fbpx
Luka Stanzl/PIXSELL

DORH ŽESTOKO ODGOVORIO PERI KOVAČEVIĆU: ‘Jedini hrvatski pravni ekspert’ ne raspolaže točnim informacijama! Koristimo dokaze iz Haaga!

Autor: Daniel Radman

Pero Kovačević izjavio je kako “prema njegovim saznanjima” DORH, odnosno Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije preuzelo dokumentaciju MKSJ-a i haškog tužiteljstva, pa “budući da to nisu učinili, postavlja se pitanje štiti li hrvatsko Državno odvjetništvo i iz kojih pobuda srbijanske ratne zločince”.

Jedini hrvatski pravni ekspert” ne raspolaže točnim informacijama pa javnost informira “saznanjima” o tome da DORH ne koristi dokumentaciju Tužiteljstva u Haagu, da postoje “i druga tijela kaznenog progona” uz DORH i da “osobama imenovanim u radne skupine ministra Božinovića….. nitko nije rekao da Hrvatska raspolaže dokumentacijom, odnosno dokazima” izvedenim na suđenjima u Den Haagu.

Naglašavamo kako ne postoji automatizam u preuzimanju dokumentacije odnosno dokaza budući da u Republici Hrvatskoj postoji odgovarajući zakonodavni okvir stvoren upravo za korištenje dokaza iz MKSJ-a i to odredba članka 28. (“Korištenje dokaza međunarodnog kaznenog suda”) Zakona o primjeni Statuta međunarodnoga kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava, kojom je propisano da se dokazi, koje su prikupila tijela Međunarodnoga kaznenog suda, mogu koristiti u kaznenom postupku u Republici Hrvatskoj pod uvjetima da su izvedeni na način predviđen Statutom i Pravilima o postupku i dokazima Međunarodnoga kaznenog suda i da se mogu koristiti pred tim Sudom. Dakle, dokazi pribavljeni iz sudskih postupaka MKSJ-a i Baze podataka MKSJ-a/Mehanizma koriste se u Republici Hrvatskoj u postupcima zbog ratnih zločina protiv poznatih i nepoznatih počinitelja te u dosadašnjoj dugogodišnjoj praksi njihova korištenja nije bilo većih spornih pitanja osim za određene dokaze za koje je određen stupanj tajnosti te je za njihovo dobivanje nužno pribaviti odobrenje tijela MKSJ/Mehanizma.

Kako je DORH dolazio do podataka iz Haga

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je, upravo radi pribavljanja dokaza iz baze podataka MKSJ-a za korištenje u domaćim postupcima ratnih zločina, u srpnju 2006. godine s Uredom tužiteljstva MKSJ-a zaključilo Memorandum o razumijevanju o pomoći u istraživanju ratnih zločina, koji je omogućio izravan pristup i istraživanje Baze podataka MKSJ-a. Nakon toga je u lipnju 2014. godine, sa Uredom tužiteljstva Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, koji nastavlja materijalnu, teritorijalnu, vremensku i personalnu važnost MKSJ-a, također zaključen Memorandum o suglasnosti, kako bi se i nakon okončanja rada MKSJ-a nastavilo s pribavljanjem dokaza iz baze podataka MKSJ/Mehanizma za potrebe postupanja u domaćim predmetima ratnih zločina.

Ističemo i da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske imalo svog predstavnika kao “časnika za vezu” u projektu pri Uredu tužiteljstva MSKJ-a koji je imao neposredan uvid u dijelove javne baze podataka Suda, pretražujući i odabirući dokaze za potrebe nacionalnih postupaka ratnih zločina protiv poznatih i nepoznatih počinitelja. Naglašavamo, haški dokazi se dijele na javne i zaštićene (tajne) dokaze. Svi javni dokazi izvedeni pred sudskim vijećem haškog Suda, odnosno Mehanizma, po dovršetku sudskog postupka objavljuju se na javno dostupnoj internetskoj bazi podataka Mehanizma. U slučaju potrebe da se takav javni dokazni materijal koristi u postupku pred domaćim sudom, od Mehanizma je potrebno zatražiti jedino certifikat o porijeklu dokaza. Ovome dodajemo kako je DORH sredinom 2017. godine osigurao pristup javnim dokumentima haškog tužiteljstva putem EDS sustava (Elektronski sustav za objelodanjivanje) slijedom čega je osiguran izravni pristup te je prestala potreba za časnikom za vezu.

Zaštićen dokazni materijal odnosi se na materijal kojeg je haški sud pribavio u skladu s Pravilom 56 Pravilnika o postupku i dokazima (Pravilnik), a kojem zainteresirane strane ne mogu dobiti pristup, jer je država koja je dostavila dokaze zatražila da ne budu javni, dokazi pribavljeni u skladu s Pravilom 76 Pravilnika koje se haški sud obavezao ne objaviti bez pristanka tijela ili osobe koja ih je dostavila, te u konačnici dokazi izvedeni u skladu s Pravilom 86 Pravilnika, kojima je haški sud dodijelio zaštitu radi očuvanja privatnosti i zaštite žrtava i svjedoka. Za ukidanje zaštitnih mjera s dokaza izvedenih u skladu s Pravilom 86 Pravilnika, potrebno je da sudac ili vijeće strane jurisdikcije ili strana u postupku koju za to ovlasti nadležni pravosudni organ podnesu molbu predsjedniku Mehanizma. Kako državno odvjetništvo nije ovlašteni podnositelj takvih molbi za ukidanje zaštitnih mjera, DORH je putem svojeg časnika za vezu pri haškom sudu u više navrata pokretao inicijativu radi izmjene spomenutog Pravila, radi proširivanja ovlasti za podnošenje zahtjeva za ukidanje zaštitnih mjera i na državno odvjetništvo. Haški sud nikad nije prihvatio te inicijative.

DORH je učestalo na regionalnim konferencijama inzistirao na pronalaženju mehanizama za pristup i daljnje korištenje u domaćim postupcima zaštićenih dokaza haškog suda, ali napredak na tom planu, na štetu probitaka i učinkovitosti procesuiranja ratnih zločina na nacionalnoj razini, nikada nije ostvaren.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podsjeća i na svoja, samo neka, ranije objavljena priopćenja koja su i danas dostupna na sljedećim poveznicama:




Dostavljeni javni sudski dokazi iz predmeta Stanišić i Simatović (19. 2. 2014.) http://www.dorh.hr/DrzavnoOdvjetnistvoRepublikeHrvatskeDostavljeni

“…Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske su predani javni sudski dokazi, korišteni u navedenom postupku, koji se odnose na ratne zločine počinjene na području Republike Hrvatske, i to ukupno 7320 dokumenata i 196 audio/video zapisa. Navedena je dokumentacija dostavljena nadležnim županijskim državnim odvjetništvima radi državnoodvjetničkog postupanja u predmetima ratnih zločina koji su u radu protiv poznatih počinitelja te tijelima otkrivanja, odnosno Ministarstvu unutarnjih poslova i Sigurnosno-obavještajnoj agenciji, radi korištenja u predmetima ratnih zločina u kojima počinitelji još nisu otkriveni i procesuirani.”

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.