‘Igra prijestolja još dovodi turiste u Hrvatsku, zamislite što će tek učiniti finale Svjetskog prvenstva koje su gledale 4 milijarde ljudi’ | Dnevno.hr
Photo: Edward Bernays, Sasa Cetkovic

‘Igra prijestolja još dovodi turiste u Hrvatsku, zamislite što će tek učiniti finale Svjetskog prvenstva koje su gledale 4 milijarde ljudi’

Autor: Mia Mitrović

O potencijalnim učincima velikog uspjeha Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u nogometu razgovarali smo sa Zdeslavom Milasom, prodekanom za nastavu na Edward Bernays Visokoj školi i dugogodišnjim predavačem na kolegijima iz odnosa s javnošću. Milas je predavač na obje studijske vertikale na Bernaysu, komunikacijama i turizmu – pa je zanimljivo čuti kako on razmišlja i o tome hoće li se sportski uspjeh odraziti na turizam.

Kako procjenjujete PR učinak uspjeha hrvatske reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu? Hoće li Hrvatska od toga imati gospodarske i druge koristi?

Medijski odjek hrvatskog uspjeha u Rusiji je iznimno velik, sigurno ste imali prilike vidjeti već razne analize i statistike. Na konkretnom primjeru, najčitaniji njemački dnevni list Bild, koji se prodaje u više od milijun i pol primjeraka dnevno, pisao je o tome kako Hrvatska nije samo nogometna nacija, već se uspješno bavi i ostalim sportovima. Nabrojali su niz sportskih uspjeha koje su Hrvati iznjedrili kao relativno mala nacija – spomenuti su naši prvaci iz skijanja, tenisa, nogometa, vaterpola, rukometa i košarke. A to je samo jedan od tisuća članaka i priloga objavljenih ovih dana u svjetskim medijima.

Za očekivati je izrazitu korist od ovog načina promocije za hrvatsko gospodarstvo, u prvom redu za turizam. Sjetite se koliko je fenomen Igre prijestolja doveo i još dovodi turiste u Hrvatsku, a riječ je o seriji koju je gledalo tek možda nekoliko stotina milijuna ljudi u svijetu. Za finale Svjetskog prvenstva u nogometu nema još točnog službenog podatka FIFA-e, ali sudeći prema iskustvima prethodnih godina, gledalo ga je vjerojatno između tri i četiri milijarde ljudi. Hrvatski sportski uspjeh izazvao je golemo zanimanje za našu domovinu, koju su pratile stalne medijske objave na temu našeg sporta, ali i prirodnih ljepota, turizma, kulture i baštine. Svi su željeli znati kakva je to mala zemlja koja je ostvarila tako velik uspjeh. Takav odjek imat će više utjecaja na posjećenost Hrvatske kao relativno slabo poznate zemlje nego na etablirane zemlje poput, primjerice, Engleske ili Francuske. U današnjem okruženju, kad je jeftina avionska karta udaljena samo dva klika od svakog građanina svijeta, možemo očekivati strahoviti priljev novih gostiju koje je Hrvatska zaintrigirala na najpozitivniji mogući način.

Imali ste iskustvo odrastanja u zapadnoj zemlji. Kako se kod njih doživljavaju ovakvi sportski uspjesi u usporedbi s Hrvatskom? Je li uspjeh u sportu Hrvatima važniji nego našim europskim susjedima na zapadu?

Predrasuda je da su sjeverniji narodi hladni na sportske uspjehe – svi vole navijati i podržavati svoje momčadi. Ove godine su Nijemci izgarali od želje za osvajanjem medalje nakon što su prije četiri godine bili prvaci, a kad im to nije pošlo za rukom, bilo je očito kako su duboko razočarani. I na prošlom prvenstvu su Nijemci pokazali puno više emocija nego obično, pa su u zanosu nakon uspjeha i osvojene titule svugdje postavljali zastave i sve bojali u nacionalne boje, što je pomalo neuobičajeno za njih.

Čak i Austrijanci, koji su velesila u skijanju, a u nogometu ne ostvaruju značajnije rezultate, strastveno prate nogomet. Njihov je najveći uspjeh bio 1934., kad su ušli u polufinale i izgubili od prvaka Italije.

Međutim, ako uspoređujemo naše europske bliže i dalje susjede s Hrvatskom, ovo što smo mi pokazali, taj izljev emocija i nacionalnog ponosa, ne vjerujem da se itko može mjeriti s time. Svaka čast susjedima, ali Hrvati su pokazali da su u tome prvaci. U prilog navedenome govori i činjenica da je više od pola milijuna ljudi dočekalo svjetske viceprvake, a što su prenijeli i brojni inozemni mainstream mediji istovremeno ističući kako su Hrvati slavili srebro kao da su osvojili natjecanje.

Bernays je krenuo kao visoka škola za komunikacijskim menadžment, a od prošle godine ste pokrenuli i studij turističkog menadžmenta. Što vas je motiviralo na to?

