IN MEMORIAM: Umro akademik Nenad Vekarić | Dnevno.hr
Zvonimir Pandza/Vecernji list

IN MEMORIAM: Umro akademik Nenad Vekarić

Autor: dnevno.hr/Hina

Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, akademik Nenad Vekarić umro je u petak u Zagrebu u 63. godini, izvijestio je HAZU.

Nenad Vekarić rodio se 26. prosinca 1955. u Splitu.

Diplomirao je 1980. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao je 1987. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranivši rad pod naslovom” Zemljišna knjiga Stona i Rata iz 1393/6. godine kao izvor za proučavanje peljeških naselja u 14. stoljeću”, a na istom je fakultetu doktorirao 1991. s temom “Migracije na poluotok Pelješac (1333-1918)”.

Od 1984. djelovao je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku kojemu je od 1987. bio upravitelj. Od 2013. do 2017. bio je i zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika. Redoviti član HAZU u Razredu za društvene znanosti postao je 2012., a od 2000. bio je član suradnik.

Kako ističu iz HAZU, akademik Vekarić bio je vodeći stručnjak za povijest Dubrovnika. Njegov znanstveni interes bio je usmjeren na područja povijesne demografije, povijesti i povijesnih disciplina, posebno genealogije i onomastike, na pravnu povijest, no najviše istraživačke energije utrošio je na izučavanje povijesti stanovništva Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Najvažnije rezultate ostvario je istražujući proces demografske tranzicije te proučavajući razne slojeve stanovništva južne Hrvatske. Pomoću metode rekonstitucije obitelji i demografskih metoda uspio je dešifrirati raskol u dubrovačkom plemićkom krugu i dokazati klanovsku pozadinu funkcioniranja dubrovačkog plemstva, što je bilo suprotno ranijim idealiziranim pogledima na dubrovački patricijat.

Osim sustavne raščlambe svih pitanja vezanih uz korijene, strukturu i razvoj dubrovačkog plemstva, Vekarić je svoj istraživački napor oplemenio i pionirski osmislivši metodu reprezentativne kapi, zahvaljujući kojoj svaka pojedina informacija može dovesti do bitnih zaključaka koji se ne mogu neposredno izvući iz sačuvanoga vrela.

Tijekom 30 godina provedenih na mjestu upravitelja dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti HAZU, akademik Vekarić zadužio je hrvatsku i međunarodnu znanstvenu javnost upornim, strpljivim i pedantnim radom. Kao upravitelj Zavoda uspio je okupiti zavidan broj kvalitetnih suradnika i stvoriti krug povjesničara kojemu je Dubrovnik okosnica proučavanja i koji postiže izvanredne rezultate kao jedna od najjačih istraživačkih skupina u hrvatskoj povijesnoj znanosti. Znatno je unaprijedio izdavačku djelatnost Zavoda izdavanjem radova i knjiga na hrvatskom, ali i na stranim jezicima. Nametanjem najviših znanstvenih kriterija u interpretaciji dubrovačke povijesti uspio je postići da rezultati i edicije Hrvatske akademije budu danas široko citirani u svjetskoj literaturi koja se bavi Dubrovnikom. Uz časopis “Anali”, 1997. je utemeljio i novi časopis na engleskom jeziku “Dubrovnik Annals”. Uz te dvije edicije, bio je urednik i serija posebnih izdanja “Monumenta historica Ragusina”, “Monografije”, “Prilozi demografskoj povijesti Dubrovnika i okolice” te “Pretisci”.

Akademik Vekarić bio je autor ili suautor 25 knjiga i više od 80 znanstvenih rasprava. Njegovo životno djelo je knjižni niz “Vlastela grada Dubrovnika”pokrenut 2011., sveobuhvatna analiza dobrovačkog plemstva u 11 knjiga od kojih je dosad objavljeno devet. U njima je dao povijesnodemografsku analizu korijena, strukture i razvoja dubrovačkog plemstva, povijest pojedinih plemićkih rodova i njihova detaljna rodoslovlja, biografije odabranih pojedinaca te analizu osobnih imena dubrovačke vlastele.

Uz Stjepana Ćosića i Niku Kapetanića, akademik Nenad Vekarić bio je suautor knjige “Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka” iz 2012. koja je dopunjena verzija knjige “Hrvatska granica na Kleku” iz 1999. U njoj je uz navođenje brojne povijesne dokumentacije dokazano da su vrh poluotoka Kleka s hridi Lopata te Veliki i Mali školj bili dio državnog teritorija Republike Hrvatske na dan proglašenja njene samostalnosti 25. lipnja 1991.

Svojim je radovima akademik Vekarić znatno pridonio uvođenju povijesnodemografskih metoda u povijesnu znanost i utemeljenju povijesne demografije kao relevantne znanstvene discipline u Hrvatskoj. Godine 2005. kreirao je doktorski studij Povijest stanovništva, što je prvi doktorski studij iz područja povijesne demografije u Hrvatskoj i prvi doktorski studij na Sveučilištu u Dubrovniku uopće.

Bio je dobitnik Nagrade Grada Dubrovnika za 1989. za knjigu “Pelješka naselja u 14. stoljeću”, Nagrade Dubrovačko-neretvanske županije za 1997. za knjige “Pelješki rodovi” i “Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova”, Nagrade Slobodne Dalmacije za znanstvene knjigu godine 2004., zajedno s akademikom Vladimirom Stipetićem, za knjigu “Povijesna demografija u Hrvatskoj”, a 2006. dobio je Nagrade HAZU za humanističke znanosti, zajedno sa Stjepanom Ćosićem, za knjigu “Dubrovačka vlastela između roda i države”.

Predsjednik Vlade uputio sućut obitelji u povodu smrti hrvatskoga akademika Nenada Vekarića

“Sa žaljenjem sam primio vijest o odlasku istaknutoga hrvatskog povjesničara, akademika Nenada Vekarića.

Pamtit ćemo ga po iznimnom doprinosu u proučavanju povijesne demografije južne Hrvatske te stručnim radovima o međudržavnom razgraničenju s Bosnom i Hercegovinom, posebice u području poluotoka Kleka.

Akademik Vekarić bio je vodeći stručnjak za povijest Dubrovnika, posebno na područjima povijesnih disciplina kao što su povijesna demografija, genealogije, onomastika te pravna povijest, gdje je relevantnim izvorima i svojim autorskim radovima nedvosmisleno pokazivao državnopravnu i etničku pripadnost južnohrvatskih dijelova hrvatskom nacionalnom korpusu.

Zapamćen će ostati i njegov rad kao upravitelja Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gdje je uspio okupiti zavidan broj vrsnih suradnika i stvoriti krug povjesničara kojemu je Dubrovnik okosnica proučavanja. Izvanredni rezultati pod njegovim vodstvom Zavod su pretvorili u jednu od najjačih istraživačkih skupina u hrvatskoj povijesnoj znanosti, čime je zadužio domovinu.

Primite, molim Vas, u ime hrvatske Vlade i moje osobno, izraze sućuti i poštovanja.”

Autor:dnevno.hr/Hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.