Srbenka // Poster

HAVC HRVATSKU U CHICAGU PROMOVIRA ‘SRBENKOM’ I OLIVEROM FRLJIĆEM ‘Srbima u Hrvatskoj rat nikada nije završio’

Autor: Dnevno

‘Djelo Nebojše Slijepčevića je, nakon premijere u Nyonu, prikazano i na Filmskom festivalu u Cannesu, gdje mu je uručena nagrada Doc Alliance. Osim toga, Srbenka je proglašena najboljim dokumentarnim filmom na 24. izdanju Sarajevo Film Festivala, a Europska filmska akademija uvrstila ju je među 15 najboljih europskih dokumentarnih ostvarenja u 2018. godini. Dokumentarni film Srbenka prati pripreme i probe za predstavu ‘Aleksandra Zec’, Olivera Frljića, u produkciji HKD Teatra iz Rijeke. Kazališne probe ubrzo prerastaju u kolektivnu psihoterapiju za sve uključene, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da rat nikada nije završio. Film se bavi temama nacionalizma i ksenofobije, odnosno promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa na živote prvenstveno djece srpske nacionalnosti, koja su rođena u Hrvatskoj godinama nakon završetka Domovinskog rata’, javlja HAVC.

Autor filma je Zagrepčanin Nebojša Slijepčević (‘Gangster te voli’) koji uvijek nabraja hrvatski tim zaslužan za film – producenticu Vanju Jambrović, montažera Tomislava Stojanovića, snimatelja Bojana Mrđenovića i novinarku ‘Novosti’ Tamaru Opačić – poznatu kao oštru kritičarku desnih političkih opcija i političara poput bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića ili bivše kolegice Željke Markić, te autoricu famoznog godišnjaka u kojem na listi srama popisuje autore ‘govora mržnje protiv Srba’. Filmaš je svojevremeno za Globus naveo kako je kao umjetnik želio upoznati stvaralački proces Olivera Frljića koji mu je to i dopustio – s argumentom da mu rad počiva na novcu poreznih obveznika i da bi javnost trebala vidjeti kako njezin novac i troši.

Nakon projekcije otvorena je i rasprava na marginama – jesu li Hrvati neprijateljski nastrojeni prema strancima? Redatelj je u intervjuu naveo da je film snimao o ‘neprijateljskim iskustvima hrvatskih građana koji su možda imali drukčije iskustvo nego što je trenutačno poželjno govoriti’. Apostrofira da je jedna djevojčica u predstavi Srpkinja i da je zbog toga glumila u grču – te pamti dan i sat u svom životu kad je ‘saznala da nije Hrvatica’. Majku je pitala je li ‘Srbenka’ i to je Frljiću dalo materijala za naziv same predstave. Navodi da su i ostali glumci u predstavi imali slične probleme pa su skrivali svoju srpsku narodnost, nerijetko i igrom riječima i interpunkcijama. Slijepčević zaključuje kako ovo ne dolazi iz vremena Aleksandre Zec već iz 2017. godine kada je film sniman. I ovo mu nije prvi autorski rad o tematici. Jesu li ovi filmovi generalizacija stanja po uzoru na rubne slučajeve pitanje je za stručnjake i institucije. Slika koju hrvatski filmaši ovakvim radovima šalju u svijet značajno odudara od službenih podataka europskih institucija po kojima je Hrvatska izrazito sigurna zemlja i nije samo pitanje interpretacije brojki ono što navodi na oprez. Pluralizam i otvorenost prema različitim temama ono je što čini jedno društvo demokratskim i liberalnim, naročito kada produkcija ne počiva na novcu poreznih obveznika. No vječiti upit je jesu li namjere koje stoje iza svega humanističke, domoljubne i borba za ljudska prava.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.