Foto: Goran Mehkek / CROPIX

JE LI SE PLENKOVIĆ ZALETIO? Obećanje koje bi ipak moglo propasti: Imamo detalje

Autor:

Fond kojim bi se zajedničkim novcem potpomogao oporavak europskog gospodarstva pogođenog pandemijom koronavirusa, prije nekoliko dana predstavila je Europska komisija. O kolikim je razmjerima i prijetnjama riječ, možda najbolje govore nedavne briselske projekcije prema kojem će gospodarstvo EU zbog pandemije doživjeti recesiju povijesnih razmjera.

Da bi se uhvatili u koštac s tom katastrofom, iz Komisije su predložili fond za oporavak težak 750 milijardi eura. Pritom bi dvije trećine tih sredstava trebalo biti dostupno zemljama članicama u obliku bespovratnih sredstava. Preostali dio od 250 milijardi eura uključivao bi povoljne zahtjeve, a uz to, sugerira se i nova verzija sedmogodišnjeg europskog proračuna za period od 2021. do 2027. godine, od 1100 milijardi eura.

Prije ovog briselskog prijedloga, Njemačka i Francuska predložile su formiranje fonda za oporavak s 500 milijardi eura, koje su kanili usmjeriti na države i sektore koji su koronom najteže pogođeni. Dvije su zemlje poduprle ideju da se novac smogne zaduženjem EK na financijskom tržištu, ali i da se otplati iz zajedničkog europskog proračuna.

Premijer nije ostao dužan Milanoviću: ‘Bolje da ne izmišlja konstrukcije koje ne stoje’

Međutim, ta ideja među Austrijancima, Dancima, Šveđanima i Nizozemcima nije pala na plodno tlo. Oni naime nisu zagovornici ideje da se državama besplatno daju bespovratna sredstva nego se zalažu za zajmove pod povoljnijim uvjetima.

Za njihovo vraćanje bila bi odgovorna zemlja koja je primila zajam, a smatraju i da bi manje disciplinirane države tako mogle profitirati od jeftinog zaduženja koje bi opteretilo fiskalno odgovorne države.

Rasprave se na europskome tlu intezivno vode, no hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je kako bi Hrvatskoj na raspolaganju trebalo biti više od deset milijardi eura. Prema toj računici hrvatske Vlade, 7,3 milijarde eura trebalo bi biti bespovratno, a ostatak bi se odnosio na zajmove. No, riječ je o prijedlogu Europske komisije oko kojega se članice EU trebaju usuglasiti, pa ono što je Plenković prezentirao kao svoj europski uspjeh ipak valja uzeti s dozom rezerve, napose uz spoznaju da je u Hrvatskoj u tijeku predizborna kampanja.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.