Turizam je najvažnija gospodarska aktivnost u Hrvatskoj s 19,6 posto udjela u BDP-u prema podacima Hrvatske narodne banke. I što je najvažnije, još uvijek ima perspektivu rasta i razvoja. Da bi se turizam dalje razvijao, potrebno je razvijati i hrvatske turističke destinacije, što uključuje kontinuirani rad na ponudi s dva temeljna cilja – produljenje sezone na cijelu godinu i turizam u funkciji stvaranja emocija. Upravo za takvu vrstu razvoja nedostaje profesionalnih i stručnih kadrova, i to je glavni razlog zbog kojeg smo pokrenuli studij turističkog menadžmenta.

Nalazimo se u novoj eri razumijevanja turizma, i danas se turizam ne smatra samo ekonomskom kategorijom, nego fenomenom čija je glavna namjena stvoriti kod turista emociju. Turist mora doživjeti mjesto gdje dolazi na odmor. Naši studiji turističkog menadžmenta, preddiplomski i diplomski, drugačiji su jer se bave drugačijim konceptom upravljanja u turizmu, ekonomijom doživljaja, zabave i animacije.

Zašto bi netko odlučio studirati na privatnoj obrazovnoj instituciji radije nego na državnoj?

Dobrih razloga očito ima mnogo jer u ovom trenutku u Hrvatskoj djeluje čak 28 privatnih visokoobrazovnih institucija. Prednost Bernaysa je u tome što od početka njeguje individualni pristup, posebno se posvećujemo studentima i njihovim potrebama. Pratimo njihov razvoj za vrijeme nastave, ali u i izvannastavnim aktivnostima – potičemo ih na sudjelovanje u stručnim i znanstvenim konferencijama i događanjima, kako onima u našoj organizaciji, tako i drugima, primjerice na Weekend Media Festivalu ili Danima komunikacija.

Tijekom studiranja naši studenti odlaze na terensku nastavu gdje uče kroz iskustvo uspješnih turističkih poduzetnika te velikih hotelskih lanaca. Tijekom protekle akademske godine studenti su posjetili Opatiju, Mali Lošinj, ali i mjesta u kontinentalnoj Hrvatskoj poput Međimurske županije, Zaprešića, Žumberka, Ivanić-Grada, Svetog Ivana Zeline… Osobiti naglasak stavljamo na kontinentalni turizam jer on ima ogroman neiskorišteni potencijal za razvoj.

Kako idu upisi ove godine, ima li interesa među budućim studentima?

Interes je i ove godine snažan, upisi još uvijek traju, ali već sada vidimo, prema usporedbama s prošlogodišnjim podacima u isto vrijeme, da zanimanje budućih studenata za Bernays opet raste. Ono što me osobito veseli je veliki interes među studentima iz inozemstva – nedavno su kod nas svoj prvi semestar odslušali Erasmus+ studenti iz Slovačke i Francuske, ove godine se nadam da će im se priključiti još neke države u kojima imamo partnerske institucije. Također, naši su studenti u sklopu istog programa već boravili u Austriji, Španjolskoj, Francuskoj, Češkoj i Belgiji. I jako su zadovoljni iskustvom semestra u inozemstvu.

Koje su specifičnosti studija i programa koje nudite? Što studenti mogu očekivati od usvojenih znanja i vještina na njima?

Svi Bernaysovi studijski programi usmjereni su na to da studenti steknu znanja i vještine koje su potrebne poslodavcima ili kod pokretanja vlastitog posla. Stoga je studentska praksa kod nas obvezna i njoj se pristupa veoma ozbiljno, uz obvezu detaljnog izvještavanja o odrađenom. Osim stjecanja znanja i vještina do kojih se može doći jedino radom, praksa je dobra za studente jer ih već tijekom studija upoznaje s utjecajnim osobama iz branši u kojima žele raditi. To je prilika koju studenti nekih drugih visokoobrazovnih ustanova rijetko dobivaju.

Kakvi studenti odabiru Bernays?

Većina studenata su mladi ljudi koji dolaze izravno iz srednje škole, ali ima i iskusnijih koji svoje iskustvo iz prakse žele nadopuniti formalnim obrazovanjem. Trend koji veseli je sve veći broj studenata iz svih krajeva Hrvatske, u odnosu na naše početke kad je većina studenata bila iz Zagreba. Zajednička im je ambicija i želja da ostvare karijere u područjima iz kojih su odabrali studij.

 

Kakvo je vaše iskustvo sa zapošljavanjem studenata po završenom studiju? Vjerujem da sada već možete odgovoriti na to pitanje jer Bernays upisuje već šestu generaciju.

Zapošljivost naših studenata izrazito je visoka i već tijekom studija 25 posto naših studenata dobije trajni angažman, najčešće kod neke od naših partnerskih institucija. Inače imamo velik broj partnera – približili smo se brojci od njih 90, a među njima su vodeće hrvatske agencije za odnose s javnošću i marketing, mediji te turističke zajednice, agencije i hotelski lanci.

Autor:Mia Mitrović
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.