi planet

O izložbi i potresima razgovarali smo s autorom stručne koncepcije geologom Zvonimirom Drvarom, kustosom TMNT-a.


“Tehnički muzej organizira izložbu kojom želimo na znanstveni način objasniti sve o potresima, fokus je na njihovom nastanku te ćemo posjetiteljima pokušati približiti sve izbliza vezano uz potrese koje su pogodili Hrvatsku”, rekao je na početku Drvar. Naglasio je kako moramo shvatiti da je naša Zemlja živi planet na što ona svakodnevno podsjeća što vulkanskim erupcijama što potresima.

Potresi dolaze zbog pomicanja tektonskih ploča, a javljaju se u tri slučaja – kada se ploče pomiču u suprotnim smjerovima, kada se odmiču jedna od druge ili pak kada se podvlače jedna pod drugu tada dolazi do oslobađanja energije koja se manifestira kao potres.

Potresi nisu povezani

Kako je Drvar naglasio zagrebački i potres na Banovini su dva odvojena potresa koja nisu povezana iako su im epicentri bili blizu.

Hrvatska ima nekoliko kritičnih točaka po tom pitanju prva zona je Primorje od Rijeke do Dubrovnika, s time da je na Velebitu i Lici smanjena seizmička aktivnost. Drugo područje je šire zagrebačko područje s rasjedima koji se rasprostiru u smjeru sjeveroistok-jugozapad, s područja Slovenije preko Žumberačkog i Samoborskog gorja i Medvednice prema Kalniku te dio koji se pruža od Slovenije prema jugoistoku, preko Pokuplja i Banije prema Banja Luci u Bosni i Hercegovini, i gdje svojom aktivnošću dominira Pokupski rasjed.  Hrvatska je seizmički aktivno područje ne kao Italija, Grčka, Turska, ali se ne smije zaboraviti da je seizmički aktivno područje.

“Kod ta dva potresa došlo je do drugačijeg pomicanja rasjednih krila zbog različito usmjerenih tektonskih sila”, objasnio nam je Drvar.  Prilikom zagrebačkog potresa krovno krilo rasjeda pomaknulo se ukoso prema gore, a prilikom petrinjskog potresa rasjedna su se krila pomaknula vodoravno, jedno pored drugog.

Svakih stotinjak godina

“Procjene su da je najveća moguća magnituda potresa koji će pogoditi Zagreb oko 6,5 prema Richteru. Iako na prvi pogled riječ o jednom stupnju više kako Drvar objašnjava, to je bitno veća jačina potresa, koja oslobađa 30 puta više energiju.




Iako  nitko sa sigurnošću ne može znati hoće li se i kada dogoditi idući potres kako objašnjava Drvar dosada nekako se stječe zaključak da svakih stototinjak godina ovo područje pogađa jedan jak potres. No sve je to teško prognozirati.

Što se tiče ovih svih popratnih potresa koji su pogodili i pogađaju Banovinu i Zagreb, Drvar objašnjava da iako nikome nije ugodno osjetiti trešnju zemlje to je dobro jer bolje da se pomalo oslobađa višak energije nego da se ona nakuplja te onda to rezultira jakim potresom. Naglasio je kako možemo očekivati da još tijekom sljedeće godine osjećamo te manje popratne potrese.




Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.