I AKADEMIJA UPUTILA OZBILJNU KRITIKU VLASTIMA: U Hrvatskoj i dalje nema pravne sigurnosti i vladavine prava!

Autor: Dražen Boroš

Kada tako nešto kažu najveći pravni autoriteti u državi onda to ima svoju posebnu težinu. Inaće, izjavu je potpisalo stotinjak članova Akademije pravnih znanosti, čiji su članovi među ostalim predsjednik države Ivo Josipović, njegova supruga Tatjana, predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, saborski zastupnik Josip Kregar, bivši ministar i pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ivan Šimonović, suci Ustavnog suda Davor Krapac, Aldo Radolović i Miroslav Šeparović, te profesori Branko Smerdel, Siniša Rodin, Jakša Barbić, Zvonimir Lauc, Božidar Jelčić, Hrvoje Kačić, Mihajlo Dika, Arsen Bačić, predsjednik Akademije pravnih znanosti Željko Horvatić i mnogi drugi.

Akademije pravnih znanosti Hrvatske ovih će dana uputiti vrlo oštru izjavu Vladi, predsjedniku države, Saboru i ostalim državnim institucijama o stanju pravnog sustava RH nakon ulaska u članstvo EU. Radi se o iznimno kritičkoj izjavi koju potpisuje više od stotinu doktora pravnih znanosti i naših najistaknutijih pravnih znanstvenika okupljenih u Akademiji, a ona sugerira očiglednu krizu hrvatskog pravnog sustava na svim razinama, ali i nudi pomoć u njezinu otklanjanju. Portal Dnevno prvi donosi izjavu koja će biti predstavljena sredinom ovog tjedna, a koja bi mogla podići dosta prašine, posebice u trenutku kada u Hrvatskoj gotovo nema nikog tko je zadovoljan stanjem u državi i društvu.

IZJAVA O STANJU PRAVNOG SUSTAVA RH NAKON ULASKA U ČLANSTVO EU

Tijekom višegodišnjih pregovora za pristupanje RH Europskoj uniji hrvatski pravni sustav usklađivan je s pravnim sustavom EU. Pritom je Hrvatska maksimalno i ustrajno nastojala poštivati ne samo zajedničku europsku pravnu stečevinu, nego i pravne i upravne standarde koji su utvrđeni sudskom praksom europskih sudova kao primjeri dobre europske prakse. U tome se, prema ocjenama iz EU, uspjelo na zadovoljavajući način. Usporedo s tim, trebalo je, nakon svih promjena ostvarenih takvim usklađivanjima, osigurati institucionalne kapacitete za kasniju, /nakon pridruživanja RH u punopravno članstvo EU/, učinkovitu provedbu zajedničke pravne stečevine i hrvatskog pravnog sustava te kvalitetno djelovanje pravosudnih i upravnih tijela RH u okviru europskog pravnog i upravnog prostora. Unatoč ocjenama EU o zadovoljavajućem usklađivanju pravnog sustava RH s izvorima pravnog sustava EU, Akademija smatra da to nije učinjeno na način kojim bi se osigurala pravna sigurnost i vladavina prava te da su zbog toga nastali i postoje problemi na koje, u cilju njihovog neodložnog otklanjanja, valja upozoriti i ovom Izjavom. Zakoni su se mijenjali prebrzo Akademija upozorava da je do očigledne redukcije pravne sigurnosti i poteškoća u ostvarivanju vladavine prava donošenjem propisa u RH došlo i iz sljedećih razloga: Tijekom procesa usklađivanja donesen je velik broj zakona i drugih propisa po hitnom postupku, često kada to i nije bilo potrebno. Ustav, zakoni i drugi propisi mijenjali su se i još uvijek se mijenjaju prebrzo, bez dovoljne stručne i javne rasprave i pripreme, što šteti pravnoj sigurnosti i predvidivosti kao temeljnim europskim pravnim načelima. Usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nerijetko je korišteno, bez pravih argumenata, i kao izgovor za zadiranje u tzv. sistemsko zakonodavstvo (npr. kazneno, obiteljsko, upravno) i donošenje novih propisa čija je nedomišljenost, teorijska nedorađenost i praktična neprovedivost jedan od glavnih generatora krize hrvatskog pravnog sustava. Ta je kriza, između ostalog, dovela i do značajnih financijskih gubitaka na svim razinama. Umjesto prethodne analize cjelokupnog stanja hrvatskog pravnog sustava u novim prilikama uključivanja RH u pravni sustav EU, djelomični i gotovo nasumce odabrani zahvati u pravni sustav dovode do množenja propisa, uz velike rizike da oni neće biti adekvatni regulacijskoj potrebi radi koje su nastali, pa onda ni u praksi primijenjeni na potreban način. To, međutim nije ostvareno tako da bi se postigla minimalno prihvatljiva zadovoljavajuća razina pravne sigurnosti građana Hrvatske. Usprkos uočenim naporima i nastojanjima izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti da se u normativnoj djelatnosti i primjeni propisa u praksi usvoje i primijene dobri europski standardi, poput procjene učinaka propisa, savjetovanja sa stručnjacima i zainteresiranom javnošću i drugih tehnika poboljšavanja pravne regulacije u hrvatskom je pravnom sustavu došlo do ozbiljnih problema s poštivanjem standarda ustavnosti i zakonitosti, međusobne neusklađenosti zakona i drugih propisa, pravnih praznina i konceptualnih nedosljednosti.

