fbpx

H-alterovo tumačenje Ustava: ‘Kolinda nije pobijedila jer nema većinu glasova’

Autor: Marcel Holjevac

Ljevičarski h-alter je objavio tekst u kojem dovodi u pitanje pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović na izborima, jer, prema njihovom tumačenju, nije osvojila većinu glasova birača koji su izašli na izbore. To tumačenje je, međutim, pravno posve neutemeljeno.

U članku naslovljenom “Je li KG-K uopće pobijedila” (zašto KG-K, žena ima ime i prezime i ne zove se KG-K ni KG-B nego Kolinda Grabar-Kitarović) novinar h-altera Toni Gabrić tvrdi:

Ustav RH predviđa da se “predsjednik Republike bira većinom svih birača koji su glasovali”. Prema privremenim rezultatima na dan 12. siječnja, glasovanju je u drugom krugu pristupio 2 258 801 glasač/ica.

Od toga broja za KG-K ih se izjasnilo 1 114 865, a za Josipovića 1 082 430. Evidentno je da polovica od 2 258 801 iznosi 1 129 400 + 1, što znači da KG-K nije zadovoljila ustavnu pretpostavku da bi postala predsjednica. Nije zadobila većinu svih birača koji su glasovali. Da bi to dostigla, nedostaje joj još 14 536 glasova. Dakle još jedan gradić veličine Metkovića.”


Gabrić upućuju na činjenicu da je nevažećih listića bilo 2,69%. Po njegovoj matematici, ako bi se birači koji su namjerno poništili listiće ili ih slučajno pogrešno ispunili, računali kao “birači koji su izašli na izbore”, Kolinda Grabar-Kitarović (a ne KG-K) nema većinu.

Čak i kad bismo uzeli zdravo za gotovo da su birači koji su ubacili nevažeće listiće stvarno glasovali – što je upitno – Gabrić griješi u bar dvije stvari.

Članak Ustava na koji se on poziva se odnosi na prvi krug izbora. Puni tekst članka stavka 3 i 4 članka 95. Ustava RH, kojeg je Gabrić tek djelomično citirao, glasi:

Predsjednik Republike bira se većinom svih birača koji su glasovali. Ako ni jedan od
kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.

Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom
glasovanju dobili najviše glasova.”

Dakle, u Ustavu nema niti slova o tome da je u drugom krugu potrebna  bilo kakva većina, kamoli apsolutna! A i o tome je li potrebna relativna, apsolutna, ili kvalificirana većina Ustav ne govori baš ništa, a ako nešto nekim zakonom nije specificirano, onda se uvijek uzima šire tumačenje pojma, u ovom slučaju “većine”. Apsolutna većina je međutim za prvi krug specificirana zakonom.




No ako niti to nekom nije dovoljno, treba znati da u pravu važi da lex specialis, poseban zakon koji uređuje neko područje, uvijek ima prednost pred općim zakonom koji to isto područje uređuje. Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske (NN 22/92, 42/92, 71/97, 69/04, 99/04, 44/06, 24/11,128/14), kao lex specialis koji to područje detaljnije regulira od Ustava u članku 17, stavku 4. jasno kaže:  “Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali.

Dakle, čitava konstrukcija h-altera apsolutno nema nikakvog temelja niti u Ustavu, niti u zakonu, niti u logici, niti u zdravoj pameti. Jasno je navedeno da je pobjednik onaj tko ima “najveći broj” glasova, a to je Kolinda Grabar-Kitarović.

Tko gubi, ima se pravo ljutiti. Kako “nevladine” (“non-govenment”) organizacije u Hrvatskoj uglavnom funkcioniraju kao sestrinske organizacije SDP-a, odnosno u ovom trenutku vladine organizacije koje ta vlada obilno i financira, to ne treba niti čuditi. Možda bi stvarno trebalo donijeti kakav zakon o odvojenosti nevladinih organizacija od države, po uzoru na Ugovore sa Svetom stolicom, tzv. “Vatikanske ugovore”, koji izrijekom definiraju odvojenost crkve od države.




Mi, međutim, za h-alter dajemo 400.000 kuna godišnje: od svih medija, on je na prvom mjestu po bodovanju za državni novac, a pod obrazloženjem:

“H-Alter, portal s dugogodišnjim iskustvom u hrvatskom medijskom prostoru, u oba kruga natječaja ostvario je najveći broj bodova, što svjedoči tomu da su ga svi članovi/ce Povjerenstva prepoznali kao najkvalitetniji neprofitni medij od svih prijavljenih. H-Alter angažirano doprinosi pluralizmu medijskog predstavljanja društvenih subjekata, sustavno afirmira građanska, politička i socijalna ljudska prava te hrabro propituje ekonomski i politički moćne. Uredništvo portala objavljuje radove etabliranih novinara/ki, ali i razmišlja o otvaranju prostora novim autorima, koristi različite novinarske forme, promišlja o dosegu i želi utjecati na hrvatsku stvarnost.

Povjerenstvo odobrenom financijskom potporom želi omogućiti kontinuitet visokoprofesionalnog novinarskog i uredničkog angažmana, ali i otvoriti put daljnjem razvoju…”

Stvarno, ovaj uradak je primjer vrhunskog profesionalizma! Ovdje se ne radi tek o tome da “profesionalac” nije pročitao Zakon o izboru Predsjednika, nego je i citirao samo stavku 2., ali ne i stavku 3. članka 95. Ustava, što nije neukost već očita i namjerna manipulacija.

Na žalost, u pravno nepismenom dijelu javnosti takve manipulacije imaju golem odjek, i vjerojatno će poslužiti kao temelj nekog novog mita o “nelegalno izabranoj Predsjednici”, iako je DIP već odbacio neutemeljene, nesuvisle i manipulativne navode H-altera. Mi pak  očekujemo da nam H-alter u nastavku ove priče objasni kako bi nevažeće listiće zapavo trebalo pribrojiti Ivi Josipoviću. Ostaje tek pitanje kome i za što porezni obveznici daju toliki novac.

Autor:Marcel Holjevac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.