EKOLOŠKA KATASTROFA PRIJETI JADRANU: Veneciju su već zagadili, Dubrovnik također, a sad će i Split

Prema podacima američkog časopisa Forbes, kruzeri su prošle godine prevezli 26 milijuna turista, a godinu prije toga zaradili su nevjerojatnih 117 milijardi dolara. Dodatno iznenađuje to što većina njih koristi najgore moguće gorivo koje postoji na planetu, prenosi Express.

Rezultate o kakvoći goriva predstavila je njemačka organizacija Nabu, prema kojem se pokazalo da od 77 promatranih kruzera, svi osim jednog, njih 76 od 77, koriste – najprljavije gorivo.

Ranija istraživanja govorila su da kruzer s tri tisuće gostiju prosječno zagađuje zrak gore nego 12.000 automobila, da bi se sad pokazalo da je stanje ipak neusporedivo gore. Istraživački tim Dispatchesa sa Channel 4 potajno je postavio uređaje za mjerenje zagađenja na jedan od kruzera i došao do rezultata da jedan takav putnički brod zrak zagađuje kao milijun automobila.

Osiom toga, kruzeri u svjetska mora godišnje ispuste 3,8 milijardi litara otpadnih voda što znači da ih samo jedan kruzer s 3.000 putnika u more istovari pola milijuna litara što pogoduje cvjetanju štetnih algi.

Ovakvi su podaci uznemirujući, pogotovo kad im dodamo činjenicu da je u Hrvatskoj registrirano oko 1,7 milijuna automobila pa ispada da već i dva kruzera ispuštaju više mikroskopsih čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih užasa nego što to čine svi automobili u našoj zemlji skupa.

Samo u Dubrovniku usred ljeta u jednom danu pristane i do sedam kruzera. Na to upozoravaju i iz ekološke udruge Eko Omblići koji se pozivaju na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam:

“Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg/ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jefitina visokosumporna goriva!”, piše Express.

Carić je još prije nekoliko godina objavio podatak da naša zemlja godišnje od posjeta kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 milijuna eura troškova.

Kruzeri kao pogonsko gorivo koriste mazut, nusprodukt koji ostane kad rafinerije iz nafte destiliraju sve moguće benzine, dizel i ostala goriva. Sagorijevanje takvog goriva po okoliš je opasno, a k tome ovi brodovi proizvode ogromne količine CO2. Primjerice, mjerni instrumenti s broda Oceana prijevoznika P&O Cruises pokazali su da se koncentracija mikroskopskih čestica štetnih po zdravlje ljudi kreće između 84.000 preko 144.000 čestica do čak 226.000 čestica. Usporedbe radi, sredinom radnog dana u centru Londona koncentracija je tek 38.400 čestica.

To znači da velike zlatne koke, kako ugostitelji nazivaju kruzere, nesu velika, opasna “jaja”, odnosno zagađuju mnogo više nego industrijska postrojenja u najvećim svjetskim gradovima.

Od hrvatskih gradova u najvećoj je opasnosti Dubrovnik, koji je u prosincu prošle godine uvršten kao jedna od šest svjetskih destinacija koje su uništili učestali posjeti kruzera.

Osim zagađenja mora, javlja se i problem zagađenja zraka, ali i niz drugih problema kao što je erozija kamenih građevina, ispuštanje otpadnih voda u lukama te promjena kulture života u malim gradovima. Na listi mjesta koje su uništili kruzeri tada su navedeni još i Belize, Aljaska, Antarktika, otok Svalbard u Norveškoj, te Venecija.

Od svjetskih gradova, najgore prolazi još jedan na Jadranu – Venecija. Taj je grad istaknut apsolutno najgore ekološki devastiran, no u posljednje vrijeme Talijani su se s tim problemom već uhvatili u koštac.

Istovremeno, umjesto da uči na tuđim pogreškama, Split se svim silama trudi privući isti broj kruzera kao Dubrovnik.