Foto: Tom Dubravec / CROPIX

HRVATI – DESNIČARI KOJI ŽELE VOĐU ČVRSTE RUKE: Ovo će izazvati reakciju, veliko istraživanje otkrilo naše preferencije

Autor: Dnevno.hr

Rezultate istraživanja o tome kojeg su svjetonazora Hrvati, koliko vjeruju instuticijama i političarima ekskluzivno je za RTL provela agencija Promocija plus.

Prema rezultatima, među Hrvatima ima najviše pobornika desne orijentacije, češće su to muškarci, a stav prevladava u manjim sredinama.

Zanimljivo je i kako se ljudi izjašnjavaju po pitanju uvođenja eura, članstva u NATO savezu u EU.

Desna politička orijentacija najčešća

U ukupnoj punoljetnoj hrvatskoj populaciji desna politička orijentacija je najčešća, to je stav nešto više od četvrtine građana (25,5 posto). Od toga ih se kao desnica izjasnilo najviše (0,7 posto radikalne desnice, 15,7 posto desnice), a kao desni centar nešto više od 9 posto.

Lijevi politički spektar bira nešto više od 22 posto građana. Treći izbor je sam centar odnosno liberali s gotovo 14 posto (8,2 posto centar, 5,7 posto liberala) dok se za zelenu politiku opredijelilo manje od 5 posto građana.

Muškarci češće desno orijentirani

Muškarci su češće desno orijentirani dok čak 40 posto žena ne želi odgovoriti ili ne zna gdje bi se svjetonazorski smjestile. Ukupno najveći dio populacije se ne vidi ni u jednom političkom pretincu (22,9 posto), pa je to zapravo najvažniji bazen koji i odlučuje na izborima. Najstariji su, uvjetno rečeno jednostavniji; ili desno ili lijevo, uglavnom bez nijansi između.

U većim sredinama prevladavaju ljevičari

U manjim sredinama češće su desno orijentirani, u većima lijevo. Lijevi svjetonazor dominira na sjevernom Jadranu, u sjevernoj Hrvatskoj i u Zagrebu s okolicom dok su desnije orijentirane Dalmacija, Slavonija, Središnja i gorska Hrvatska. I krajnja desnica i krajnja ljevica u cijeloj zemlji vrti se tek oko 1 posto, pa se čini da smo kao nacija politički prilično umjereni.




Jesu li svi političari isti?

Da su svi političari isti i da ne vjeruju niti jednom poručuje više od 57 posto građana. Taj je postotak najveći među mladima do 40 godina. Hrvati još češće potvrđuju tvrdnju da je većina političara korumpirana. Stav je to više od 70 posto punoljetnih građana.

Dašak optimizma vidi nešto manje od polovine ispitanika koji vjeruju da su moguće promjene nabolje u hrvatskoj politici (49 posto). U promjene na bolje više vjeruju stariji i manje obrazovani nego mladi i obrazovaniji, a 28 posto tu nadu ne vidi.

Vođa čvrste ruke

Da je Hrvatskoj potreban vođa čvrste ruke poruka je gotovo 70 posto građana. Čak češće to zazivaju žene nego muškarci, najčešće mladi i stariji, nešto rjeđe građani srednje dobi. Slabije obrazovani izrazito češće zazivaju čvrstu ruku (80 posto), a učestaliji su zagovornici koji žive u manjim naseljima i mjestima ispod 20.000.




Euro, NATO, Europska unija i Srbija

Za šest mjeseci euro službeno mijenja kunu ali gotovo 40 posto Hrvata tome se protivi. Nešto je manji postotak onih koji podupiru ulazak u eurozonu (36,1 posto), a petina je neodlučna (20,8 posto). Žene su prema euru skeptičnije nego muškarci (30,1 posto prema 42,8 posto), a najžešće se protive oni s najnižim obrazovanjem. U Dalmaciji su najrjeđe za uvođenje eura (27,7 posto), a najčešće u Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (45,4 posto).

Članstvo u NATO-u podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto ispitanika ne slaže s hrvatskim članstvom u toj organizaciji. Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 posto prema 51,8 posto), te mlađi u odnosu na najstarije.

Polovica hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u EU donijelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5 posto se ne slaže s takvim stajalištem. Muškarcima je češće nego ženama prijemljivo ovo stajalište o korisnosti članstva (52,5 posto prema 43,5 posto), dok je najveća koncentracija zagovornika korisnosti članstva zabilježeno u dobnoj skupini od 31-40 godina (52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 posto).

Skoro dvije trećine građana smatra kako bi Hrvatska i Srbija morale imati dobre međusobne odnose (65,4 posto), uz 11 posto protivnika takvom stajalištu. Žene su češće zagovornice takvog odnosa (67,6 posto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u Sjevernojadranskoj regiji (71 posto).

Ocjena povjerenja u institucije

Najveću razinu povjerenja na ovoj ljestvici ima obitelj – nešto iznad 9 od maksimalnih 10. Prijatelji su nešto iznad 8, pa sa sličnim ocjenama slijede liječnici (6,51), znanstvenici (6,44) i kolege na poslu (6,42).

Oko ocjene 5 su vojska, crkva i policija. Povjerenje u javne službenike je na 4 od mogućih deset, Vlada i mediji nešto su ispod toga (Vlada 3,71 a mediji 3,55) , a tek onda, na dnu ljestvice povjerenja su sudstvo, Hrvatski sabor i za kraj generalno političari u koje Hrvati imaju najmanje povjerenja.

NAPOMENA: Terensko istraživanje je, ekskluzivno za RTL, provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske. Standardna greška uzorka je +/- 3 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.