Pogrešno nazivlje zbog pogrešnih prijevoda

Pri preuzimanju pravnih izvora iz drugih pravnih sustava često se nije postupilo po ustaljenim pravilima izrade pravne norme po uzoru na normu iz drugog pravnog sustava tako da se utvrdi njezino mjesto i značenje u tom sustavu i način kako je izražena u duhu jezika u kome je to učinjeno te ocjeni može li se, gdje i na koji način pa i s kakvim učinkom unijeti u naš pravni sustav s time da ju se izrazi u duhu hrvatskog jezika. Nemali broj direktno prevedenih normi je glomazan, norme nisu jasne niti su izražene u duhu hrvatskog jezika pa su stoga teško razumljive, a ponekad ni nisu razumljive. Pritom se nije stvorilo i dosljedno primijenilo hrvatsko pravno nazivlje čime je osiromašen ne samo stručni pravni nego putem njega i standardni hrvatski jezik, naročito kroatiziranjem anglosaksonskog pravnog nazivlja tako da adresat pravne norme nekada ne može pravilno utvrditi njezin pravi sadržaj. Ne treba zaboraviti da se takvo pogrešno nazivlje koristi u milijunima sudskih odluka i akata upravnih tijela godišnje i tako ulazi u standardni hrvatski jezik. Nisu od malog značenja ni pogrešni prijevodi pojedinih pojmova i riječi sa drugih na hrvatski jezik u njihovom pravnom smislu, zbog kojih su uočene značajne promjene autentičnih sadržaja nekih pravnih izvora EU.

Igor Kralj/PIXSELL




Pravna nesigurnost građana

Za napomenuti je i da značajan broj važnih pravnih akata europske pravne stečevine još uvijek nije preveden na hrvatski jezik koji je prijemom RH u članstvo EU postao službenim jezikom EU. Zbog nerijetko zbunjujućih tumačenja odnosa izravnih propisa tijela EU i RH u praksi pravosudnih i upravnih tijela, javnost i Akademija opravdano uočavaju neujednačenu primjenu prava od strane nadležnih sudbenih i upravnih tijela i pravnu nesigurnost kod građana što neposredno ima neprihvatljivo nepovoljni utjecaj na Ustavom zajamčenu vladavinu prava u RH. Stoga je nužno bez odlaganja pristupiti sustavnoj i trajnoj (cjeloživotnoj) edukaciji zaposlenih u sudbenoj vlasti i upravnim tijelima u čemu vodeću ulogu mora imati hrvatska pravna znanost.

