Sandra Simunovic/PIXSELL

GDJE JE I ŠTO RADI? Ministar poljoprivrede bio je i u HDZ-ovoj i u SDP-ovoj vladi, a sada je progovorio o najvećem problemu u tom sektoru

Autor:

Gdje su, što rade, kako žive…? Utorkom u rubrici ‘Zaboravljeni političari’ doznajte sve o zvučnim imenima iza kojih su godine političkog djelovanja, a koji više nisu prisutni na hrvatskoj političkoj pozornici.

Iako bi to uglavnom trebalo biti nepisano pravilo, postoji mnogo primjera kada ministar ne dolazi iz resora u čiju ministarsku fotelju sjeda. Srećom, to su tek izuzetci jer tko bi, primjerice, bolje zastupao poljoprivrednike od ministra koji je odrastao uz poljoprivredu.

Takav je zasigurno Božidar Pankretić, bivši ministar poljoprivrede koji je taj resor vodio u dva mandata, prvi put u Vladi Ivice Račana, a drugi put u Vladi Ive Sanadera, oba puta kao član Hrvatske seljačke stranke (HSS).

Božidar Pankretić rođen je u Gaju 1964. godine. Osnovnu školu i srednju ekonomsku školu završio je u Vrbovcu, a magistrirao je na Agronomskome fakultetu u Zagrebu. Stručnu karijeru započeo je u PIK-u Vrbovec.

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Kako je upoznao ministarstvo poljoprivrede iznutra, a i danas se bavi stočarstvom teško je naći boljeg sugovornika kada je u pitanju taj resor.




“Najviše se vidjelo u ovoj korona krizi koliko Hrvatska oskudijeva svojim proizvodima. Obzirom da nismo dostatni moglo je doći do onog najgoreg, a to je da ostanemo bez hrane“, ističe Pankretić.

Tvrdi da tu nema nikakve prevelike filozofije, jednostavno treba više ulagati. Zalaže se za više direktnih potpora jer kako kaže, “samo one proizvodnje koje su pod direktnim potporama mogu na neki način egzistirati“.

Tvrdi da postoje grane poput tovine junadi gdje je glava još iznad vode, ali da su neke od njih poput svinjogojstva ili mljekarstva potpuno potonule. Problem je, kaže, i što nemamo poput drugih članica EU suficit u proizvodnji hrane jer te iste zemlje onda jeftinu hranu plasiraju na strna tržišta poput Hrvatske.




Drugi je problem, tvrdi, u samom poljoprivrednom zemljištu. “Nažalost, ovaj zakon koji je sad donesen je zakon kojeg sam ja predložio prije skoro 20 godina, gotovo je identičan. Problem je što se zakon u tom periodu promijenio skoro 15 puta. To je kriva priča“, kaže Pankretić.

Za svoju nasljednicu, ministricu Mariju Vučković, kaže da se trudi, ali je jednostavno problem u nedostatku novca. “Primjerice, Austrija puno financira poljoprivredu iz svojih sredstava. Zato ministar poljoprivrede treba biti čim jači da se može nametnuti, pogotovo ministru financija“, iskren je Pankretić.

Marko Lukunic/PIXSELL

Općenito o Vladi kaže da su se našli u izuzetno teškoj situaciji i da su napravljeni dobri potezi, ali i da su neki i mogli biti bolji. “Bio sam u njihovoj koži“, kaže nam i dodaje tko god nije neka prvo proba pa onda neka krenu kritizirati.

Vladi kao takvoj daje prolaznu ocjenu dok sukob premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića karakterizira kao sulud u ovoj situaciji. “Tu se najviše čudim premijeru koji radi jedan ozbiljan posao i ne bi trebao nasjedati na sitne provokacije od strane predsjednika“, za kojeg iskreno kaže da “zapravo nema kaj raditi pa onda zafrkava“.




Kada smo ga upitali s kim se on najviše slagao dok je bio na vlasti ponudio je duhovit odogovor. “Kad ste u Vladi vi se bavite svojim sektorom, a ono s kim se najmanje slažete je sigurno ministar financija“, kaže nam dodajući da se i sam mnogo puta ‘fajtao’ s njima. S drugima je, kaže, bio u korektnim odnosima i teško mu je nekoga izdvojiti.

Goran Kovacic/PIXSELL

Nakon što je politici rekao zbogom vratio se svom starom poslu koji se zove stočarstvo. Ima svoj OPG koji dijeli s bratom, a bave se tovom junadi.

Bave se specifičnom proizvodnjom junećeg mesa, tzv. baby beefom koji ima tradiciju. “Još se pokojni otac počeo baviit s time, brat je nastavio, a ja sam se priključio“, kaže nam.

Kako je poljoprivredni posao sve samo ne lagan kaže kako su barem imali sreće kada je u pitanju prodaja mesa. Radi se uglavnom o vanjskim kupcima, jedan od najvećih dolazi iz Libanona, ali ima ih i iz ostalih zemalja Bliskog istoka. “Drugo značajno tržište nam je Italija, a tek onda Hrvatska. Gotovo 80 posto naše stoke završi na inozemnim tržištima“, kaže Pankretić.

Razlog tomu je i problem našeg tržišta kojim upravlja cijena. “Previše smo otvoreni i kod nas dolazi sve i svašta, a obzirom na mogućnosti naših građana ljudi biraju što je najjeftinije“, iskreno tvrdi.

Što se tiče slobodnog vremena kaže da već imaju organiziranu proizvodnju te da nije baš “od jutra do navečer na polju“. Za samu proizvodnju je zadužen brat dok je on sam okrenut komercijali i prodaji. Uz njega i brata u posao je uključena i nećakinja, a imaju i još pet zaposlenih radnika.

“Ipak je to 350 hektara zemljišta koje treba obraditi, 2000 komada junadi koje treba nahraniti, a kod njih nema nedjelje i praznika“, kaže nam. “Nije lako, ali ako čovjek voli taj posao onda nije problem“, dodaje.

Sandra Simunovic/PIXSELL

O povratku u politiku kratko odgovara: “Ne, hvala!“

Kaže kako je rođen na selu te voli ovaj svoj trenutni posao u kojem je ponovo pronašao sebe. Ponekad mu fali malo društveni život, no smatra da je u svojih 20 godina, koliko je bio u vrhu hrvatske politike, dao maksimalno koliko je mogao.

“Neki će reći da je to bilo puno, a drugi će reći bolje da ga nije ni bilo“, zaključuje s osmijehom.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.