Hrvati se nalaze usred nove jezične agresije

Ustvrdivši kako je ministar Željko Jovanović 'bez ikakva znanja o hrvatskom jeziku' u nazivu ministarstva promijenio šport u sport, Hrvoje Hitrec je dodao kako je i ministar Rajko Ostojić 'bez ikakvih temeljnih znanja o jeziku' zamijenio u nazivu svoga ministarstva zdravstvo u zdravlje.

Tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV) “Hrvatski jezik opet u političkom vrtlogu” na kojoj su govorili predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec te jezikoslovci Nataša Bašić i Mario Grčević održana je večeras u Zagrebu.

Hitrec je ocijenio kako se Hrvati nalaze usred nove jezične agresije, koja svoj kontinuitet vuče još iz 80-ih godina te dodao kako je provode iste unitarističke snage samo sada u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Ustvrdivši kako je ministar Željko Jovanović “bez ikakva znanja o hrvatskom jeziku” u nazivu ministarstva promijenio šport u sport, Hitrec je dodao kako je i ministar Rajko Ostojić “bez ikakvih temeljnih znanja o jeziku” zamijenio u nazivu svoga ministarstva zdravstvo u zdravlje.

Hitrec smatra kako je žurno potrebno donijeti zakon o hrvatskom jeziku. “Taj zakon ne može donijeti ova vlast”, ocijenio je dodavši kako bi na izvanrednim parlamentarnim izborima nova vlast, koja bi imala osjećaj za hrvatski jezik trebala donijeti taj zakon.

Po riječima Nataše Bašić uguravanjem Hrvatske u Jugoslaviju 1918. otpočeo je dugotrajni problem srbizacije nacionalnoga i jezičnog života, koji traje sve do danas.

Jezična politika

“Od Žikina kola do Žikine dinastije malo se toga promijenilo”, rekla je dodavši kako je kraljevsku dikaturu zamijenila diktatura proletarijata koja je vodila politiku dogovorne lingvistike.

Ustvrdila je kako je jezična politika slična općoj politici koju ilustrira postupak jednoga hrvatskog političara koji je tražio da u Haagu lažno svjedoči svezanih očiju protiv generala Gotovine.

Po riječima Nataše Bašić, proces rastakanja hrvatske države počeo je prije 12 godina, a dodala je kako su unatoč svim nastojanjima da se relativizira normativnost hrvatskoga jezika u Hrvatskoj od 1991. do 2011. objavljena 894 rječnika hrvatskoga jezika.

Podsjetivši kako jezik Srba u Hrvatskoj nije jezik Srbije, Bašić je ocijenila kako se ovakvom jezičnom politikom ponovno stvara razdor između Hrvata i Srba.

Bašić smatra kako oni koji su sudjelovali u ratu protiv Hrvatske sramote Srbe koji su branili svoju domovinu Hrvatsku te, kako je rekla, takvima ne bi trebalo biti mjesto u Saboru i politici.

Ocijenila je kako hrvatski jezik nije za trgovanje te dodala kako će oni koji misle njime trgovati vrlo brzo ostati bez saborskih mandata.

‘Neka se bave svojim poslom’

Mario Grčević je podsjetio kako je stranka Hrvatski laburisti u saborsku proceduru poslala 12. siječnja zakon o hrvatskom jeziku te dodao kako prijedlog njihova zakona o jeziku nije prihvatila prošla vlada.

Odbila ga je, istaknuo je Grčević, s obrazloženjem kako bi prihvaćanje moglo biti u suprotnosti sa zakonom o ravnopravnost jezika nacionalnih manjina. Dodao je kako je bivša vlada tvrdila da je za zaštitu i službenu uporabu hrvatskoga jezika dovoljna sadašnja zakonska regulativa, usklađena s pravnim stečevinama EU.

Podsjetio je kako se u većini europskih zemalja, a posebice u zemljama Europske unije sinkroniziraju na televizijskim zaslonima strani filomovi.

Austrijskoga i švicarskog veleposlanika te njemački Goethe institut zbog pokušaja, kako je rekao, da jezike naroda bivše Jugoslavije pretvore u jedan jedinstveni BHS jezik, Grčević je pozvao da se “bave svojim poslom” te im poručio da se “ne petljaju u pitanja koja ih se ne tiču”.

Korisnike hrvatskoga jezika pozvao je da u javnoj komunikaciju zbog zabrane i izbacivanja hrvatskih riječi šport i zdravstvo njih još više koriste.