Takvim promjenama u pravnom sustavu modernizirane su pojedine norme koje ga čine i ma kako nezgrapno izražene prilagođene europskoj pravnoj stečevini, ali se izgubila cjelina pravnog sustava. On više nije logično izražena cjelina pa je u njemu znatno otežano snalaženje. Takvo stanje pravnog sustava ima za posljedicu da se u hrvatskom pravu teško snalaze specijalisti za pojedina uska pravna područja, da se oni ne snalaze na drugim područjima prava, a adresati pravne norme ne mogu se u tome snaći bez pomoći pravnika specijalista za uža područja prava. Pritom valja imati na umu da pravna norma mora biti prvenstveno namijenjena adresatima, građanima i pravnim osobama, a ne samo osobama s pravnim obrazovanjem. U takvim uvjetima često nije moguće objektivno procijeniti koja pravna sredstva treba primijeniti za ostvarenje i zaštitu nekog prava te u kom će predvidivom roku i s kakvim rezultatom takvo nastojanje biti ostvareno, a to je pogubno za pravnu sigurnost.




Zaštita prava i interesa hrvatskih građana

U opisanom stanju pravnog sustava RH od velike je važnosti i dio koji se odnosi na propise i njihovu primjenu u djelovanju javne uprave. Akademija opravdano smatra da je hrvatska javna uprava od ulaska u članstvo EU postala odgovorna za primjenu ne samo domaćih propisa, nego i zajedničke europske pravne stečevine. Stoga je, bez odlaganja, potrebno uložiti veliki napor da se njezin kapacitet za zakonitu i pravilnu primjenu prava ojača nizom mjera pravne, organizacijske, obrazovne i funkcionalne prirode. Bez ozbiljnog pristupa reformi javne uprave na svim njezinim razinama i u svim komponentama postoji ozbiljan rizik narušavanja standarda vladavine prava i djelotvornog objedinjavanja pravnog sustava RH i Europske unije. Akademija ovom Izjavom upozorava da pravo EU nisu samo temeljni ugovori i pravni izvori njenih tijela već i pravni sustavi svih njenih država članica. Pravo EU i pravni sustavi svih država članica, pa sada i RH, čine jedinstvenu cjelinu koja se s takvim sadržajem može smatrati pravnim sustavom Unije. Međusobno usuglašavanje ili „harmoniziranje” prava EU i prava RH i ostalih članica EU je kontinuirani proces s ciljem postizanja jasnog, zajedničkog i za sve države članice prihvatljivog sustava pravnih normi po kojima se odvija svakodnevni život u svakoj državi članici EU i toj zajednici država članica. Radi se o tome da najbolji dijelovi izvora prava EU i njezinih članica (sastavnih dijelova), ako već nisu, postanu zajednička pravna stečevina. Takav pravni sustav može biti cjelovit, samo s onim dijelovima pravnih sustava država članica koji su zbog posebnosti tih sastavnica Unije međusobno toliko različiti, koliko najbolje odgovaraju društvenim, kulturnim, gospodarskim i drugim osobitostima, ali koji nisu u suprotnosti s onim dijelovima pravne stečevine koji su zajednički svim državama članicama. To bi onda mogao biti pravni sustav Europske unije kojim se ostvaruje jedinstvo u različitostima, a Europska unija i nakon Lisabonskog ugovora „tvorevina koje legitimitet počiva istovremeno i na državama članicama i na europskim građanima.” Građani Hrvatske su i građani Europske unije. Upravo zbog njih Akademija pravnih znanosti Hrvatske poziva Sabor, Predsjednika Republike, Vladu i sudbenu vlast, te sve druge odgovorne institucije i pojedince da provedu temeljitu analizu stanja u hrvatskom pravnom sustavu, razmotre i utvrde mogućnosti i načine saniranja u ovoj Izjavi uočenih problema i poduzmu sve potrebne mjere za hitno i značajno unaprjeđenje tog sustava, nužna poboljšanja u organizaciji pravosuđa i javne uprave, a sve radi zaštite prava i interesa hrvatskih građana i ostvarivanja načela vladavine prava. Akademija pravnih znanosti Hrvatske nudi svoju pomoć u tom odgovornom poslu.

U potpisu izjave su Predsjednik APZH prof.dr.Željko Horvatić i Predsjednik Znanstvenog vijeća APZH prof.dr.Ivan Koprić.

Autor:Dražen Boroš
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.